Migrantska kriza

Trenutna situacija podsjeća na onu iz 2015. Ali članice Europske unije na istoku više nisu u Orbankonfrontaciji s Bruxellesom. To nije zato što su one promijenile svoje politiku, nego zato što se EU približio stavovima Mađarske ili Poljske. A one to znaju dobro iskoristiti. Nakon turskog otvaranja granica za migrante, novom izbjegličkom krizom posebno se pogođenima osjećaju zemlje uzduž Balkanske rute. Grčka, na čijoj granici s Turskom izbjeglice pokušavaju ući u EU, ali i Bugarska ili Mađarska posebno su brzo reagirale na odluku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Mađarski premijer Viktor Orban kao i njegov bugarski kolega Bojko Borisov odmah su telefonski stupili u kontakt s Erdoganom; Borisov je 2. ožujka čak otputovao u Ankaru i tamo demonstrativno stao na stranu Erdogana, dakle protiv Europske unije čija je Bugarska članica. Bila je to čudna predstava: suprotno činjenicama Erdogan je tvrdio da mu EU u 2016. nije uplatio obećanih šest milijardi eura u okviru tzv. sporazuma o izbjeglicama. Borisov je u Ankari izjavio da ne može razumjeti zašto mu EU nije uplatio novac. Erdogan ga je za tu izjavu odmah nagradio obećanjem da na granici s Bugarskom neće biti priljeva izbjeglica.

Već 2015., kada su stotine tisuća sirijskih izbjeglica stizale u EU, od kojih većina u Njemačku, istočne članice Unije Migrantibile su prve koje su izrazile svoje nezadovoljstvo time. Bile su to Bugarska i Rumunjska, ali još u većoj mjeri višegradaske države Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, koje su se žestoko suprotstavile mehanizmu za raspodjelu izbjeglica i potom vješto okrenule nastalo ozračje u svoju korist. Tako je poljska konzervativna stranka Pravo i pravednost (PiS) premoćno pobijedila na parlamentarnim izborima zahvaljujući emitiranju slika izbjeglica koje su stizale u Njemačku.

Čak ni vrh stranke nije prezao od drastične, rasističke retorike. Utjecajni šef PiS-a Jaroslav Kaczynski govorio je o tome kako su paraziti u tijelima migranata opasnost za Europljane. Aktualna situacija uvelike podsjeća na onu iz 2015. U Poljskoj se 10. svibnja održavaju predsjednički izbori. Aktualni predsjednik Andrzej Duda, kandidat PiS borit će se za novi mandat. Političari u Poljskoj dosada su na novi val izbjeglica reagirali začuđujuće suzdržano i nisu iskorištavali tu temu. Drugi, poput Bugara Borisova Erdoganoslanjaju se na bilateralne susrete s Erdoganom kako bi spriječili da se u njihovoj zemlji dogodi situacija poput one na grčkoj granici. Treći, pak, poput mađarskog premijera Orbana idu u napad i najavljuju već samit s Turskom. Istočni Europljani nisu zbog toga, kao 2015., u konfrontaciji s Europskom unijom ili Njemačkom. Ne zato što su oni promijenili svoju politiku, nego zato što se Europska unija približila stavovima mađarske ili poljske vlade. Posebno Orban smatra da su aktualni događaji potvrdili da je bio u pravu.

On je bio prvi premijer u Europi koji je još u siječnju rekao da će 2020. doći do nove migracijske krize, što je argumentirao razvojem situacije u Sirije. Orban je 2015. pozvao EU da se posveti zaštiti granica. Taj stav danas podržava većina članica EU-a. Isto tako on upozoravao da se Europa ne smije učiniti ovisnom o Erdoganu. I sada je ponovo Orban rekao da bi se još u ožujku trebao održati samit država V4 i Turske. Iz Poljske, koja je najveća članica te grupacije zasada još nema reakcija na taj prijedlog. Poljska nije na balkanskoj ruti i dosada nije morala Turskavraćati izbjeglice sa svojih granica, kao Mađarska ili trenutno Grčka. Osim toga, u Poljskoj je u tijeku predizborna kampanja. Predsjednik Duda obećao je da će njegova kampanja biti „kultivirana“.

On dosada nije frontalno napadao svoje rivale, niti je koristio antimigrantsku retoriku. Umjesto toga on i njegov tim ističu uspjehe PiS-a kao što su gospodarski rast i uvođenje socijalnih projekata. Tako je predsjednik potpisao zakon o uvođenju 13. mirovine. Prema ispitivanjima javnog mnijenja Duda jasno vodi, a prema nekim anketama još jedan mandat mogao bi si osigurati već u prvom krugu. PiS ne želi zaprljati tu pozitivnu predizbornu kampanju, no to ne znači da slike s grčko-turske granice neće ići u prilog vladajućima. Stranka je izgradila imidž zagovornice rigorozne granične politike, ali to više ne mora pretjerano naglašavati.

Dovoljno je prostor prepustiti provladinim medijima. Tako je portal wPolityce.pl „već pisao o tome kako migranti tuku djecu i drže ih nad plamenom“. Takvim trikovima PiS mobilizira svoje stalne birače. Od krize bi mogao profitirati i Orban. Već prije nekoliko dana on je odlučio udvostručiti broj pripadnika snaga sigurnosti na granici sa Srbijom te je naredio da se tražiteljima azila zabrani ulazak u tranzitne zone na granici, što je obrazložio rizikom od unosa koronavirusa u zemlju. Takvo postupanje ponovo bi mu moglo osigurati potporu birača. 

Philipp Fritz
Die Welt

Uto, 11-08-2020, 08:12:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.