Darovi Dmitrija Kozaka ili praksa zamrznutog sukoba u Moldaviji i Ukrajini

Jedan od hitnih problema postsovjetskog prostora jest očuvanje neovisnosti bivših republika SSSR-a i reguliranje odnosa s Kremljem. Kremlj pokušava oslabiti neovisnost ovih republika, stvoriti takozvane zamrznute sukobe i uvesti sukobe unutar tih republika. U Ukrajini je to problem sukoba na Donbasu koji je nametnula službena Rusija i želja Kremlja da nameće Kijevu priznanje samoproglašenih nepriznatih „republika“ koje bi Kijev trebao podržati svojim proračunom. Analog je u prethodno stvorenom sukobu u Moldaviji i stvaranju tamošnje takozvane Pridnjestrovske Moldavske Republike (PMR), koja bi trebala ometati razvoj Republike Moldavije. Na čelu vlade ove republike je prokomunistički Dodon, koji se nedavno sastao s vođom Pridnjestrovlja Krasnoselskijem. Nezavisni analitičari komentiraju rezultate sastanka kao rukotvorinu ruskog kustosa ove regije - Dmitrija Kozaka. Model odnosa u Moldaviji vidi se kao model koji Moskva nameće Kijevu s obzirom na Donbas.


Darovi1 1

Susret predsjednika Moldavije Igora Dodona s vođom nepriznate Pridnjestrovske Moldavske Republike (PMR) Vadimom Krasnoselskijem, održan u utorak, proruski i prosocijalistički mediji Moldavije vrlo su pozitivno ocijenili. Podsjetimо, tema sastanka bila su pitanja karantenskih komunikacija, telekomunikacija, bankarskog sustava, otvaranje trolejbuske linije „Bendery-Varnitsa-Severny“, kao i tema kaznenog progona službenika Pridnjestrovije zbog kaznenih djela kažnjivih prema Kaznenom zakonu Republike Moldavije. Prema riječima sugovornika, uspjeli su postići razumijevanje o svim temama koje su bile na dnevnom redu sastanka.

„Mislim da je danas bio dobar dijalog. Detaljno smo razgovarali o prilično opsežnom popisu pitanja. Formiran je sveobuhvatan sustavni pristup mogućim načinima njihova rješavanja“, rekao je Dodon na kraju sastanka.

„Ovo je sedmi sastanak i on se izdvaja od ostalih. Osim predsjednika, nazočili su joj politički zastupnici i osobe koje su kompetentne za rješavanje postojećih problema - prema popisu prethodno postavljenih pitanja“, rekao je Krasnoselskij.

„Jedini političar u Moldaviji, koji je ozbiljno i programski uključen u odnose s Pridnjestrovljem, jest Igor Dodon“, rekao je prvi „ministar vanjskih poslova“ premijera, Valerij Litskai, u intervjuu za kišinjevski list „Kommersant Info“. Također je u tom intervjuu izjavio da se „stvarno ujedinjenje dviju obala sada i u skoroj budućnosti čini potpuno nerealno“.

Što se tiče moldavske oporbe, ona doslovce jednoglasno izražava ogorčenje na komunikaciju Dodona i Krasnoselskija, pod jednakim uvjetima, kao dvaju čelnika dviju država. Vođa oporbene platforme „DA“ Andrei Nastase već je najavio da će podnijeti žalbu u vezi s tim tužiteljstvu.

„Neprihvatljivo je da predsjednik Moldavije pod jednakim uvjetima vodi rasprave s takozvanim vođom Pridnjestrovlja. To je nemoralno, nezakonito, u suprotnosti je s ustavom i interesima naroda“, rekao je Nastase.

I konačno, uoči sastanka s Dodonom, Vadim Krasnoselskij, tijekom videopoziva sa specijalnim predstavnikom predsjedavajućeg OESS-a Thomasom Mayer-Hartingom, optužio je službeni Kišinjev za sabotiranje sporazuma 2017-2018 i stvaranje uvjeta koji isključuju svaku mogućnost implementacije moldavskog dijela paketa. „Berlin +“. U svemu tome je u pozadini predizborna kampanja u Moldaviji.

Rezimirajući gore navedeno, stižemo do stvarne slike pregovora Kišinjev (Moldova) -Tiraspoj (Pridnjestrovlje). Status quo koji se razvio među njima vrlo je stabilan i nema tendenciju promjene. Drugim riječima, zloglasni „Kozakov memorandum“, koji su pokušali oživjeti nakon što je Igor Dodon došao na mjesto predsjednika, konačno je i nesumnjivo mrtav. Ni jedna „asimetrična federacija“ nije uspjela i ne će uspjeti, a obje strane samo simuliraju pregovore, ostajući na istim pozicijama i rješavajući potpuno različite zadatke. Dakle, Igor Dodon koristi ih za rješavanje vlastitih izbornih problema. Moldavski predsjednik, koji očito više odgovara Tiraspolju nego bilo kojem od njegovih konkurenata, koji ima barem sablasne šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima zakazanim za 1. studenoga, uvelike računa na otvaranje moldavskih biračkih mjesta u Pridnjestrovlju, što bi znatno povećalo njegove šanse za nesmetani reizbor... A Vadim Krasnoselskij, zauzvrat, igrajući na Dodonovu želju, korak po korak povećava svoj status u pregovorima, a s njim i stupanj de facto djelomičnog priznanja od strane Moldavije - PMR-a i de facto utjecaja Tiraspolja na Kišinjev.

