Koronavirus i turizam

Epidemija koronavirusa za tu je branšu opasnost novih dimenzija. Ali kakve su zapravo bile posljedice ranijih kriza? Pogled unatrag. Zbog koronavirusa globalni turizam ide prema krizi kakvu dosad nije doživio Koronajoš nijedan predstavnik te branše u svome radnom vijeku. Globalno gledano, turizam se, barem kad je riječ samo o rastu, ubraja u najuspješnije sektore gospodarstva.

Posljednjih je deset godina broj osoba koje su putovale u inozemstvo neprestano rastao u cijelom svijetu, najnovija brojka je 1,5 milijardi osoba. Hotelijeri, turističke agencije i turoperatori zadnji put morali su se boriti s negativnim poslovnim okruženjem u prvom desetljeću ovog stoljeća. Broj putnika tada je dvaput pao u odnosu na proteklu godinu, i to 2002. i 2009. U oba slučaja pad je, međutim, imao prvenstveno gospodarske uzroke, naime burzovni slom i financijsku krizu. Turizam se brzo oporavio i nastavio svoj rekordni kurs.

Žestoke, ali isto tako prolazne bile su posljedice napada i nesreće poput havarije kruzera „Costa Concordia“ (2012.) i napada na turističko mjesto Sousse u Tunisu (2015.). Danas je stanje drukčije nego svih tih godina – dramatičnije: Kada je napad u Sousseu ili vojni udar u Egiptu (2013) potresao turističku branšu, to je doduše teško pogodilo te zemlje, ali turisti su se okrenuli novim destinacijama. Od toga su najviše profitirale Španjolska i Hrvatska. Upravo na Pirinejskom poluotoku hotelijeri su doživjeli pravi bum. Ali koronavirus sada paralizira turizam na cijeloj sjevernoj Koronapolutci. Švicarski turistički radnici u veljači su se, kažu, još nadali da će turiste iz Kine moći nadomjestiti onima iz Amerike; te su nade propale kada su se u Italiji 22. veljače pojavila prva oboljenja. „To je posve promijenilo stanje“, kaže Urs Kessler, šef Jungfrau-Bahnen.

Sjeverna Italija važno je središte međukontinentalnog turizma, Kessler u svom poduzeću još nije uveo skraćeno radno vrijeme, ali zaposleni troše nakupljene prekovremene sate. To je prva mjera štednje. „Danas se ne može procijeniti kako će se posao dalje razvijati“, kaže on. Uzrok havarije Coste Concordije nedvojbeno je bio pogreška lakomislenog kapetana. Po mišljenju putnika pogrešno ponašanje voditelja broda bilo je predvidiv rizik, a s tom nepoznanicom većina njih može živjeti. S koronavirusom stvari stoje drukčije.

Dosad se njime, globalno gledano, zarazilo malo ljudi, ali ni liječnici ne znaju kakve opasnosti od njega prijete. To potiče nesigurnost. Kada je svjetska zdravstvena organizacija WHO u ožujku 2003. sars proglasila opasnošću za cijeli svijet, Kina gospodarski još nije imala istu vrijednost kao danas. To važi osobito za turizam. Prošle godine gosti iz Kine u Švicarskoj su rezervirali 1,4 milijarde noćenja te je tako ta zemlja za švicarski turizam bila četvrto najveće Turizam Italijatržište. Gosti iz Kine bili su egzotični. Izostanak kineskih turista osobito pogađa Luzern i bernsku regiju Jungfrau. Ondje ih se može sresti samo kao individualne turiste, ali više ne u skupinama. Čak i da se Kinezi još usude otputovati tako daleko, za putovanje u Europu nedostaju direktne zrakoplovne veze.

Hotelijeri su još smireni, kaže Andre Welling, šef marketinga Jungfrau Region Tourismus AG-a. Zaposleni troše prekovremene sate. Ali najkasnije u svibnju počinje za turizam najvažnije vrijeme i taj je posao sada u akutnoj opasnosti. Švicarski turizam branša je koja je s financijskom krizom 2008. djelomice bila došla u teškoće. Europski gosti zbog jakog franka nisu provodili praznike u Švicarskoj. Mnogim poduzećima zato nedostaje novca za renoviranje koje bi zapravo bilo potrebno za opstanak u konkurentskoj borbi. Problemi s koronavirusom zato pogađaju već oslabljen sektor čiji je poslovni model ionako podložan udarcima izvana.

Hoteli, restorani i pruge dijelom su investirali visoke iznose u svoju infrastrukturu, a taj fiksni kapital može nositi kamatu samo ako cijelu godinu primaju što više gostiju. Stoga se smanjenje broja gostiju neposredno odražava na rentabilnost. Iskustvo govori da se turistički sektor brzo oporavlja kad vanjski udarac prođe. Dugoročno gledano, gospodarsko okruženje najvažniji je čimbenik za uspjeh branše, a kako je blagostanje u svijetu u zadnje vrijeme jako naraslo, i daleka su putovanja postala sve omiljenija. Ali proći će još određeno vrijeme prije nego ta veza opet počne djelovati. U međuvremenu turizam mora izdržati iskušenje koje će mu slabiti financijsku srž.

Daniel Imwinkelried
Neue Zürcher Zeitun

Sub, 6-06-2020, 19:46:15

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.