Intervju – Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora

Podrška Slovenije Hrvatskoj na putu u EU nije upitna

Luka BebićLuka Bebić, veteran hrvatske politike, predsjednik Sabora, njegov član već šest mandata i član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a) od njenog osnivanja.

Kakvi su odnosi između Slovenije i Hrvatske nakon ratifikacije Sporazuma o arbitraži? Jesu li sada lakši, rasterećeni emocionalnog, nacionalističkog naboja? 

Pobijedili smo razdoblje koje je usporavalo naše odnose. Nakon ratifikacije Sporazuma o arbitraži nastala je vrlo pozitivna atmosfera u odnosima između država. Obje Vlade intenzivno surađuju i otvaraju mnoga zajednička pitanja, slična je situacija i na razini predsjednika država, zaostali smo samo na razini parlamentarne suradnje. Ali i to se u zadnje vrijeme mijenja na bolje. Države na parlamentarnoj razini zajedno otvaraju brojna politička, kulturna, gospodarska i razvojna pitanja. Parlamenti mogu, u neposrednoj komunikaciji ili putem skupina prijateljstava, koje postoje u oba parlamenta otkrivati gdje su naši zajednički interesi. Naime, postoji puno komplementarnih područja, poput gospodarskih odnosa, investicija, zajedničkih nastupa na trećim tržištima i turizma. U pograničnim područjima postoji vrlo dobra komunikacija među ljudima.

hr i slNakon stupanja na snagu Sporazuma o arbitraži na obje se strane na veliko govorilo o tome kako pozitivno će isti utjecati na ekonomske odnose između država koji su za obje strane najvažniji. Kako u tome kontekstu vidite neuspješnu prodaju većinskog udjela Mercatora hrvatskom Agrokoru? 

Politika se ne miješa u ekonomske odnose. Riječ je o pitanju poslovnih odnosa među bankama i ostat će tako. Na neuspjele ponude Agrokora ne gledamo kao da je to onemogućavanje velikog hrvatskog poduzeća koje ima interese u Sloveniji. Jednostavno je riječ o tržišnoj konkurenciji, a sve zajedno se odvija prema tržišnim zakonitostima. S druge strane poznajemo i uspješan slučaj kada je hrvatsko poduzeće preuzelo Drogu Kolinsku. U pokušaju preuzimanja Mercatora nismo dobili dojam da je slovenska strana postavljala zapreke hrvatskom poduzeću, jednostavno je riječ o poslovnim odnosima ponude i potražnje. I u budućnosti će biti potrebe za povezivanjem i udruživanjem slovenskih i hrvatskih poduzeća u svrhu da bismo bili jači na trećim tržištima. Mi želimo spriječiti da poduzeća iz trećih država, samo zato jer nismo dosta dobro organizirani, dođu do velikih profita na našim tržištima. Hrvatska je otvorena, ali istodobno zahtjeva da su druga tržišta otvorena i za naša poduzeća.

EU kod Hrvatske traži dlaku u jajetu

200Bi li suradnja između država bila još lakša da je Hrvatska već članica Europske unije (EU-a)? 

Možda bi bilo lakše. Ovdje nismo od jučer, na ovo smo prostoru već vrlo dugo. Nikada u povijesti ovdje nije bilo umjetnih zapreka. Komunikacija i kruženje ljudi, robe i kapitala oduvijek su na visokoj razini. Uz to između dva naroda nikada nije bilo vojnih konflikata. Prije dvadeset godina zajedno smo planirali trenutak kada ćemo proglasiti samostalnost, koja se dogodila 25. lipnja 1991. godine. Ukoliko ne bi bilo čvrste povezanosti među državama, možda ne bi ni jedna, ni druga država došle do svoje neovisnosti. Bila je riječ o tijesnom prožimanju političnih elita.

Već deset godina pregovarate o ulasku u EU. Kada ćete razbiti najtvrđi orah i zatvoriti poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnom pravu te postati punopravni članovi?

