Viktor Orbán: Bilo bi pogrešno kočiti pristup Hrvatske

europski parlamentPlenarna sjednica Konferencije odbora za europske poslove parlamenta članica Europske unije (COSAC) održana je u Budimpešti 30. svibnja 2011. Na sjednici je govorio mađarski premijer Viktor Orbán te na početku kazao: „Kada sam ja 2002. godine otišao s dužnosti premijera, Europska unija bila je iznimno optimistična“, podsjetivši kako su svojevremeno razlog za optimizam dali ponovno ujedinjenje Europe i uvođenje eura, ta da su se tada još i ciljevi Lisabonskog sporazuma glede pitanja konkurentnosti činili realnima.

„Sada kada sam se 2010. vratio u Vijeće, nisam naišao niti na trag tog optimizma" – nastavio je premijer. Države-članice Unije muči neviđeno velika razina zaduženosti, a stopa zaposlenosti je iznimno niska – u odnosu na 75%-ni pokazatelj u SAD-u i 85%-ni pokazatelj u Kini svega 65% - a kontinent se bori i s teškim demografskim problemima, naveo je glavne probleme Europe Viktor Orbán.

Predsjedništvo je preuzelo teške zadaće

„Nemamo vremena za gubljenje", upozorio je premijer, te je stoga mađarsko predsjedništvo u svoj program uvrstilo pitanja koja su svi smatrali najtežima. To su: reforma gospodarskog upravljanja, prodor u cilju uspostavljanja europskog energetskog tržišta, stvaranje novog europskog sustava financijske regulacije, očuvanje procesa proširenja, stvaranje jedinstvene strategije za pomoć Romima, iskrena rasprava o demografskim pitanjima, a među neočekivanim događajima reagiranje na katastrofu u Japanu i upravljanje utjecajem sjevernoafričkih narodnih pokreta.

Orbán smatra kako se EU bori s dilemom treba li na ova pitanja dati odgovore koji znače korak unatrag, ili je sposoban ići naprijed. Po mišljenju premijera ta se dvojakost vidi kako u spašavanju eura i zaštiti osnovnog unijskog prava slobodnog kretanja ljudi tako i u borbi za očuvanje elana u procesu proširenja.

Tajna uspjeha: rad, kulturni identitet i dobrosusjedski odnosi

Premijer je izjavio kako države-članice trebaju prihvatiti da Europa više nikada ne će biti onakva kakva je bilamađarska prije krize. Orbán smatra kako nakon „warfare societyja" u razdoblju hladnoga rata i „welfare societyja", tj. društva blagostanja karakterističnog za razdoblje prije krize, Unija sada treba raditi na izgradnji „workfare societyja", tj. društva i gospodarstva temeljenog na radu. Srednjoročno je ključem uspjeha nazvao podizanje prosječnog pokazatelja zaposlenosti u EU na najmanje 75%, uspostavljanje nacionalnog samopoštovanja i sigurnog kulturnog identiteta te njegovanje dobrosusjedskih odnosa.

„U svijetu se vodi i nadmetanje suradnji, što je Mađarskoj nametnulo povijesnu zadaću da narednih 15-20 godina težimo k najboljim srednjoeuropskim, tj. najboljim odnosima s našim slovačkim, srpskim, rumunjskim i hrvatskim susjedima" – naglasio je Orbán.

Jači odnosi s Rusijom

Premijer je izrazio mišljenje kako je jedna od najvažnijih zadaća bliske budućnosti za EU uspostavljanje strateški uređenog odnosa između Bruxellesa i Moskve. Premijer je i u tom pogledu u središte stavio interese srednje Europe, ukazujući na to da ta regija u budućim odnosima između EU-a i Rusije svakako treba dobiti gospodarska jamstva, a naglasio je i važnost izgradnje sjeverno-južnih energetskih koridora.

Borba protiv državnog duga

Orbán je kazao kako je u Europi najveći problem prevelika zaduženost država. Druga greška koja je po njegovu mišljenju dovela do sadašnjeg nesigurnog stanja u gospodarstvu u Europi jest nedostatak jake države. „Ako je država slaba, onda je društvo dezintegrirano" – ustvrdio je Orbán te je dodao kako država treba suzbiti probleme kao što je prodor sivog i crnog gospodarstva.

Stabilizirati Balkan

novacPo mišljenju mađarskog predsjedništva vjerodostojnost EU ovisi o uspjehu procesa proširenja – odgovorio je na pitanje zastupnika Viktor Orbán. Europska komisija ima strategiju proširenja, ta strategija polako ali sigurno napreduje, postoji jedna jedina točka gdje se ne događa ono što je napisano, a to je slučaj Makedonije" – ukazao je premijer na osjetljivu točku. Orbán je naglasio kako bi volio da države dotaknute u sporu oko imena ne iskoriste mogućnost veta i da dopuste da pristupni pregovori započnu. „Makedonija ovako ostaje blokiranom državom, što nije dobro" – istaknuo je mađarski premijer.

Orbán je govorio i o Hrvatskoj. „Neki misle da bi pristupanje Hrvatske trebalo usporiti, ali to je pogrešna koncepcija. Svi opovrgavaju da bi to tako bilo, ali smatram da upravo to čine" – rekao je. Po mišljenju premijera odugovlačenje hrvatskog pristupa moglo bi imati teške posljedice. „Ako ne bude rezultata koji bi Balkan zadržali na europskom putu, riskiramo stabilnost regije, a ako ne znamo ponuditi realnu perspektivu, izgubit ćemo vjerodostojnost" – rekao je Orbán. Cilj predsjedništva je zaključivanje pristupnih pregovora u lipnju i Mađarska će, kako je to premijer naglasio, „sve učiniti" za to.

Dunavska strategija: potreban je novac

Orbán je ocijenio i Dunavsku strategiju, rekavši kako je ona „zasada samo intelektualni i strukovni uspjeh". Po mišljenju premijera pitanje je hoće li biti i materijalnih resursa iza strategije: „Hoće li Dunavska strategija ostati samo intelektualna avantura ili ne, ovisi o tome hoće li biti novaca iza nje: bude li, pretvorit će se u stvarnu politiku, a ako ne bude, ostat će uzbudljivom avanturom".

eu2011.hu

Čet, 19-05-2022, 13:46:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.