Hrvatska je balzam za rane Europske unije

euDanas su gotovo svi suglasni oko toga da Rumunjska i Bugarska nisu smjele pristupiti Europskoj uniji u stadiju nedovoljne pripremljenosti. Pristup tih dviju zemalja, koji je uslijedio u prvom redu zbog pritiska Francuske i Velike Britanije, bio je preuranjen, rizičan i na kraju krajeva kontraproduktivan za cijeli proces proširenja. Budući da su te obje zemlje još uvijek zaglavljene u raljama korumpiranih, mafijaških struktura, raširilo se nepovjerenje građana prema svakom novom širenju Unije. Bila je to voda koja je nedvojbeno išla na mlin profesionalnih kritičara Europske unije.

Taj pad povjerenja imao je doduše i pozitivan učinak, a to je bilo pooštrenje kriterija za sljedeće kandidatkinje za pristup. Hrvatska, zemlja s najviše izgleda za članstvo, sada mora ispuniti mnogo više kriterija i provesti veliki dio potrebnih reformi – a ne ih samo najavljivati – kako bi u lipnju mogla dobiti zeleno svjetlo za pristup. Cilj takvog pristupa nije samo zaštititi članice Europske unije od organiziranog kriminala koji je duboko ukorijenjen na zapadnom Balkanu, već i zajamčiti pravnu sigurnost tvrtkama koje ulažu u hrvatsko gospodarstvo. Novim se pristupom želi postići razvoj funkcionalnog, učinkovitog i pouzdanog pravosudnog sustava. Suradnja s Haškim sudom, koja je trenutno u velikoj mjeri zadovoljavajuća, bila je lakmus-test za vjerodostojnost Hrvatske.

No zašto je pristup Hrvatske značajno manje problematičan od pristupa Turske? Zašto prema rezultatima ankete Društva za europsku politiku 68 posto Austrijanaca podržava pristup Hrvatske, a 69 posto posve odbacuje pristup Turske? Prvi je razlog naravno bliža vjerska opredijeljenost Hrvata i njihova sposobnost da se integriraju u zapadnoeuropsko društvo, a drugi je uvjerenje da je i sama krenula u smjeru sustava vrijednosti zapadne Europe. Doduše, i u Hrvatskoj ima nacionalističkih stranaka, ali se ne može reći da postoji interni društveni jaz kao što je to u Turskoj.

Proširenje na istok na dojmljiv je način pokazalo je da pristup može biti motor za reforme. Na primjeru Austrije 1995. vidjeli smo kako pristup može privremeno zatvoriti riješiti unutarnjopolitičke pukotine. Međutim, pristup ne može riješiti kulturne, političke i vjerske napetosti, čemu danas teže reformske stranke u Turskoj. Rumunjska, Bugarska i Italija jasno su pokazale da pristup nije čudotvorno sredstvo za suzbijanje svih mračnih struktura. Pristup je samo prilika za prijelomni trenutak u gospodarskoj politici i pravnoj državi. A za to je Hrvatska očito spremna.

euPristup Hrvatske Europskoj bi uniji dobro došao jer bi bio protuteža aktualnoj blokadi. U posljednje se vrijeme raširio dojam da EU tone u samosažaljenje nad vlastitom nesposobnosti donošenja odluka. Na kraju krajeva, europska politika funkcionira jednako kao gospodarstvo: potrebni su joj rast, napredak i daljnji razvoj, jer se u suprotnom paralizira, postaje korumpirana i gubi na konkurentnosti. Europska unija je poput bicikla koji se stalno mora pokretati, kako se ne bi srušio. A kako se europski bicikl jedva pokreće, već je opasno počeo gubi ravnotežu.

Gledano čisto gospodarski, do sada je svaki val širenja bio uspjeh jer je povećanje tržišta ujedno i jamstvo snažnijeg prometa. No pristup Hrvatske mogao bi biti i politički melem za rane EU-a. Na vanjskom planu, jer bi se time potaknulo jačanje sigurnosti, demokracije i načela pravne države na zapadnom Balkanu. Na unutarnjem planu, jer svaka nova mala zemlja može pridonijeti slamanju nezdrave osovine dviju najvećih članica, Njemačke i Francuske. Pariz i Berlin, nekadašnji motori Europske unije s vremenom su se pretvorili u trome valjke. Kod predstavljanja smjernica za odluke Europskog vijeća njima je samo stalo do poravnanja bilateralnih interesa, tako da se ni ne osvrću na interese većine drugih partnera. Europa treba zemlje poput Hrvatske!

Wolfgang Böhm,
Die Presse

Sub, 28-05-2022, 09:38:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.