Kardinal Bozanić predvodio misu za Domovinu

 

Na Dan državnosti Republike Hrvatske misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su, između ostalih, bili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Vjekoslav Huzjak i biskupski vikar za grad Zagreb preč. Zvonimir Sekelj.Na početku mise, kardinala Bozanića, nuncija Cassarija, prisutne svećenike, izaslanika predsjednika RH Stjepana Mesića Amira Mubaremija, predsjednika Hrvatskog Sabora Luku Bebića, predsjednika Vlade RH Ivu Sanadera, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, te ostale državne, gradske i vojne predstavnike pozdravio je domaći župnik mons. Franjo Prstec.

Kardinal BozanićOn je istaknuo kako je od stoljeća kneza Branimira pa do današnjih dana isplakano mnogo suza i proliveno krvi u obrani vjere i domovine. Pamti ovaj narod svoje velikane, dobročinitelje, posvetitelje, kao i progonitelje i izdajice. Za sve vrijedno u prošlosti, zahvaljujemo Bogu i molimo da ne zaboravimo i u budućnost na riječi Ivana Pavla II. koje nam je uputio za prvog pohoda Hrvatskoj, rekao je mons. Prstec. Na početku propovijedi kardinal Bozanić je podsjetio, kako je i naš narod često osjetio i bio svjedokom providonosnih Božjih zahvata. Kada nam se činilo da smo zaboravljeni, naša je snaga bila u tome da mi nismo zaboravili Boga. Kad razmatramo o pogibeljima u kojima smo se našli i kao pojedinci i kao hrvatski narod, samo nerazuman i nepromišljen čovjek može reći da se povijest odigrala i odigrava po ljudskoj logici.

Mi danas u našoj domovini Hrvatskoj, na Dan državnosti, zahvaljujemo. Zahvalnost Bogu velika je odlika jednoga naroda, jer u njoj se očituje prepoznavanje dara. U nizu onih za koje Bogu zahvaljujemo nalaze se na osobit način branitelji. Oni nas – ponekad glasno, a ponekad samozatajno i tiho – pokušavaju upozoriti na važnost spomena, na opasnost od zaborava. Ta, dobro znamo da zahvalnosti bez spomena nema, rekao je kardinal Bozanić, te podsjetio kako u se životima branitelja zrcali sva drama, ali i ljepota naviještene Božje Riječi u ovome slavlju. Oni ostaju svjedocima ljubavi do poniženja i svjedocima poniznosti do očitovanja Božje dobrote. Hrvatskim braniteljima se stoga kardinal Bozanić obratio s posebnom zahvalnošću, te rekao: „Znam da ste mnogi ranjeni u duši; znam da vas puno toga umara i znam da je neprijateljima Hrvatske cilj da se, pod navalom prozivanja, uvrjeda i laži, odreknete spomena. No, znam da ona velikodušnost kojom ste pristupili obrani Domovine čuva ljepotu hrvatske duše. I dok nas često opominjete da ne zaboravimo, mi vas ohrabrujemo da živite od spomena koji čuva smisao života s Bogom."

U ovoj prigodi kardinal je postavio pitanje kako je moguće da se u našem društvu od najuzornijega primjera dragovoljnoga izlaganja životnim opasnostima za druge stvara slika problematičnih ljudi? Ako se o braniteljima govori loše; ako se o njima stvara dojam da su to ljudi koji samo traže povlastice; koji žele nešto što im ne pripada; koji su išli u rat iz koristoljublja; ako se kristalna čistoća njihove spremnosti na davanje života baci u blato, što ostaje od Hrvatske? Već čujem odgovore da nisu svi u pitanju, nego samo neki. A pritom se ne kaže koji su to neki, kao da se namjerno ne želi raščistiti stvari. Stvara se dojam kao da je nekome stalo do ostavljanja i stvaranja dovoljno blata da Domovina bude okaljana, upozorio je kardinal Bozanić, te istaknuo kako se dojmovi koji se o braniteljima tako grade i šire nameću govor o njihovoj promašenosti, o razočaranju, o teretu društva, o nasilju i – što je najgore – o potencijalnim zločincima. Zar nije upadljivo i lako provjerljivo kako se neki samozvani i stvarni umjetnici iz Hrvatske gotovo natječu tko će snažnije, koristeći svoju tehniku i raspoloživ medij, naglasiti ružnu sliku o braniteljima, pred kojom ljepota stidljivo šuti i čuva istinu kao dragocjeni biser za istinoljubive?

