Viktor Orbán: Snažne su zemlje s nacionalnim samopoštovanjem

U razgovoru za FAZ mađarski premijer Viktor Orban govori o postignućima mađarskog predsjedanja Vijeće EU-a, proširenju Europske unije, novom Ustavu i perspektivama mađarskog gospodarstva.

Viktor OrbanGospodine premijeru, što je sve Mađarska, kao predsjedateljica Vijećem EU-a postigla dosada?

Prvo, postignut je dogovor šefova vlada o zajedničkoj energetskoj politici. Također smo se usuglasili oko načela da svaka zemlja mora imati dva izvora energije koji moraju biti neovisni jedan o drugom. Zaključili smo da moramo odustati od „energetskih otoka" i stvoriti jedinstveno tržište energenata. To je posebno važno za Srednju Europu, jer nama trebaju sigurnosna jamstva; mi više ne želimo biti tampon-zona između Zapadne Europe i Rusije. Drugo, smatram velikim postignućem i to što smo se s ostalih 26 zemalja članica uspjeli dogovoriti oko šest pravnih temelja za uvođenje gospodarske vlasti. Sada nam je cilj izboriti se za to u Europskom parlamentu, koji je, podsjećam, dosada zaprimio dvije tisuće zahtjeva za njihovu izmjenu. Treće, uskoro ćemo prvi put imati zajedničku strategiju za Rome. Posve je sigurno da ćemo je usvojiti na samitu u lipnju. Četvrto, uspjeli smo održati nadu Hrvatske u okončanje pristupnog procesa, unatoč svim teškim okolnostima; u razdoblju kada u Europskoj uniji vlada otpor prema svakom daljnjem proširenju.

No što je s konačnom odlukom? 

Ako se pregovori velikim dijelom završe tijekom mađarskog predsjedanja, onda će samo ostati još pristupni ugovor koji se potom mora ratificirati u parlamentima svih 27 zemalja članica. Mi bismo bili sretni ne samo kada bismo mogli završiti pregovore, već i kada bismo mogli učiniti i jedan korak više. Također smo i u pogledu Schengena postigli mnogo više no što se prvotno očekivalo; sigurno smo postigli značajne pomake u odnosu na situaciju početkom godine. Meni bi bilo drago da su Bugarska i Rumunjska dobile zeleno svjetlo za pristup Schengenskom sustavu. No postojali su žestoki otpori.

Koju je ulogu za Vas imaju Mađari izvan granice kada se govori o proširenju Schengena?

Odlukom o neširenju Schengena, koja je zapravo rumunjsko pitanje, pogođeno je više od milijun Mađara. S druge strane, Mađarska želi preuzeti ulogu stabilizacijskog čimbenika u regiji, a za to joj je potrebna politika susjedstva utemeljena na solidarnosti. Mi bismo stoga svakako podržali rumunjske i bugarske interese, čak i ako tom odlukom ne bi bili pogođeni Mađari izvan granica. Jer takva je politika polučila uspjeh: mađarsko-rumunjski odnosi nikada nisu bili tako dobri, a jednako je s našim odnosima s Hrvatskom i Ukrajinom.

Odakle konkretno stižu otpori? Među europskim građanima vlada iznimno pesimistično raspoloženje, kada se govori o daljnjem proširenju.

Građani Europske unije opiru se širenju EU-a u smjeru Zapadnog Balkana. U ovom kontekstu želim ukazati na to da Zapadni Europljani i Hrvatsku pogrešno svrstavaju u Zapadni Balkan. Taj je otpor pristupan u Zapadnoj Europi. Ali ja se tome protivim i želim uvjeriti sve građane zapadne Europe da ćemo biti u opasnosti ako ne budemo širili Europsku uniju. Jer bez daljnjeg širenja nećemo moći zadržati aktualni životni standard.

Dokle bi, po Vašem mišljenju, trebala sezati Europa? 

Minimalni cilj je uključiti u EU preostalu enklavu. Unija se zatim ne bi trebala pomicati granice prema istoku, već se proširiti na svoje neposredno okruženje. Te su zemlje već dijelom članice NATO-a, što znači da su već dio našeg tijela, tako da ih sada moramo još samo uključiti u naše tržište rada, tokove kapitala i našu svakodnevicu. Tek nakon toga bismo se trebali okrenuti Istoku.

Okrenimo se sada Mađarskoj. Novi ustav je potpisan, a stupit će na snagu 1. siječnja iduće godine. Koja je srž novog Ustava?

Duhovni okviri i sadržaji novog Ustava temelje se na iskustvima iz prošlih dvaju desetljeća. Sve bismo mogli sažeti u jednoj rečenici: ako jedna zemlja nije svjesna samopoštovanja i sebe same, ako ne poznaje svoje duhovne temelje, onda ne može biti uspješna ni na gospodarskom planu. To je moje uvjerenje. U Europi će biti snažne one zemlje koje imaju snažan osjećaj nacionalnog samopoštovanja. Naš novi Ustav pripremljen je upravo za takvu budućnost. (...)

Mađarski ugled u prošlosti je bio ukaljan slučajevima korupcije. Kako namjeravati spriječiti da se pristaše Vaše stranke obogate na račun države, nakon što je isto učinila ljevica? 

Mi želimo da građani profitiraju od nesudjelovanja u korupciji. Zato smo uveli jedinstvenu stopu poreza, jer visoke stope poreza uvijek potiču na utaju. Upravo smo iz tog razloga korporativni porez snizili na deset posto. Fiktivni računi dosada su se izdavali uz proviziju od deset posto. A ako sada prijevara bude stajala deset posto, a poštenje tek malo više, čemu onda varati?

euroOkrenimo se sada bližoj i daljoj budućnosti! Ako nastavite provoditi započetu politiku i ako se Vaša gospodarska i financijska politika pokaže uspješnom, kada bi Mađarska mogla uvesti euro?

Ako se ovakva situacija nastavi, onda će to vjerojatno biti 2020. Ali moramo znati da se ti uvjeti mogu promijeniti. U Paketu euro plus ocjenjuju se i oni uvjeti koji se dosada nisu ubrajali u ključne kriterije. Primjerice, prije se nikada nije govorilo o koracima u smjeru harmonizacije poreza. U cilju zaštite eura, sve zemlje koje teže članstvu u eurozoni moraju ispunjavati nove uvjete. S druge strane, članice EU-a imaju obvezu težiti uvođenju eura. Mađarska je siromašna zemlja. Prosječna plaća u Mađarskoj iznosi 700 eura. K tomu, ima i dva velika neprijatelja, a to su nezaposlenost i visoki javni dug. Moja gospodarska politika sigurno će rezultirati velikim poboljšanjem u tim dvama ključnim područjima. Ja sam si postavio za cilj povisiti stopu zaposlenosti s aktualnih 55 posto na europski prosjek od 65 posto. K tomu, moja je vlada donijela i mjere za drastično smanjivanje javnog duga.

Georg Paul Hefty
F.A.Z.

Čet, 19-05-2022, 13:13:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.