Obično ne pišemo uvode za članke u rubrici „Iz inozemnoga tiska", ali ovaj puta ćemo napraviti iznimku. Naime, želimo primijetiti kako su teze lansirane iz krajnje malicioznih političkih krugova u Hrvatskoj o jednakosti Tuđmanovoga i Miloševićevoga režima i o tome kako je Hrvatska dijelila BiH zaživjele sada i u međunarodnim odnosima. Štoviše, zaživjele su do te mjere da se Hrvatsku više ni ne poziva na sastanke na kojima bi trebala biti pozvana. Tako je sastanak Srbije i Turske s Bosnom i Hercegovinom na najvišoj razini i pored toga što je Hrvatska potpisnica Dytonskih sporazuma prošao bez službenih hrvatskih predstavnika, kao i bez legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda iz BiH. Sada napokon valjda može biti sretna zastupnica Vesna Pusić, koja je usred Hrvatskoga sabora izjavljivala kako je Hrvatska počinila agresiju na BiH. Njezin politički angažman i njoj sličnih došao nam je na punu naplatu. Bravo!(mm)

 

 

Karađorđevo u žiži regionalne pažnje: "Završen obračun" s duhovima prošlosti?!

Sastanak u KarađorđevuLideri Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine dogovorili su se danas u Karađorđevu da se tri države u budućnosti iskreno pomažu u procesu eurointegracija, ali bez miješanja u unutrašnje stvari susjeda.

S mjesta na kojem su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman prije krvavog raspada bivše Jugoslavije dogovarali podjelu BiH, predsjednik Srbije Boris Tadić, Turske Abdullah Gull i članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić poručili su da su se danas obračunali s "duhovima prošlosti" i okrenuli se budućnosti.

Borba protiv predrasuda

Predsjednik Tadić je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Gullom i Radmanovićem izjavio da je predujet kvalitetne suradnje u budućnosti iskorjenjivanje predrasuda.

- Zajedno se moramo boriti protiv predrasuda proisteklih iz naše teške povijesti, jer, ako ostavimo prostor za predrasude, u budućnosti ćemo se suočiti s brojnim problemima, poručio je Tadić.

- Želimo da čitava regija bude što prije integrirana u EU, i to je najvažniji politički cilj koji na kraju treba donijeti dobrobit našim građanima. Hrvatska što prije treba postati članica EU, ali važno je da nakon integracije Hrvatske ne bude napravljena velika pauza do integracije sljedeće države, rekao je Tadić.

Predsjednik Srbije je naglasio da je današnji susret trilateralni sastanak, a ne međunarodna konferencija o BiH, jer, kako je naveo, nijedna od tri države samostalno nema kapacitet da riješi mnoge od problema nastalih u prošlosti.

Susret je, kako je objasnio, upriličen upravo u Karađorđevu, mjestu na kojem su u prošlosti donošene neke dobre, ali i neke loše odluke, kako bi se pokazalo da tri države, bez obzira na to što u pojedinim stvarima imaju različito poimanje povijesti, žele dijeliti zajedničku budućnost.

Preduvjet zajedničke budućnosti je, prema Tadićevim riječima, pomirenje, prije svega između Srbije i BiH: "U prošlosti su napravljene velike i teško premostive greške, ali naša obaveza je da premostimo jaz koji postoji."

Predsjednik Turske izrazio je nadu da će se tri države u budućnosti naći "pod zajedničkom kapom" EU i NATO, a da će u međuvremenu surađujući rješavati probleme od zajedničkog interesa.

- Naš cilj je da ovo područje koje je nekad bilo poprište sukoba preobrazimo u regiju zajedništva koji će ići ka budućnosti i uspostavljati čvrstu suradnju, rekao je Gull, i naglasio da Balkan nije na periferiji Evrope već u njenom centru, a da je Srbija srce te regije.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović rekao je da susreti poput današnjeg pokazuju da, nakon burne prošlosti, u 21. vijeku svi žele da Balkan bude oaza mira.

- Sve tri zemlje su opredijeljene za EU i u prilici smo da razmijenimo mišljenja, ali i da pomognemo jedni drugima, rekao je Radmanović.

Prema njegovim riječima, na sastanku je bilo riječi i o približavanju NATO, ali da sve tri države po tom pitanju imaju različit stav, tako da to nije jedna od tema o kojima je moguće zajednički nastupati.

Naredna trilaterala u Srebrenici?

Sastanak u KarađorđevuRadmanović je rekao da je uoči trilateralnog sastanka, na bilateralnom susretu članova predsjedništva BiH i predsjednika Tadića, između ostalog bilo riječi i o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine.

- Konstatirali smo da optužnice iz Srbije i Hrvatske prave političke probleme kada je riječ o građanima BiH, i zato smo konstatirali da treba održati trilateralan sastanak na tu temu, kazao je Radmanović.

Tadić je potvrdio da mu je na tom sastanku upućen službeni poziv da posjeti BiH u prvoj polovini ove godine, a novinare su zanimala i "govorkanja" da bi naredna trilaterala mogla biti održana u Srebrenici.

Po riječima Bakira Izetbegovića, danas se razgovaralo o Sarajevu kao mjestu održavanja jednog takvog sastanka, ali on smatra da susret može biti održan i u Srebrenici.

- Karađorđevo može promijeniti imidž i biti simbol novog početka, posebno kada je riječ o odnosnima Srbije i BiH. "

Komšić je razgovore tročlanog predsjedništva s Tadićem označio kao veoma korisne i iskrene, iako su se ticali nekih "nezgodnih" pitanja - kao što su, prema njegovim riječima, referendum u RS, istupanje šefa diplomacije Vuka Jeremića i Sandžak.