Darovi1 2
Dmitrij Kozak nadgleda pitanja integracije u postsovjetskom prostoru i odnose s Ukrajinom, što je Vladislav Surkov činio prije.

Kakve veze s tim ima Dmitrij Kozak? Evo kakve: da podsjetimo, 2003. godine, upravo on, u to vrijeme prvi zamjenik šefa predsjedničke administracije Ruske Federacije, razvio je plan za „rješenje Pridnjestrovskog sukoba“ nazvan po njemu. U okviru tog plana Moldavija je trebala postati „asimetrična federacija“, a PMR i Gagauzija trebali su dobiti posebne statuse „mlađih subjekata“, s mogućnošću da blokiraju nepoželjne odluke i zakone Kišinjeva. U zamjenu za pomoć Moskve u takvom rješenju sukoba, pritiskom na Tiraspolj i Comrat, Kišinjev je morao pristati na vojnu prisutnost Rusije na teritoriju Pridnjestrovlja na razdoblje od 20 godina.

Darovi1 1


Ali tada, 2003., Kozakov plan nije uspio, jer je Moldavija odustala u posljednjem trenutku. Razlog je bio taj što bi nedvosmisleni zaokret u orbitu Moskve ušao u nepremostivu kontradikciju sa željom tadašnjeg predsjednika Moldavije i predsjedatelja Partije komunista Vladimira Voronina da postane u trećoj inkarnaciji dolarskog milijardera. Kao rezultat toga, Kozakov plan imao je u to vrijeme samo jednu jasnu posljedicu, a onu na koju njegov autor sigurno nije računao: Europski sud za ljudska prava prepoznao je Pridnjestrovlje kao marionete Moskve, optužujući Rusiju za sve zločine koje su počinili.

Istodobno se u strateškom planu Kozak, općenito gledano, ipak nosio sa svojim zadatkom. Iskoristivši odbijanje Kišinjeva, Moskva je uspjela pouzdano zamrznuti pregovore o statusu PMR-a na desetljeće i pol pod izgovorom da je, kako kažu, Rusija predložila rješenje, a Moldavija ga odbacila. Ovo zamrzavanje stvorilo je dugotrajno žarište kršenja svih ljudskih prava, siromaštva i vojne nestabilnosti u regiji. Doista, iako sukob u Pridnjestrovlju ima status „zamrznutog“, on se može „odmrznuti“ u bilo koje vrijeme i pod bilo kakvim izgovorom.

Onda je Igor Dodon postao predsjednik Moldavije i oni su pokušali oživjeti stari plan - s gore navedenim rezultatom. Opseg ovlasti koje će Tiraspol zahtijevati u „asimetričnoj federaciji“ odmah će zaustaviti neovisnost Moldavije i njezino sudjelovanje u bilo kojim međunarodnim projektima. Kišinjev jednostavno ovisi o proruskom PMR-u i našao se potpuno u rukama Rusije.

No čak i nastavak pregovora „samo radi izgleda“ ispada, iako postupno, korak po korak, ali istodobno, nesumnjiva predaja interesa Moldavije kao države. Iskušenje je preveliko da bi Dodon, koji gubi na popularnosti, ali ne želi otići, upotrijebio pregovarački kišobran za rješavanje problema svog ponovnog izbora i ojačanja položaja svoje stranke.

Uz to uspješno moldavsko iskustvo, Rusi su u potpunosti proučili i kortiste. Zato je Kozak tu! Jer od siječnja 2020. Dmitrij Kozak, nakon 17 godina prošao je niz visokih položaja, vratio se u upravu predsjednika Ruske Federacije, zamijenivši Vladislava Surkova u dužnosti zamjenika odgovornog za pitanje Ukrajinu, i, kao rezultat, on je odgovorna osoba politike na Donbasu. Ovdje on upravo pokušava upotrijebiti staru praksu iz 2003.: vratiti se ili, točnije, predati okupirane teritorije Ukrajini zajedno s okupiranom upravom koja je zadržana na njima, postignuvši „poseban status“ za dvije „republike“ Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku. Ali Kijevu je pred očima primjer rada Kozaka u Moldaviji i njegove posljedice, uključujući spomenute nedavne, a očito ne i posljednje, pregovore Dodona i Krasnoselskija.



Darovi1 2

Ruska inicijativa zamrznutog sukoba na istoku Ukrajine

I gledajući ih, odmah postaje jasno da su stvarna svrha akcija Dmitrija Kozaka, u Moldaviji i u Ukrajini, bila i ostala vječna razaranja i vječni sukob. Od njega se ne mogu očekivati drugi darovi.

Bivši pridnjestrovski politički zatvorenik

Iljčenko Sergej

 

Sub, 26-09-2020, 10:12:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.