Terorizam i kriminal

Kada je Gérald Darmanin u lipnju pozvao prefekta na razgovor, poruka ministra unutrašnjih poslova Francuske bila je jasna: odgovorni u francuskim departmanima odnosno regijama moraju brzo i dosljedno poduzeti mjere protiv stranaca koji su se ogriješili o zakon. Treba provjeriti dozvolu boravka i povećati broj protjerivanja nakon posebno teških krivičnih djela. Ministar je kao primjere posebno teškog kriminalnog ponašanja naveo ubojstva, trgovinu drogom i silovanje.

Policija

Čak i ako ne dođe odmah do protjerivanja - onima koji su počinili kaznena djela u Francuskoj signalizira se što država od njih očekuje: "Francuska Republika svake godine prima ljude iz drugih zemalja. Jedan od uvjeta za to je strogo poštivanje pravila i zakona," citirao je list "Le Journal du Dimanche" iz dokumenta koji se završava upozorenjem: "Svako novo kazneno djelo dovest će do ponovnog ispitivanja dozvole vašeg boravka, što bi moglo ići tako daleko da Francusku morate napustiti."

Paralelno s ovom inicijativom, vlada je objavila i nove podatke o praksi prisilnog vraćanja u zemlju porijekla. "Francuski registar za teroristički radikalizirane islamiste" (FSPRT) uključuje oko 23.000 ljudi. Od 1.115 osoba s tamo evidentiranim statusom neregularnog boravka, 601 stranac je vraćen u domovinu u protekle tri godine – što znači više od polovine. Od preostalih 514 "osoba koje predstavljaju prijetnju", velik broj trenutno služi zatvorske kazne ili je u pritvoru gdje čeka na protjerivanje.

Promjena profila počinioca

Posljednjih godina u terorističkim napadima u Francuskoj ubijeno je više od 250 ljudi. Vlade različitog političkog profila reagirale su strožijim zakonima. Tema protjerivanja je pritom značajno dobila na važnosti, između ostalog i zbog toga što se promijenio profil napadača:

"Počinitelji više nisu bili Francuzi, koji su odrasli u Francuskoj i koji su išli u francuske škole. U posljednje dvije do tri godine, u Francuskoj su napade sve više izvodili stranci. Neki od njih su imali legalan status, na primjer potražitelja azila, dok su drugi bili nelegalno u zemlji", analizira stručnjak za terorizam Marc Hecker, koji radi kao direktor za istrage u Pariškom institutu za međunarodne odnose (Ifri). On je ovakav razvoj situacije opisao u svojoj nedavno objavljenoj knjizi "Dvadeset godina rata" (La Guerre de vingt ans).

NapadHebdoe

Napad na redakciju Charlie Hebdoa u siječnju 2015.

Ovaj preokret predstavlja veliki izazov za politiku. Mnoge matične države odbijaju prihvatiti svoje radikalizirane građane. Ako i pristanu primiti ih, protjerani mogu biti izloženi prijetnji po život. Koliko je dugo u prošlosti znalo trajati postupak prisilnog vraćanja u zemlju porijekla, pokazuje primjer Djamela Beghala.

On je 2005. godine u Francuskoj osuđen za terorizam, a navodno je igrao važnu ulogu u radikalizaciji napadača na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo u Parizu. Alžirac je u Francusku došao 1987. u dobi od 21 godine i na radaru je sigurnosnih službi od devedesetih. Uprkos oduzimanju francuskog državljanstva 2006. godine, protjerivanje u Alžir nije uspjelo iz humanitarnih razloga.

Zemlje domaćini nedorasle problemu

Danas takvi obziri očito više nemaju toliko veliku ulogu. Francuska još uvijek ne protjeruje ljude u ratom zahvaćena područja, ali popis zemalja za koje ne važe protjerivanja se s godinama smanjio. Tako je Djamel Beghal prisilno vraćen u Alžir prije tri godine, neposredno nakon izlaska iz zatvora.

Bez obzira rali li se o Alžiru, Tunisu ili Maroku: broj prisilnih vraćanja u države Magreba znatno se povećao nakon pregovora s tim državama - što zauzvrat ima utjecaja na tamošnju sigurnosnu situaciju. Samo iz Tunisa je oko 25.000 muškaraca i žena željelo ići u građanski rat u Siriju 2010. godine. 4.500 ih je uspjelo u tome, a veliki broj njih se odavno vratio kući, što predstavlja ogromne izazove za sigurnosne službe.

NapadBataclan

Studeni 2015. - Napad na klub Bataclan u Parizu

"Slanje radikaliziranih ljudi u zemlje koje nemaju iste mogućnosti nadzora kao Francuska prirodno povećava problem za te zemlje", analizira stručnjak za terorizam Hecker. Ipak, praksu protjerivanja podržava i opozicija u Francuskoj. Pogotovo jer su resursi francuske države ograničeni.

"Baza podataka o radikaliziranim osobama FSPRT danas uključuje oko 23.000 ljudi, od čega se oko 8.000 registriranih smatra aktivnim. To je puno za zemlju poput Francuske. Iz napada posljednjih mjeseci i godina možete vidjeti i da službe nisu nepogrešive", kaže Hecker.

Rasterećenje za sigurnosne službe

Francuski sustav nadzora nije na ivici svojih mogućnosti samo zbog velikog broja "osoba koje predstavljaju prijetnju". Stručnjaci su također zabrinuti što sigurnosne službe nisu imale na radaru počinitelje koji su izvršili posljednje napade.

Aboulakh A. iz Čečenije, koji je ubio profesora povijesti Samuela Patyja u listopadu 2020. godine, bio im je jednako malo poznat kao i atentator iż Tunisa, koji je nedugo nakon odrubljivanja glave Patyiju, u crkvi u Nici ubio troje ljudi. "Ovaj Tunežanin nije imao reguliran status u Francuskoj. U Europu je iz Tunisa došao tek mjesec dana prije napada", rekao je Hecker. 36-godišnji Tunežanin, koji je u travnju nožem ubio policijskog službenika u stanici Rambouillet, vlastima prethodno nije bio poznat.

Povorka

Raspoloženje u Francuskoj se mijenja: Povorka nakon ubojstva nastavnika Samuela Patya u Parizu

Hoće li protjerivanja trajno poboljšati sada izuzetno napetu sigurnosnu situaciju u Francuskoj tek će se vidjeti. Ali, barem kratkoročno, to bi trebalo rasteretiti tamošnje vlasti. S obzirom na obavezu registracije i Šengenski informativni sustav stručnjak za terorizam Marc Hecker smatra malo vjerojatnom mogućnost neotkrivenog povratka u Francusku preko Sredozemlja.

Pitanja, međutim, ostaju: "Trenutno se u Francuskoj vodi debata o mogućoj promjeni profila atentatora. I veliko je pitanje: je li ovo samo privremeno, jer "stara generacija” terorista iz Francuske sada sjedi u zatvoru, mada će na kraju svi jednom iz njega izaći, ili je to trend koji će se nastaviti?"

Andreas Noll
Deutsche Welle

 

Uto, 30-11-2021, 19:30:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.