Na pitanje o zahtjevu za autonomiju Sandžaka, koji zastupa Muamer Zukorlić, Izetbegović je rekao da je sa dezintegracijama na Balkanu završeno, a da preostaju samo integracije.

- Dezintegarcije na Balkanu su završena priča, ostale su samo integracije, a u okviru tih integracija jedna europska regija može biti Sandžak s mogućnošću suradnje sa svim drugim regijama u Srbiji i van Srbije. To je pravi izlaz za Sandžak, odgovorio je Izetbegović.

Vampiri prošlosti

Komšić je posebno istakao Tadićev stav da se protivi bilo kakvoj podjeli i dezintegraciji Bosne.

- Čini mi se da smo se danas obračunali sa zlim duhovima i vampirima prošlosti. Ima nade i možemo očekivati neke nove odnose u regiji, zaključio je Komšić.

Ovo je, poslije potpisivanja Istanbulske deklaracije prije godinu dana, bio prvi susret šefova tri države po osnovi Istanbulske deklaracije, a dogovoreno je da naredni sastanak bude održan u BiH.

U Karađorđevu se okupilo više od 100 novinara i snimatelja. Interesiranje je veliko, brojni su novinari stranih medija i agencija, kao i predstavnika sedme sile iz BiH, prenose beogradske agencije.

Priopćenje učesnika susreta u Karađorđevu

Učesnici susreta u Karađorđevu ocijenili su danas u zajedničkom priopćenju usvojenom nakon sastanka u Karađorđevu da je proces europskih integracija zemalja regije od izuzetne važnosti, kao i da je regionalna suradnja neophodan preduvjet uspjeha tih integracija.

Trilateralni sastanak je bio posvećen unapređenju međusobne suradnje s ciljem promoviranja mira, stabilnosti, tolerancije, zajedničke budućnosti i europske perspektive naših država, navodi se upriopćenju.

"Na sastanku smo otvoreno tretirali razna pitanja od zajedničke važnosti u prijateljskoj atmosferi, tragajući za zajedničkim rješenjima, te podržavajući suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja", istakli su lideri tri zemlje.

"Zaključili smo da je proces europskih integracija zemalja regije od izuzetne važnosti, kao i da je regionalna suradnja neophodan preduvjet uspjeha tih integracija", ističe se u dokumentu.

"Postigli smo dogovor da se međusobno podržavamo na putu europskih integracija; da aktivno radimo na unaprijeđenju ekonomske suradnje i zajedničkog učešća u infrastrukturnim projektima bitnim za sve zemlje regije", navodi se u priopćenju.

Lideri su također naveli da su se dogovorili da potiču suradnju institucija obrazovanja, kulture, nauke i sporta, da potiču napore na eliminiranju predrasuda (u sistemima obrazovanja) i da potiču međuvjerski dijalog u regiji.

Strani mediji o sastanku

Sastanak u KarađorđevuLideri Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske razmotrili su danas suradnju na Balkanu, javljaju stane agencije povodom sastanaka u Karađorđevu na kome je postignut dogovor da se tri države u budućnosti iskreno pomažu u procesu eurointegracija, ali bez miješanja u unutrašnje stvari susjeda.

Predsjednici Srbije i Turske Boris Tadić i Abdullah Gull i članovi predsjedništva BiH razgovarali su o političkom zastoju u BiH i odnosima Sarajeva i Beograda navodi AFP, stavljajući u prvi plan Gullovu izjavu da Turska želi pomoći Balkanu da postane stabilna regija na putu pridruživanja Europskoj Uniji i NATO.

Turska želi pojačati utjecaj u regiji s kojom ima povijesne veze i bliske odnose s muslimanima, ocjenjuje agencija, podsjećajući da je posredovanje Turske na sličnom samitu prije godinu dana u Istanbulu rezultiralo sporazumom Beograda i Sarajeva o popravljanju odnosa koji su, kako se navodi, bili na niskom nivou poslije ratova devedesetih.

Uhićenja nekolicine bosanskih dužnosnika za ratne zločine po potjernici koju je izdala Srbija i podrška Beograda planu bosanskih Srba o referendumu doveli su do nove zategnutosti u odnosima Srbije i BIH, piše AFP.

"Međutim, Tadić je rekao da Srbija želi najbolje moguće odnose s Bosnom, dodajući da Beograd nema namjeru da se miješa u unutrašnje poslove susjednih zemalja," navodi francuska agencija uz ocjenu da je sastanak održan u trenutku kada je BIH suočena s jednom od najozbiljnijih političkih kriza od rata zbog "dubokih međuetničkih podjela i post-izbornog zastoja".

I AP ocjenjuje da turska diplomatska inicijativa ilustrira želju Istanbula da obnovi utjecaj na Balkanu zasnovan na viševjekovnoj otomanskoj vladavini i bliskim vezama s muslimanskim stanovništvom u ovom području.

Agencija navodi da predsjednik Tadić nije komentirao Gullove izjave o vezama sa NATO. To je osjetljivo pitanje za Srbe zbog bombardiranja 1999.godine, podsjetio je AP.

Agencija ukazuje da je izbor Karađorđeva probudio uspomene na sastanak Miloševića i Tuđmana i navodni dogovor da podjele Bosnu početkom 1990-ih i prenosi Tadićeve riječi da je izbor tog mjesta samo jača poruku pomirenja.

"Ja nikad neću ponoviti greške mojih prethodnika u Karađorđevu," rekao je Tadić navodi AP, prenoseći i riječi Željka Komšića, hrvatskog člana predsjedništva BIH, da smo se razračunali s duhovima prošlosti i da se sada nadamo novim odnosima u regiji.

Tanjug

Ned, 14-08-2022, 17:24:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.