Erdogan u posjetu Srbiji

Dvodnevni posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Srbiji okončan je polaganjem kamena-temeljca za izgradnju autoceste Beograd - Sarajevo, kao i održavanjem trilateralnog samita Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je, pored predsjednika Turske, i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, Milorada Dodika i Šefika Džaferovića.

Gospodarstvo i privredna suradnja su svakako dominirali tijekom posjeta turskog predsjednika, a o tome svjedoči i ambiciozna gospodarska delegacija Turske koju je sačinjavalo oko 200 poduzetnika. Erdogan je naglasio da prostor za napredak postoji na brojnim područjima: financijama, građevinarstvu, turizmu, telekomunikacijama i prometu.

Razočarani Bosna i Sandžak

Međutim, stječe se dojam da je BiH nekako ostala po strani i da je većina turskih investicija završila u Srbiji. Napori Turske su se tako sveli na stabilizaciju prilika i poruke ohrabrenja, ali BiH nije vidjela mnogo konkretnih turskih ulaganja. O tome je uoči susreta u Beogradu govorio i Milorad Dodik, koji kaže da je u tom smislu od turskog predsjednika tražio da BiH dobije povoljniji ugovor od onog koji Turska ima sa Srbijom.

Erdogan Srbija

Ekonomski analitičar Mijat Lakićević za DW ističe da je Bosna i Hercegovina, što se tiče turskih investicija, prošla slično kao Sandžak u Srbiji: „Tu je bilo dosta obećanja o raznim vrstama ulaganja i mislim da su ljudi tamo naročito razočarani, jer su očekivanja u Sandžaku bila velika. Turski biznismeni ipak gledaju kakve su ovdje prilike, kakvo je tržište, što ovdje mogu prodati, a Srbija je s jedne strane u lošim odnosima sa susjedima, a s druge je ipak malo i siromašno tržište, tako da nije privlačna za ulaganja“, ističe Lakićević.

BiH ima slične probleme, nastavlja Lakićević, jer „kapital je oprezan i plašljiv, a BiH je trusno političko područje i još manje tržište od Srbije. Bosna ima problem kao i čitava regija – ako firme odatle mogu nešto raditi po čitavoj regiji i proizvoditi za Europu, one će dolaziti. Bosna je, osim političke nestabilnosti, opterećena velikom administracijom i nesređenim pravnim sustavom“, ukazuje Lakićević.

(Ne)ravnopravna suradnja

Naglasak Erdoganovog posjeta je bio na gospodarstvu, ali čak ni Vučićeve pompozne najave nisu mogle prikriti činjenicu da Srbija ima veliki deficit u trgovini s Turskom. Srbija je iz Turske uvezla robe za preko 830 milijuna eura, dok je izvezla robe za nešto preko 250 milijuna eura.

Veliki projekt izgradnje autoceste povjeren je turskoj tvrtki Tasyapi, koja će, pored dvije dionice autoceste Beograd - Sarajevo, raditi i rekonstrukciju prometnice Novi Pazar -Tutin, a radi i na izgradnji stanova u Vranju i Nišu za pripadnike službi sigurnosti. Ta tvrtka je već privukla pažnju inspekcije rada, koja je u njoj od početka godine zatekla 53 neprijavljena radnika.

Kako su već ranije pisali srpski mediji, direktor ogranka firme Tasyapi u Srbiji je u ožujku ove godine priveden zajedno sa službenicima Prometnog instituta CIP zbog sumnje u korupciju. Sumnjiče se da su tražili novac od direktora Vodosnabdevanja iz Vranja kako bi ga angažirali kao podizvođača radova na izgradnji stanova. Mijat Lakićević skreće pažnju da za toliko spominjanu autocestu još uvijek nije napravljen ni projekt te da još slijedi i najteži dio posla – kako pronaći novac.

Samit

„Vidimo kako to ide i s puno spominjanim kineskim investicijama u Srbiji, gdje je na kraju malo ekonomije, a puno marketinga. Turska je pri tome i sama zahvaćena značajnom ekonomskom krizom posljednjih godina, tako da je i tamo teško pronaći novac za investicije njihovih poduzetnika u Srbiji", primjećuje Lakićević.

Politika važnija od gospodarstva

Koliko je Srbija atraktivna zemlja za strana ulaganja pokazuju i velike državne subvencije koje se daju inozemnim kompanijama kako bi tu započele biznis, naglašava Mijat Lakićević. Zato Lakićević upozorava da se iza tih velikih riječi, obećanja i isticanja gospodarstva u prvi plan tijekom Erdoganovog posjeta krije prosta činjenica da je ta suradnja na mnogo nižoj razini nego politička suradnja:

„Te dvije zemlje su potrebne jedna drugoj kako bi Vučić i Erdogan na toj suradnji stjecali neke političke bodove. Po načelu sličan se sličnom raduje, oni podržavaju te autoritarne politike koje vode oba režima u svojim zemljama. I to je najvažniji i ključan trenutak za ovu suradnju Srbije i Turske“, zaključuje Mijat Lakićević.

Ivica Petrović
Deutshe Welle

 

Pon, 9-12-2019, 01:48:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.