Islandu je bolje ostati bez članstva u EU-u

Islandski predsjednikIslandu bi bilo bolje da ostane izvan Europske unije zato što bi ulazak u članstvo mogao uz ostalo nanijeti veliku štetu ribarstvu kao vitalnoj gospodarskoj djelatnosti te nordijske zemlje, kazao je islandski ministar financija za Dow Jones Newswires.

Steingrimur Sigfusson ipak je dometnuo kako mu se čini da eurozona izlazi iz sadašnjih dužničkih problema.

„Island će vjerojatno bolje proći bude li imao druge oblike sporazuma i sveza s EU-om, koji nisu punopravno članstvo", kazao je Sigfusson u razgovoru. „Ja sam i dalje veoma skeptičan u pogledu toga kada bi članstvo dovelo do opće dobrobiti."

Island ima „veoma posebne interese" kada je riječ o ribarstvu, poljoprivredi i „mnogim drugim stvarima", rekao je ministar.

Ta sjevernoatlantska države uvelike se oslanja na svoju ribarsku djelatnost, a neki se boje da bi pridruživanje EU-u prisililo Island na smanjivanje ulova, u skladu s pravilima tog bloka.

Osvrćući se na stanje eurozone, Sigfusson je rekao kako osjeća da će monetarna unije preživjeti sadašnje izazove s kojima se suočava nakon što su dugovi prisilili Portugal da postane trećom zemljom eurozone koja traži financijsko priskakanje upomoć.

„Mnogo više očekujem da će oni pronaći rješenja za te probleme", rekao je Sigfusson. „Druga velika gospodarstva veoma su zainteresirana za to da Europa bude uspješna, i očito bi bilo negativno za Japan i SAD ne bude li Europa uspješna. Očekujem da će u slučaju potrebe one zacijelo potražiti potporu na drugim stranama."

No ministar je opetovao svoje gledište da će Island bolje proći držeći se islandske krone, koja je „zemlji dobro služila".

„Devalvacija nije nikad besplatna, no ona je nedvojbeno stvorila dobru kompetitivnu prednost za naš izvoz i ona u ovoj krizi daje potporu stvarnom gospodarstvu", kazao je on.

Krona je potonula poput kamena za vrijeme financijske krize, a njezino potonuće nagrađeno je time što je pomoglo oporavku gospodarstva time što je islandske robe učinilo jeftinijima na međunarodnom tržištu.

Sigfusson je kazao da je protivljenje pridruživanju EU-u „snažno" u narodu te da se ono odrazilo u nedavnoj anketi u pogledu poslovnog lista Vidskiptabladid, koja je pokazala da se 55,7 posto građana protivi pristupanju EU-u.

Islandski parlament glasovao je g. 2009. za to da započne proces pristupanja EU-u, kada se ta zemlja nalazila usred duboke financijske krize izazvane slomom njezina bankovnog sektora, a formalne pregovore o pristupanju započet će ovog ljeta kada se provede screening njezina zakonodavstva u smislu koliko je ono u skladu sa zakonodavstvom EU-a.

MMFSigfusson, koji je na čelu Lijeve Zelene stranke, kazao je kako nije „nikakva tajna" da se njegova stranka protivi članstvu u EU-u, čak i unatoč tomu što je pristala „poštovati smjernicu parlamenta i većinski donesenu odluku da trebamo pregovarati... i mi ćemo se toga držati".

Lijevi Zeleni nalaze se u vlasti kao mlađi partner u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom premijerke Johanne Sigurdardottir, koja se zauzima za članstvo u Europskoj uniji.

Vlada je nedavno preživjela glasovanje o povjerenju, do kojeg je došlo nakon što su glasači na referendumu odbili prijedlog iza kojeg je stajao parlament da se britanskim i nizozemskim vlastima isplati kompenzacija za gubitke pretrpljene tijekom financijske krize.

Sigfusson je rekao da vlada sada to pitanje može prepustiti prošlosti.

„Ne vidim bilo koju oporbu koja bi bila toliko neodgovorna da još jednom pokrene glasovanje o nepovjerenju, jednostavno ne vidim kakvo bi nam dobro to donijelo", rekao je ministar. „Mi sada imamo mnogo posla kojim se bavimo... i jedina stvar koja Islandu ne treba jest politička nestabilnost."

Do britanskih i nizozemskih gubitaka došlo je nakon što su njihove vlade isplatile kompenzacije svojim štedišama koji su imali novce u islandskoj banci Landsbanki i njezinoj internetskoj produženoj ruci Icesave, koja je propala g. 2008.

Islandski predsjednik dvaput je pokrenuo referendum time što je stavio veto na odluku islandske vlade o tomu kako će isplatiti obeštećenje britanskoj i nizozemskoj vladi. Šezdeset posto glasača odbilo je posljednji deal iz ožujka, unatoč tomu što su u drugom krugu pregovora bile isposlovane povoljnije kamatne stope [na propala sredstva koja bi se rekompenziralo].

„Ne" na referendumu „zapravo i nije bilo iznenađenje", kaže Sigfusson. „Imali smo indicije u danima prije toga da volja većina preteže na stranu protivnika isplate obeštećenja, a to je i bila stvar koju bi se teško prodalo javnosti", kazao je on.

Izgledi da V. Britanija ili Nizozemska stave veto na ulazak Islanda u EU bili su „malo vjerojatni", rekao je Sigfusson, dodavši da bi to bilo i „veoma nepametno".

Ministar financija rekao je da odbijanje deala glede Icesavea nije pogodilo povratak Islanda na međunarodna tržišta kapitala.

„Mi i dalje imamo na umu ovu godinu kao rok za povratak na tržišta kapitala... mi taj rok nismo nipošto produljili", kaže on. „Želimo pokazati vanjskomu svijetu da je Island kadar to učiniti."

Pred Islandom ne stoji nikakva neposredna potreba pribavljanja financijskih sredstava, i ministar je „veoma optimističan" da je njegova zemlja osigurala nastavak svog MMF-ova programa, koji se ovog ljeta privodi kraju.

MMF je odobrio program zajmova za nuždu u studenomu 2008. u iznosu do 2,1 milijarde dolara kako bi Islandu pomogao oporaviti se od gospodarskog sloma. Ta sredstva otpuštaju se u ratama nakon niza revizija islandske financijske situacije koje obavlja osoblje MMF-a.

„Nadamo se da ćemo petu ocjenu toga programa dobiti sa samo malo zakašnjenja, u svibnju", kaže Sigfusson.

Charles Duxbury
The Wall Street Journal

Sub, 28-05-2022, 08:36:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.