Minhenska sigurnosna konferencija

Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji Joe Biden je najavio povratak transatlantskog saveza pogleda uprtog unaprijed. No SAD još uvijek mnogo toga mora dokazati sumnjičavoj Europi, smatra Melinda Crane.

Joe Biden je usprkos činjenici da je na svom prvom (doduše virtualnom) nastupu na međunarodnoj sceni na BidenMinhenskoj sigurnosnoj konferenciji u petak, poput mantre ponavljao svoje vanjskopolitičke planove, ostao iza svog obećanja na inauguraciji kada je najavio popravak oštećenih saveza i obnove vodeće uloge SAD-a. Objašnjavajući kako SAD ne gleda unatrag nego prema naprijed, on je podvukao viziju međunarodnog angažmana koja sposobnost demokracije da se odupre novim izazovima postavlja kao temelj za novi oblik transatlantske suradnje.

Biden je itekako svjestan činjenice da niti na jednoj strani Atlantika građani ne teže obnovi "Zapadnog reda" u kojem bi SAD bila na čelu, kako u materijelnom tako i u moralnom smislu a Europe bi bila ta koja bi slijedila.

Bidenu su kod kuće građani koji se opiru ulozi SAD-a kao globalnog policajca, jasno postavili granice djelovanja u tom smjeru. Svojom predizbornom porukom o "vanjskoj politici za srednji stalež" Biden je već rano dao naslutiti da će njegov pristup vanjskoj polici prelaziti granice između područja međunarodno-domaće ili privredno-sigurnosno.

Europa je sumnjičava i umorna

Iako je u svom govoru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji samo na rubu spomenuo pitanje visine uplate u zajedničku NATO blagajnu, jasno je da Biden od međunarodnih partnera očekuje da ne samo da podrže SAD-a kada EU SADsu u pitanju vojni troškovi nego i u pitanjima koji se tiču globalnog zdravstva, klime i trgovine i to posebice kada je riječ o odnosima s Kinom.

Europljani su sumnjičavi ali i umorni i svjesni da resetiranje odnosa s, na unutarnjem planu duboko podijeljenim SAD-om može za četiri godine ponovno biti dovedeno u pitanje. U svom nedavnom govoru u ministarstvu vanjskih poslova Biden je uvjeravao kako je njegova zemlja iz nemira na Kapitolu 6. siječnja izišla "spremnija da ujedini svijet u borbi za obranu demokracije jer smo sami bili prisiljeni voditi istu borbu".

Ni njemačka kancelarka Angela Merkel niti francuski predsjednik Emmanuel Macron neće baš tako naglo uhvatiti ruku koju im pruža Biden. To s jedne strane ovisi o tome hoće li se Parizu želja za više strateške autonomije učiniti kompatibilna s transatlantskim multilateralizmom. Odgovor na Bidenovu ponudu će ovisiti i o tome u kojoj mjeri su europski partneri spremni pojačati suradnju ne samo sa SAD-om nego i međusobno.

No činjenica da se Francuska i Njemačka trenutno žestoko natežu oko udjela vlastitih industrija u razvoju novog borbenog zrakoplova teško da može ukloniti uvjerenje u to kako je Zajednička europske sigurnosna i obrambena politika (CSDP) tek nešto više od puke kratice.

Osim toga, EU čelnici žele pod svaku cijenu izbjeći uvlačenje u "ili ste s nama ili protiv nas" sukob Washingtona s Rusijom i Kinom. Biden je pokušao odagnati ova strahovanja na konferenciji ističući kako dugoročna strateška utrka Geops Kinom nije samo pitanje jednostavnog rivaliteta na liniji Istok-Zapad. "Mi se ne možemo i ne moramo vratiti na strogu podjelu iz razdoblja Hladnog rata. Konkurencija ne smije isključiti suradnju na pitanjima koja se tiču svih nas".

Obnavljanje transatlantskih veza

Pritom već postoje mnogi primjeri za zajednički europsko-američki angažman na socijalnom planu. U to se mogu ubrojiti koordinirane akcije u sektoru zaštite klime i zdravstva kao i suradnja na području trgovine kao što su to napori za reformu Svjetske trgovinske organizacije kao i inicijative za uvođenje zajedničkih standarda za osjetljive digitalne tehnologije. Posebno ovo potonje područje igra veliku ulogu u sigurnosnom sektoru i to na smanjenju opasnosti od "hibridnih" mjera koje potkopavaju demokraciju

Sve ove aspekte su na virtualnoj pozornici spomenuli sugovornici iz Berlina, Pariza i Washingtona. Jedinstvo je vladalo i po pitanju, kako je kancelarka Merkel rekla, "koncepta umrežene i povezane sigurnosti" u "polipandemičnom svijetu", kako su to definirali organizatori konferencije.

Nakon dna koje su odnosi dotaknuli tijekom vladavine Donalda Trumpa ovo izgleda kao konačni početak obnove transatlantskih odnosa.

Melinda Crane
Deutsche Welle

Sri, 24-02-2021, 21:13:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.