Tko je Armin Laschet, novi predsjednik njemačkog CDU-a?

Vanjsku politiku je samo onako usput - okrznuo. Niti 30 sekundi svog izbornog, 15-minutnog govora Armin Laschet nije posvetio vanjskopolitičkim perspektivama. Pritom je jasno da šef stranke zastupa i njezinu međunarodnu poziciju i da u svakom slučaju smije i treba putovati u inozemstvo.

„Njemačka, onako kako ja sebi to zamišljam, to je europska Nemačka. Vodeća je u svijetu na po pitanju izvrsnosti, Laschetkao uzor i na polju humanosti", rekao je Laschet (naslovna fotografija) u govoru. Kratko se osvrnuo i na situaciju u Washingtonu, odnosno nerede na Kapitolu: „Za nas je Amerika uvijek bila zemlja slobode i demokracije".

Koliko je važna Amerika pokazala su i putovanja Angele Merkel u doba kada još nije bila kancelarka, a već je preuzela kormilo Kršćansko-demokratske unije (CDU). To je bilo početkom 2003. godine, za vrijeme mandata Georga Busha juniora. Ona u Washingtonu nije doduše tada srela Busha, ali su je primili zamjenik predsjednika Dick Cheneya i ministar obrane Donald Rumsfeld, a u Bijeloj kući i savjetnica Georgea Busha za sigurnosna pitanja - Condoleezza Rice.

I Annegret Kramp-Karrenbauer je kao šefica njemačkih demokršćana putovala u inozemstvo, barem do Bruxellesa, i to prije nego što je postala ministrica obrane u kabinetu Angele Merkel.

Čekaju ga brojna putovanja

Laschet bi također u idućem razdoblju mogao stavi naglasak na putovanja. Kao premijer savezne zemlje Sjeverna papalaschetRajna-Vestfalija često je boravio u susjednoj Nizozemskoj. A od 2019. je bio povjerenik njemačke vlade za njemačko-francuske kulturne veze, pa je tako često putovao i u Francusku. Jednom je posjetio i Poljsku.

Kada je veljači 2020. objavio kandidaturu za stranačkog šefa, boravio je kratko u Izraelu, nekoliko mjeseci kasnije i u Grčkoj, gdje je posjetio i izbjeglički kamp na Lezbosu. Uslijedilo je putovanje u Rim i susret s papom Franjom.

Čovjek s granice

Laschet je rođen na krajnjem zapadu Njemačke, na glasu je kao europski orijentiran i blizak Parizu – dok su njegovi konkurenti na stranačkom kongresu, Friedrich Merz i Norbert Röttgen slovili kao transatlantski orijentirani.

U dokumentu „Impulsi 2021“ koji je sročio s Jensom Spahnom nekoliko dana uoči unutarstranačkih izbora, Europa je dominantna tema kada se radi o međunarodnim odnosima. Devet puta se spominje Europska unija, Europa i europsko, dok se samo po jednom spominju „vanjska politika savezništva" i „transatlantski odnosi".

Resetiranje transatlantskih odnosa?

Svijet ovih dana s pažnjom prati primopredaju vlasti u Washingtonu. Mnogi u Njemačkoj očekuju da će s novim predsjednikom Bidenom biti stvoren temelj za novi početak u američko-njemačkim odnosima.

Izgleda da je ipak jasno da Biden neće jednostavno nastaviti tamo gdje je Obama stao. Možda bi obje strane morale Njemacka SADtemeljito preispitati i iznova definirati odnose. Jedan od demokršćanskih političara s međunarodnim iskustvom rekao je nakon izbora Lascheta da je zadatak šefa njemačkih demokršćana da pronađu ravnotežu između američke i francuske vanjskopolitičke dimenzije.

Konkurent ulazi u Laschetov tim?

Dva dana nakon izbora Lascheta za šefa CDU-a, novinari su podsjetili na njegove ranije objave na Twitteru, iz godine 2014. Šef vanjsko-političke redakcije „Der Spiegela” predbacio je čak Laschetu da je tada „rano stao na stranu diktatora Asada”, odnosno čovjeka „koji je naredio bombardiranje civila" u Siriji.

Laschet se doista rano pozicionirao u vezi s konfliktom u Siriji - i to je činio često. Ali njegove objave ne izgledaju baš tako da ga se može pretvoriti u „branitelja Asadovog režima".

Laschet ipak nije najvažniji političar za međunarodne poslove u predsjedništvu stranke CDU. Njegov dosadašnji konkurent u utrci za šefa stranke, te novi član predsjedništva Norbert Röttgen je šef Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga. Taj 55-godišnjak će, nakon odlaska Angele Merkel, sigurno imati jaku ulogu u formiranju vanjskopolitičkog kursa svoje stranke.

Christoph Strack
Deutsche Welle

Ned, 28-02-2021, 20:03:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.