Ubrzanje eurointegracija primjenom nove metodologije?

Predsjednik Srbije u 2021. očekuje „velike izmjene“ i jedan drugačiji put Srbije prema Europskoj uniji. To je Aleksandar Vučić najavio jučer (1.2.) u Parizu, nakon razgovora s predsjednikom Francuske vuckomacronEmmanuelom Macronom. Predsjednik Srbije je uvjeren u ubrzanje eurointegracija, što bi, kako kaže, trebalo biti rezultat početka primjene nove metodlogije u procesu pristupanja.

„Poglavalja će se otvarati po klasterima i vjerujem da tako možemo otvoriti više poglavlja u jednoj godini nego u prethodne tri-četiri zajedno“, ocijenio je Vučić.

Nova metodologija proširenja EU-a usvojena je početkom 2020. godine, upravo na inzistiranje Francuske. Ona predviđa tematsku podjelu dosadašnjih preko 30 poglavlja na šest klastera koji objedinjuju teme – vladavine prava, tržišta, ekonomije, zelene agende i povezivanja, poljoprivrede i resursa i vanjskih odnosa.

Sjeverna Makedonija i Albanija će svoje pristupne pregovore početi po novoj shemi, a Srbija i Crna Gora su pristale da, poslije godina pregovaranja po staroj metodi, prijeđu na novu.

Kako će konkretno ti novi procesi izgledati - to se još ne zna, ni u Bruxellesu, a ni na Balkanu.

Nova metodologija „na papiru"

Europska komisija trenutno radi na tzv. Planu primjene nove metodologije na Albaniju i Sjevernu Makedoniju, i posebno na Srbiju i Crnu Goru, što bi zatim trebale potvrditi i zemlje-članice EU-a. Očekuje se da se pregovarački EU Srbijaokviri usvojeni s Beogradom i Podgoricom neće mijenjati, odnosno da će otvaranje (u slučaju Srbije) i zatvaranje klastera ovisiti prvenstveno od napretka u vladavini prava i usvojenih mjerila za otvaranje, odnosno prijelaznih i mjerila za zatvaranje.

Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero za DW objašnjava da nova metodologija ima za cilj učiniti pristupne pregovore vjerodostojnijima, predvidljivijima, dinamičnijima i vođenima jačim političkim angažamnom. Ona dodaje da se predviđa otvaranje više poglavalja obuhvaćenih kalsterom odjednom, pod uvjetom da država-kandidatkinja prethodno dostigne dovoljnu razinu u provedbi reformi.

„O detaljima nove metodologije se još raspravlja u Vijeću EU-a, u okviru diskusije o pregovaračkim okvirima za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Posebna diskusija se vodi o primjeni metodologije na Srbiju i Crnu Goru, s obzirom na to da su one naprednije u svojim pristupnim pregovorima i da je cilj prilagoditi tu metodologiju u postojeće pregovaračke okvire. Mislim da je zato još rano govoriti konkretno o njenoj primjeni“, kaže Pisonero za DW.

Što bi to značilo u praksi?

Crna Gora sa otvorenim svim poglavljima ima praktično otvorenih svih šest klastera, a njen posao u 2021. godini bit će ispunjavanje prijelaznih mjerila. U Bruxellesu naglašavaju da je trenutno osnovni posao Podgorice napredak u merkelprijelaznim mjerilima na području vladavine prava, odnosno prvog klastera, i da bez tog napretka nema pomjeranja po drugim pitanjima.

S druge strane Srbija, koja je do sada otvorila 18 od 35 pregovaračkih poglavlja, ispunila je uvjete za otvaranje prvog klastera, a vlasti najavljuju otvaranje „novih klastera u lipnju i prosincu“.

U Bruxellesu inzistiraju na otvaranju trećeg klastera koji se odnosi na gospodarske reforme i četvrtog klastera koji obuhvaća promet, energetiku i očuvanje životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena. Takvim redoslijedom Srbija bi praktično paraleno s EU-om radila na europskim prioritetima za iduće razdoblje, naglašavaju u Bruxellesu.

Portugal, zemlja koja trenutno predsjedava EU-om, najavljuje da za lipanj planira četiri međuvladine konferencije kojima bi se, po mogućnosti, započeli pristupni pregovori sa Skopljem i Tiranom, otvorio novi klaster sa Srbijom i ispunila određena prijelazna mjerila s Pogoricom. Međutim, pored nove metodlogije, novog vokabulara i uobičajenog optimizma Komisije, ostali su „stari problemi“. Za njihovo rješavanje potrebno je zalaganje Zapadnog Balkana, ali i volja Europske unije.

Još jedan „udarac u zid“ i još jedan novi početak

U posljednjoj analizi Centra za europske političke studije iz Bruxellesa (CEPS) ocjenjuje se da je politika proširenja EU-a krajem prošle godine „udarila u zid“ i da je došlo do kompletne blokade – s jedne starane je Bugarska blokirala pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju, a samim tim i za Albaniju, jer se dvije zemlje i dalje „vode u paketu“, dok se Srbija i Crna Gora godinu dana nisu pomjerile u svojim pregovorima.

U CEPS-u napominju da je Podgorica uspjela zatvoriti samo tri poglavlja u istom razdoblju u kojem je Hrvatska sofiasummitzatvorila cjelokupne pregovore o pristupanju. Istovremeno, Bosna i Hercegovina i Kosovo su još daleko i od ideje o pristupnim pregovorima s EU-om.

„Posvećenost europskoj perspektivi Zapadnog Balkana, iako često spominjana u službenim dokumentima EU-a, ostaje mlaka. Većina zemalja-članica su neodlučne da se angažiraju u tom smjeru, što oslikava stav javnog mnijenja u nekim članicama o daljem širenju EU-a“, navodi se u analizi briselskog Centra za europske političke studije.

U Europskoj komisiji su, predstavljajući novu metodologiju, pored najave mogućeg „ubrzanja procesa pristupanja", najavili i „više političkog angažmana“. To bi trebalo značiti manje birokracije, a više direktnog sudjelovanja zemalja-članica u procesu.

U skladu s tim, obećanje francuskog predsjednika Macrona Vučiću o „podršci Francuske“ ulijeva dodatnu nadu da bi njemačko-francuski dvojac mogao biti dodatni pokretač, ne samo nove metodologije, već i prijeko potrebne obnovljene politike proširenja Europske unije na Zapadnom Balkanu.

Marina Maksimović
Deutsche Welle

Pon, 6-12-2021, 00:09:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.