G7 perspektive

Idući summit skupine G7 s čelnicima velikih zapadnih industrijskih zemalja trebao je biti veliki show – američki predsjednik Donald Trump pozvao ih je u svoj golf-hotel na Floridi. Ali, bilo je internog otpora i na kraju je koronavirus poremetio njegove planove.

Sada sastanak želi održati u rujnu ili „možda poslije izbora". A volio bi pozvati Rusiju, Južnu Koreju, Indiju i Australiju. Samo, vrijedi li uopće održavati takav oblik sastanaka?

EU prosvjeduje

Pitanje je planira li Trump jednokratni poziv za Vladimira Putina i ostale ili je na svoju ruku odlučio proširiti skupinu. Europska unija već je prosvjedovala protiv te samovolje: „Rusija je isključena dok ne promijeni kurs", kaže glavni diplomat EU-a Josep Borrell.

Od aneksija Krima 2014. Putin je isključen iz skupine G8 – pa je otada skupina ponovo G7. Čine ju SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Italija, Francuska i Njemačka. Europska komisija ima status stalnog promatrača.

G7 1

Borrell upozorava da trajna promjena i širenje skupine nije privilegija Sjedinjenih Država. Domaćini mogu odrediti dnevni red i pozvati goste koji mogu pružiti politički doprinos ili s kojima se žele dobri odnosi. Ali ako se želi trajno sudjelovanje Australije, Indije i drugih, o tome bi članovi skupine G7 morali glasovati. Pored toga, EU naziva G7 „važnim geostrateškim okvirom za međusobnu razmjenu". Je li to tako?

Treba li nam još uvijek G7?

Kritika da ti summiti ne donose ništa stara je koliko i sam format. Pozitivnih rezultata uglavnom nije bilo. Otkako je Trump američki predsjednik, izgleda da se samo radi o tome da se njega spriječi da ošteti međunarodne institucije poput NATO-a, UN-a ili G7.

„Bio je to donekle koristan format u kojem su se glavne industrijski razvijene države desetljećima okupljale kako bi razgovarale o svojim najvažnijim pitanjima", ocjenjuje Jeremy Shapiro iz paneuropskog trusta mozgova Europski savjet za vanjsku politiku. A širenje ne bi bilo ništa novo – od svog formiranja, koje je bilo odgovor na naftnu krizu sedamdesetih godina 20. stoljeća, skupina je polako rasla, sve dok 1998. nije postala G8.

Washington hoće promijeniti prirodu G7, smatra Shapiro. „Osnovno pitanje nije Rusija, već Kina. Washington želi izgraditi zajedničku frontu s drugim zemljama protiv Kine.“ Stručnjak za vanjsku politiku tu spominje Henryja Kissingera, jer za vrijeme Hladnog rata SAD i njegov tadašnji državni tajnik za vanjske odnose uspjeli su od Kine napraviti neprijatelja Rusa. Sada žele da angažirati Rusiju kao saveznika protiv rastuće superiornosti Kine. Takva geopolitička logika ne dolazi nužno od samog predsjednika, već od stratega u njegovom savjetodavnom odboru.

G 7 2

Europljani bi, naravno, imali pravo na veto na to tko će se pridružiti skupini. Ali ako SAD želi proširiti G7, zašto bi EU rekao „ne" Australiji ili Južnoj Koreji? Ako sastanci ne budu baš vidljivo „anti-kineska koalicija", onda je u interesu europskih zemalja da sudjeluju u strateškom savezu koji se bavi pitanjem Kine. „G7 bi u novoj formaciji ponovo mogao biti koristan“, zaključuje Shapiro.

Otkačite to!

Europljani bi konačno trebali otkačiti G7, događaj o kojem se uvijek previše izvještava, a na kojem se premalo odlučuje, kaže Schada Islam iz istraživačkog centra Prijatelji Europe iz Bruxellesa. „Zbog uspona Kine, Indije i Brazila vremena su se promijenila. Vrijedni reporteri nastavili bi dosadna priopćenja na summitu G7 prerađivati u vijesti, ali zapravo nikoga nije briga."

Protivnici globalizacije su možda vjerovali u neki mračni smisao tih sastanaka, ali novinari bi uvijek znali istinu – to je sve bio show. „G7 je relikvija prošlosti – besmislena, bez utjecaja i ne drži korak sa svijetom koji se ubrzano mijenja, a koji je trenutno u problemima. Europa bi trebala biti dovoljno hrabra da otpusti zasun, kaže Islam.

Ni velika skupina G20 nije efikasan forum za donošenje odluka. Shada Islam ohrabruje EU da se uključi u nove skupine na različitim razinama, da traži suradnju s Savezom nacija jugoistočne Azije (Asean) i afričkim organizacijama. „Okrenuti leđa G7 neće biti lako. Biti u elitnom i ekskluzivnom klubu donosi prestiž, a nitko ne voli odricati se privilegija. Ali, zabava je gotova", kaže ta politologinja.

Novi savez za Europu

S obzirom na globalne izazove, Europska unija bi trebala stvoriti potpuno novi savez, kaže Judy Dempsey iz trusta mozgova Carnegie Europa. Ideja o zajednici demokracija mogla bi se oživjeti u većoj skupini, nekoj vrsti novog zapadnog saveza. Kao moguće partnere ona vidi Australiju, Kanadu, Japan, Novi Zeland, Južnu Koreju i neke afričke zemlje.

Umjesto debatnog kluba imao bi se novi politički savez, prožet trgovinskim sporazumima, vezanim za demokratske vrijednosti i sa snažnim obvezama za zaštitu klime.

Takav novi savez trebao bi na dnevni red vratiti i kontrolu oružja. Nakon kvazi kolapsa svih starih ugovora, sa Sjedinjenim Državama, Rusijom i drugima mora se pronaći put do konvencionalnog i nuklearnog razoružanja. Čak i ako Trumpova administracija i Kremlj trenutno pokazuju malo zanimanja, ulog je previsok da bi se dozvolio nastavak pat-situacije.

Barbara Wesel
Deutshe Welle

Čet, 2-07-2020, 23:22:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.