Jedno su želje, drugo objektivne okolnosti. Pregovore ćemo završiti za mjesec i pol dana. Smatram da smo kod poglavlja 23. najviše napredovali, ali to EU mora tek priznati. Kada sam predstavio činjenice što smo učinili za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, europski su sugovornici bili iznenađeni. Hrvatska je na tom području zasigurno duže od nekih članica EU-a. Kod Hrvatske EU traži dlaku u jajetu. Problematičnije od pravosuđa čini mi se pitanje brodogradnje i organizacija struke da bude konkurentna na tržištu.

Javno mnijenje u Hrvatskoj ne pokazuje podršku učlanjenju u EU jer je trenutno više protivnika, nego onih koji podržavaju ulazak. Ako bi referendum o ulasku pao, to bi bila tragedija za vašu stranku i hrvatsku političku elitu?

Uvjeren sam da birači neće reći ne. Istina je da su odluka Haaškog suda glede Ante Gotovine i neki drugi događaji doveli do toga da sada u Hrvatskoj broj euroskeptika raste. Želio bih upozoriti na nešto drugo. Ako se ponovno odgodi završetak pregovora, čak i ako je to za samo tri do četiri mjeseca, broj euroskeptika znatno će se povećati. Već deset godina pregovaramo, nekoliko iracionalnih događaja nas je vratilo unazad zbog čega smo neopravdano izgubili dvije do tri godine. Ljudi uvijek misle „ako nas ne žele, nećemo navaljivati u EU". Ne tvrdim da smo idealni, ali u usporedbi s nekim drugim državama koje su već članice EU-a bolji smo i bolje smo pripremljeni za članstvo. Ako razgovori s EU-om budu završeni do lipnja, onda možemo uhvatiti ritam, krajem listopada provesti referendum, a nakon potvrđivanja istoga možemo započeti proces ratifikacije. Borut Pahor je zajamčio da podrška Slovenije nije upitna. Pitanje je samo hoće li ugovor ratificirati parlament u ovom ili u sljedećem sastavu. Bitno je da Slovenija to učini brzo, što će biti dobar signal za druge države.

Nezadovoljstvo zbog presude Gotovini bit će kratkotrajno

U jesen Hrvatsku čekaju i parlamentarni izbori zato se postavlja pitanje hoće li referendum biti prije izbora ili nakon njih? 

izboriPlaniramo da će biti prije izbora. Time pitanje članstva u EU-u ne bi bilo više tema izborne kampanje. Na taj bi se način posvetili drugim pitanjima, poput razvoja države, smanjenje nezaposlenosti i slično.

Ne bojite li se da će na referendumu zbog nezadovoljstva birači glasovati protiv Vlade, a ne protiv ulaska u EU? 

Ne. Ljudi to razlikuju. Ipak su i oporba, i Vlada za ulazak u EU, protiv koga će glasovati? Za nas je samo još pitanje, hoćemo li uhvatiti povoljan vremenski okvir. U suprotnome, stvari će se zaplesti jer će oporba optuživati Vladu da nije učinila dovoljno za ulazak u EU i obrnuto.

Mogu li aktualni događaji, kao što su presuda Anti Gotovini i izručenje Ive Sanadera utjecati na izborni rezultat HDZ-a?

Ponovit ću ono što sam medijima već rekao. Smatram da je nezadovoljstvo zbog odluke Haaškog suda, što se poznaje i u podršci EU-u, kratkotrajno. Kada referendum bude iza nas i on više ne bude glavna tema, moći ćemo se u kampanji posvetiti rješavanju gospodarske situacije, razvoju države, smanjenju nezaposlenosti i izlasku iz krize. I tu će krajem godine HDZ pokazati pozitivan rezultat. Pokazat će se također da su protivnici Vlade samo kritizirali i da nisu predlagali nikakve mjere. To će hrvatska javnost prepoznati i zato HDZ na izborima ima dobre mogućnosti za uspjeh.

Samo Trtnik, Uroš Esih
Večer (Maribor)

Čet, 19-05-2022, 14:32:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.