Barack Obama i lijepa budućnost Zapada

Ako ste jedna od onih osoba koje misle da je za Zapadom svršeno, morate pročitati ovaj tekst. Ako poput mnogih diljem svijeta mislite da su Zapadnjaci barack obamapredebeli i prezasićeni da bi imali i desetinu energije koju imaju Azijci, da njihova stopa rasta nikada neće sustići stopu Kine, Brazila ili Indije, da će se i Afrika uskoro uzdići te da je zapadna civilizacija počela propadati, pročitajte govor koji je protekloga tjedna održao Barack Obama pred britanskim parlamentom. Iako je prošao gotovo neprimijećeno, Obama je rekao da to nije točno, da je ovo stoljeće više nego ikad prije stoljeće Zapada budući da se njegov gospodarski model „slobodnog poduzetništva" nametnuo na pet kontinenata te da su individualne slobode koje je taj model donio sa sobom podigle na noge arapski svijet nakon što su osvojile prostor od sredozemne Europe do Latinske Amerike te od istočne Europe do Južne Afrike.

Civilizacija čije su vrijednosti izazvale tako velike promjene nije ni blizu propadanju, govori se u svakom odlomku toga govora (...) Na vrhuncu svoga utjecaja, objašnjava on, Zapad ne može nastaviti zračiti osim ako ponovno ne upregne četiri temeljne potrebe, odnosno ulaganje u obrazovanje; regulaciju tržišta koje „može podbaciti"; osiguravanje građanima zdravstvenog osiguranja, naknade za nezaposlene i mirovine te kao i u vrijeme borbe protiv nacizma, ujediniti svoje snage u obrani slobode.

U svome nastojanju da ponovno pokrene Zapad, Barack Obama je predložio Zapadnjacima zajednički program koji bi bio nalik na europsku socijaldemokraciju, ukoliko se ona uspije izliječiti od skleroze. Po njegovim riječima, obrana Zapada nije onakva kakvu zagovaraju desnice, to nije obrana na način da se jedna gospodarska i vojna sila nameće drugima. Prema tradiciji ljevice, to je obrana civilizacije čije su vrijednosti dijalog, tolerancija i sloboda i čije zemlje „nacionalnu pripadnost ne temelje na rasnoj i etničkoj pripadnosti, već na pristajanju uz ideale o individualnim slobodama i pravnoj državi".

thatcherTo je bio najlijeviji govor jednog zapadnog čelnika održan otkako su Margareth Tatcher i Ronald Reagan uspjeli spojiti demokraciju i gospodarski liberalizam te potonjem osigurati trijumf podloživši mu čitav Zapad. Otada je prošlo više od tri desetljeća. Deregulacija, privatizacija državnih službi, izmještanje industrije i polagano propadanje socijalne zaštite – zakon džungle – oslabili su Zapad uništivši njegovu društvenu koheziju koja je, po riječima Baracka Obame, bila jedan od izvora njegovog „svjetskog leadershipa".

«Pad Wall Streeta, u tom je pogledu, vratio značaj gospodarske uloge države te u času kada borba za regulaciju bijesni u svim međunarodnim tijelima, kao i u času kada je arapsko proljeće Zapadu vratilo svježinu zagovarajući njegove vrijednosti, sve izgleda kao da je predsjednik želio otvoriti svjetsku raspravu došavši u Europu tražiti političku podršku i razumijevanje kojega mu nedostaje u Sjedinjenim Državama.»

Tim govorom, Barack Obama nije samo porekao ideju o propasti Zapada. On je Zapadnjacima pokazao da mogu udeseterostručiti svoj utjecaj ako obnove dugačku borbu za humanizam i slobodu koja je, od habeas corpusa do države-providnosti, načinila i definirala Zapad. Upravo je ta sekularna borba, rekao je pred britanskim zastupnicima, omogućila „unuku jednog kenijskog kuhara da vam se danas obrati kao predsjednik Sjedinjenih Država". Barack Obama vjeruje u zapadne vrijednosti te ih brani stoga što su ga one učinile ovakvim kakav je, no govorio je kao državnik kada je naglasio kako će „Zapad ostati najveći katalizator svjetskog djelovanja" te kad je pitao tko drugi osim Amerike i Europe može na sebe preuzeti obranu slobode i onoga što će bi bilo od svijeta kad one to ne bi učinile.

«Zapad više nema monopol, no ako ne Sjedinjene Države i Europa kao dvije najveće svjetske sile, neće valjda Kina braniti slobodu? Ne samo da Zapad nije pokopan, već je svijetu potreban – kako bi potonji mogao slijediti njegove vrijednosti.»

Bernard Guetta
La Liberation

Čet, 19-05-2022, 13:56:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.