Turski model

TurskaTurska nije Zapad, ali je članica NATO-a. Na Bliskom je istoku, ali nije arapska zemlja. Islamska je, ali i laička republika. Može li Turska biti model za trenutno nemirne arapske zemlje? Jedino što je sigurno jest to da Turska nije poput laičkih autokracija na Bliskom istoku niti poput muslimanskih teokracija, bile one sunitske (Saudijska Arabija) ili šijitske (Iran). Tursko iskustvo može biti inspiracija ako arapske pobune završe tranzicijom prema demokraciji.

Otomanski poraz u Prvom svjetskom ratu doveo je do amputacije njegovih arapskih provincija i otvorio vrata vlasti Mustafi Kemalu Ataturku, jednom od mladih Turaka, koji je proglasio republiku i kraj imperija i kalifata.

Ataturk je stvorio koncept turske nacije koji je zamijenio otomansku nacionalno-vjersku verziju kakav je bio kalifat. To jest, stvorio je svjetovnu Tursku, koja, kad je riječ o vjeroispovijesti, zbog toga nije bila manje islamska. Danas, devedeset godina kasnije, Turska ima politički sustav koji se, iako je demokratski ograničen, doživljava kao primjer kojeg trebaju slijediti oni koji namjeravaju modernizirati islamski svijet, u direktnoj opoziciji prema teokratskim režimima.

Temeljna filozofija kemalizma sastoji se u tome da zemlja, da bi opstala i prosperirala, mora biti dio moderne civilizacije i prihvatiti mnogo onoga što je karakteristično za Zapad, što uključuje jednaka prava za muškarce i žene, učenja moderne znanosti i odvajanje religije i države. Saudijska Arabija, prozapadna, i Iran, protuzapadan, predstavljaju suprotne polove. Različiti su režimi, ali zajednički im je teokratski karakter.

TurskaTurci, za razliku od arapskog svijeta, nemaju naftu, zbog čega su bili primorani razviti svoje gospodarstvo bez izvoženja prirodnih resursa, osim poljoprivrednih proizvoda. Zbog toga Turska također može biti model, jer arapski svijet (osobito Saudijska Arabija) ovisi o svojem izvozu nafte i plina, a njihova nalazišta će prije ili kasnije presušiti. Prema podacima Svjetske banke, arapski „nenaftni" izvoz manji je od finskog.

U Turskoj je vojska, prema Ustavu izrađenom po njegovoj mjeri, jamac laičkog karaktera republike. Ali, Turska se promijenila nakon 2002., kad su umjereni islamisti Recepa Tayyipa Erdogana dobili izbore i sastavili vladu. Islamistima je trebalo gotovo stoljeće da dođu na vlast, ali posljednjih desetljeća dopušteno im je da se uključe u politički proces i, konačno, zahvaljujući umjerenosti, sada vode zemlju, dok je moć vojske istovremeno značajno smanjena. Paradoks je što se sadašnja Turska značajno promijenila i njezina vanjska politika približila ju je arapskom svijetu, ali su joj, istovremeno, vrata Europe i dalje zatvorena.

Premijer Erdogan posjetit će ovog tjedna europske institucije. To će biti još jedna prilika da pokuca na vrata EU-a. Prije nekoliko godina turski vojni dužnosnici upozorili su Europu da će, ako im ona ne otvori vrata, najveću korist iz toga izvući islamisti. Sada su islamisti u vladi, i ako Europljane to iskustvo još uvijek ne može uvjeriti, možda turski road map može poslužiti arapskim režimima koji, s vojskom kao okosnicom, kažu da razmišljaju o tranziciji prema demokraciji. Vidjet ćemo.

La Vanguardia, Barcelona

Pon, 24-01-2022, 23:45:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.