Kako će Bruxelles raspodijeliti novac?

Do kraja travnja bi trebali biti predstavljeni planovi Europske komisije. Ako Bruxelles da zeleno svjetlo, prva sredstva bi mogla biti isplaćena najranije početkom ljeta.

Dogovor o paketu pomoći vrijednom 750 milijardi eura prošlog ljeta bio je politički podvig. Europska unija se tada po prvi put zadužila kako bi pomogla zemljama članicama kod prevladavanja posljedica pandemije. „Planovi moraju biti europovezani s reformama", smatra rumunjski političar i ekonomist Siegfrid Muresan, koji je u Europskom parlamentu član zastupničkog kluba Europske pučke stranke kao i Odbora za proračun.

Podjele su jasne: 37 posto novca mora biti uloženo u programe za zaštitu klime, 20 posto u digitalizaciju, a ostatak ide na reforme socijalnih sustava ili u javno zdravstvo.

Nezaposlenost je ženskog roda

„Pojedine zemlje bi morale preispitati svoj pristup", kaže Damian Boeselager iz redova Zelenih. One bi morale uzeti u obzir da kriza jedne pogađa jače od drugih. „Od ukupnog broja nezaposlenih u Italiji 75 posto su žene. Nove investicije tradicionalno odlaze na područja kojima dominiraju muškarci", upozorava Boeselager.

Do sada je 18 zemalja dostavilo svoje planove Europskoj komisiji, šest ih je tek napravilo prijedloge, a u tri države se još diskutira o tome što se smatra prihvatljivim. No s obzirom da rok ističe tek krajem travnja, još uvijek ima dovoljno vremena za detaljnija usuglašavanja.

Za odobrene prijave prvo će biti isplaćeno 13 posto iznosa vrijednosti projekta. Ostala sredstva će onda stizati u tranšama, zato što Europska komisija želi provjeriti provedbu projekata u međufazama. Ovaj novac bi trebao biti bolje kontroliran nego što je to bio slučaj kod dosadašnjih sredstava EU-a.

„Politička reciklaža"

EU je ponovo upozorio Mađarsku i u siječnju zatražio od nje hitne reforme kod javnih natječaja za provedbu projekata te zaprijetio da u suprotnom neće dobiti novac iz Fonda za oporavak. Financijski stručnjak Sven Giegold (stranka KoronaZeleni) kritizira da ni zemlje koje su pokrenule taj Fond, Njemačka i Francuska, ne daju dobar primjer manjim državama članicama s obzirom da žele tri četvrtine sredstava EU-a iskoristiti za već dogovorene projekte.

Takvo preusmjeravanje nacionalnih konjunkturnih programa je naravno dozvoljeno, ali proturječi cilju Fonda za oporavak od posljedica korona-krize, kojim se gospodarstvo želi ojačati za budućnost, umjesto popunjavanja rupa u proračunima koje su nastale zbog pandemije.

„Njemačka vlada bi trebala dati dobar primjer, umjesto da se služi političkom reciklažom", kaže Giegold. Neće se postići ekonomski efekt ako se isti projekti financiraju novcem EU-a umjesto nacionalnim zaduživanjem.

Giegold je pak optimističan kada je riječ o drugim zemljama. Španjolska će u obnovi sigurno iskoristiti šansu i „okrenuti se budućnosti". Kolaps turističke industrije bacio je svjetlo na strukturalne nedostatke nacionalne ekonomije: jer, kako kaže Giegold, hitno je potrebno više sredstava za financiranje istraživanja, za kvalifikacijske mjere na tržištu rada, a neophodna je i reforma mirovinskog i socijalnog sustava.

Italija profitira

U Italiji je zbog planova za europske fondove prije desetak dana pala Conteova vlada. EU sada polaže nade u stručni italijatim predvođen Mariom Draghijem, nekadašnjim šefom Europske središnje banke. „To je pozitivan razvoj", kaže Zsolt Darvas iz Instituta za gospodarsko istraživanje u Bruxellesu. Italija će biti jedan od najvećih profitera Fonda za oporavak: prema dosadašnjim planovima dobiva više od 200 milijardi eura.

Odluka o raspodjeli sredstava donesena je još prošle godine. Italija je tada bila jedna od najpogođenijih zemalja, ali su u međuvremenu Portugal, Španjolska i Francuska zabilježile daleko veće štete koje trpe zbog pandemije koronavirusa.

Prema Darvasovoj procjeni raspodjela sredstava među državama članicama bi se mogla korigirati, jer će se uzeti u obzir i stanje gospodarstva u ljeto 2020. Tako će Španjolska dobiti malo više, a Italija malo manje novca.

Bernd Riegert
Deutsche Welle

Pon, 6-12-2021, 15:29:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.