Postrojavanje Ravnogorskoga četničkog pokreta

Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina", poruka je skupa neofašističkog Ravnogorskog četničkog pokreta koji je u Višegradu u nedjelju (10. 3.) slavio ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, četničkog zapovjednika Dragoljuba (Dražu) Mihailovića.

Cetnici1

Postrojavanje četnika u Višegradu 10. 3. 2019.

„Zastrašujući su bili prizori u Višegradu. U gradu živih lomača sve je podsjećalo na devedesete, od zastava s mrtvačkim glavama do uniformi i četničkih oznaka. Ima li itko u Bosni i Hercegovini, u međunarodnoj zajednici da ovo zaustavi? Ovo je sramota za cijelo čovječanstvo, posebno za poštene Srbe u Višegradu. Vjerujte, i od nekoliko višegradskih Srba sam čula da su preplašeni zbog četničkih uniformi i mrtvačkih glava", govori predsjednica Udruženja „Žena-žrtva rata" Bakira Hasečić.

Strah među povratnicima

Ona za Deutsche Welle kaže da Bošnjaci u Višegradu, koji su preživjeli ratne zločine iz devedesetih godina, sada ponovo strahuju za svoju sigurnost, posebno zbog odsutnosti adekvatne reakcije vlasti u Republici Srpskoj (RS). I potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić osudio je entitetsku policiju i vlasti jer ne sprječavaju raspirivanje nacionalne mržnje i prijetnje „novim pokoljima".
Cetnici2Odore su vrlo različite, ali ideologija je ista

„Ako vlasti ovog entiteta uistinu misle da idu prema Europskoj uniji (EU) kako govore, onda moraju zabraniti djelovanje i okupljanje ovakvih neofašističkih organizacija koje se dovode u vezu s teškim ratnim zločinima, ne samo tijekom agresije na BiH devedesetih godina, već i sa zločinima u Drugom svjetskom ratu. Vlasti moraju zabraniti djelovanje Ravnogorskog četničkog pokreta, ako žele graditi društvo u kojem svi građani imaju jednaka prava. Poruke ovog pokreta nisu dobronamjerne, a očito je da su prijetnje upućene Bošnjacima u BiH, posebno u Višegradu, gdje su počinjeni teški ratni zločini", kaže Salkić za Deutsche Welle.

Osude nevladinih organizacija i „međunarodne zajednice"

Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća (SGV) – Pokret za ravnopravnost u BiH Sretko Radišić protiv je svih vojnih i paravojnih formacija koje su vršile zločine nad nedužnim civilnim stanovništvom. „Među njima su i četnici koji su i u Drugom svjetskom ratu, kao i ratu devedesetih godina, počinili velike ratne zločine, posebno nad Bošnjacima. Zato SGV osuđuje postrojavanje u Višegradu, smatrajući da je taj čin ponovo prijetnja Bošnjacima i unošenje nove nesigurnosti na ovom području. Uz osudu, pozivamo i na zabranu djelovanja profašističkih organizacija na prostoru BiH, u ovom slučaju četnika", kaže Radišić za Deutsche Welle.

Postrojavanje četnika u Višegradu i poruke s tog skupa osudile su mnoge političke stranke i dužnosnici u Federaciji BiH i predstavnici međunarodne zajednice. Na Twitteru su se, pored ostalih, oglasili veleposlanik Velike Britanije u BiH Matthew Field, Američko veleposlanstvo u BiH i OHR, dok je šef delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark naveo da „uznemirujući događaji u Višegradu, koji glorificiraju nasilje i potiču na mržnju, samo udaljavaju multietničku BiH i cijelu regiju od pomirenja i europskih načela i vrijednosti tolerancije". Na Twitteru se oglasio i glasnogovornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Radovan Kovačević. Kazao je kako ga je sramota činjenice da se u RS-u postrojavaju bilo kakvi četnici, nazivajući pri tome RS „svojom državom".

Postoji zakonska osnova za djelovanje

Reagirali su mnogi, ali ne oni koji bi morali spriječiti raspirivanje međunacionalne mržnje – policija i vlasti RS-a. Pojedine političke stranke i dužnosnici pozvali su ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da djeluje, a on je odgovorio da treba zabraniti ekstremne organizacije koje pozivaju na klanje i ubijanje, naglašavajući da to područje mora biti zakonski uređeno. „Ne može Ministarstvo pravde nekome odobriti da postane udruženje građana, a da mu onda Ministarstvo sigurnosti zabranjuje djelovanje. Ako neko udruženje izlazi izvan okvira zakonskog ponašanja, mora se reagirati i poništiti njegovu registraciju", kazao je Mektić.

Federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara napominje da su na skupu u Višegradu izrečene prijeteće poruke i da je reakcija nužna s obzirom na to da Kazneni zakon BiH jasno predviđa sankcije za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i nesnošljivosti. „U članu 145 jasno se kaže da će onaj tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u BiH, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine", objasnio je Čampara.

Revizionisti na djelu

Ravnogorski četnički pokret u Višegradu slavio je Dragoljuba Dražu Mihailovića, vođu četnika iz Drugog svjetskog rata za kojeg se smatra da je surađivao s njemačkim i talijanskim okupacijskim snagama, ali i ustašama iz takozvane Nezavisne države Hrvatske. Na brdima iznad Višegrada svećenici Srpske pravoslavne crkve služili su parastos Mihailoviću, koji je u bivšoj Jugoslaviji osuđen zbog najtežih ratnih zločina. Mihailović je u Srbiji rehabilitiran, ali je taj proces, prema tvrdnjama kritičara, utemeljen na falsificiranju povijesnih činjenica.
Cetnici3Među većinom starim ljudima bilo je i mladih, gotovo golobradih

I četničko okupljanje u Višegradu predstavlja samo mali djelić procesa povijesnog revizionizma koji je na ovim prostorima izuzetno snažan skoro trideset godina, kaže za Deutsche Welle izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović. „Tobožnji povjesničari i ideolozi nacionalizma i šovinizma, zajedničkim snagama su uspjeli izjednačiti fašističke suradnike s borcima protiv fašizma. Pred sudovima u Beogradu vođeni su procesi rehabilitacije, koji su imali za cilj, ne samo da rehabilitiraju zločince i fašističke suradnike, nego da ih prikažu kao nedužne žrtve i borce za slobodu. Revizionizam se iz politike preselio u udžbenike, medije, umjetnost i postao dio naše stvarnosti, opterećene neznanjem, predrasudama, mitovima, mržnjama i strahovima", kaže Todorović.

Gdje su antifašisti iz RS-a?

On ističe da iza isprazne fraze o „slobodi okupljanja" vlast prešutno podržava poruke i sve ono što četništvo simbolizira: šovinizam, mržnju, zločine, te njihovo relativiziranje i prikrivanje. „S posebnom zabrinutošću se možemo zapitati, koje osjećaje u BiH, kod žrtava i njihovih obitelji i kod povratnika, izazivaju crne uniforme i simboli pod kojima su počinjeni zločini. Naravno, strah i nepovjerenje, ponovno poniženje i neizvjesnost. A vlast, umjesto da uspostavi i oživi proces utvrđivanja istine i suočavanja s njom, sve čini da putove pomirenja i normalizacije života učini težim i daljim", kaže Todorović, ističući da je razočaran i šutnjom Srba antifašista u RS-u.

Samir Huseinović
Deutsche Welle

Uto, 26-03-2019, 04:05:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.