No, mi nismo zaboravili da su branitelji, kao najljepši plod, sačuvali vrijednost dragovoljnosti koja ih je vodila u obranu, tako često daleko od njihova doma, jer im je na srcu bila Domovina, a ne sebični ciljevi. Zahvalno se spominjemo ljudi kojima je bilo darovano da po hrabrosti dodirnu srž životnoga smisla i da hrabrost predaju naraštajima nakon sebe. Bog ju je objavio malenima. Mudri ovoga svijeta držali su se podalje, zagledani u svoje planove, slažući svoje račune. I sada ih naplaćuju na račun tuđe žrtve. No, zaboravljaju da konačni račun ima Bog, upozorio je kardinal, te podsjetio kako im je uronjenima u tamu; sljubljenima sa zemljom u zadahu neprijateljske mržnje, krunica oko vrata vraćala spomen da povijest piše Bog, te da je na svaku stranicu utisnuo potpis Kristova križa. Iako se za slavna razdoblja ljudske povijesti kaže da su stranice ispisane zlatnim slovima, hrvatske najljepše stranice ispisane su Božjom Riječju. Stoga, ako taj spomen ne poštujemo; ako zaboravimo da ljubav treba malenost, ne samo da nas drugi ne će poštovati, nego ćemo postati umoran narod bez volje za život, rekao je kardinal Bozanić, te podsjetio kako je obrana Domovine ostavila je za sobom puno svjedočanstava ljubavi i stoga nismo ravnodušni kada se u prostor naše Domovine unosi novac kao vrhovni kriterij, govor o blagostanju koje zanemaruje ljubav, govor koji razgrađuje nacionalno zajedništvo.

To nije pitanje političkih opcija, nego pitanje života jednoga naroda. Nažalost, nastavio je kardinal, „društvo koje se želi osloboditi spomena Boga, Božjih zapovijedi, svoje kršćanske tradicije i odbaciti ih kao svoju novu, tzv. naprednu životnu odrednicu, želi se osloboditi i glasa spomena. Kao nekad izraelskom narodu, Bog i danas govori nama o opasnostima koje dolaze od pohlepe, uznositosti, navezanosti na prolazno i odbacivanja Boga. Ne treba biti prorok, da se shvati kako nas život bez Boga i bez upućenosti na vječnost vodi samo u nesreću, neuspjehe i gubitak radosti. Život s Bogom, s druge strane, ne znači da ne će biti križeva, nego da ćemo uvijek pronalaziti smisao bez kojega je nemoguće živjeti, rekao je kardinal, te upozorio kako iskušenja pred kojima smo se našli osobno i kao narod, vjernički čitamo u odnosu prema Bogu." Najveće što možemo danas poželjeti svojoj Domovini i našemu narodu jest radost srca u Bogu, radost koja nastaje onda kada se čovjek "nada Gospodinu" i kada ga nosi duh molitve koja veli „Blago narodu kojem je Gospodin Bog, narodu koji on odabra sebi za baštinu", rekao je kardinal te Domovinu preporučio zagovoru sv. Josipa, Njezina zaštitnika, te Presvete Bogorodice. Na kraju mise, pjevanjem himne "Lijepa naša domovino" odana je počast Domovini.

IKA

{mxc}

Uto, 24-11-2020, 02:37:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.