Prof. dr. Nenad Pokos o posljedicama ukidanja mjere roditelj odgojitelj

U odnosu na pretpandemijsku 2019., broj treće i više po redu živorođene djece smanjen je 2022. za petinu, a upravo su veći dio te godine rađana djeca začeta nakon najave ukidanja i potpunog ukidanja mjere roditelj odgojitelj.

U Zagrebu je lani rođeno 7,1 posto manje djece nego 2021., a uočljiv je i drastičan pad broja treće i više po redu živorođene djece, po čemu Zagreb znatno zaostaje za ostatkom Hrvatske, piše prof. dr. sc. Nenad Pokos.

Profesor Pokos ustupio je izvorni tekst portalu Narod.hr budući je Jutarnji list njegov tekst znatno sažeo, a neke rečenice pogrešno interpretirao.

Tekst dr. Pokosa s Narod.hr donosimo u cijelosti:

Osim što je u Gradu Zagrebu lani rođeno 7,1 % manje djece nego 2021., između te dvije godine uočljiv je i drastičan pad treće i više po redu rođenja živorođene djece od čak 14,3 %.

Međutim, podatci o rođenima za 2021. nisu reprezentativni za usporedbu s kasnijim godinama jer su mnogi parovi zbog zagrebačkog (ožujak 2020.) i petrinjskog potresa (prosinac 2020.), kao i zbog pandemije bolesti COVID – 19 odgodili zasnivanje obitelji te rađanja djece kao što je i općenito slučaj u vrijeme prirodnih katastrofa ili ratova.

Broj živorođene djece smanjen za 7,5 posto, a treće i više po redu djece čak za 19,4 posto

U nešto manjoj mjeri isto vrijedi i za 2020. jer je u posljednja dva mjeseca te godine u Gradu Zagrebu došlo do znatnog smanjenja broja živorođenih, a što je vjerojatno povezano s proglašenjem pandemije i zagrebačkim potresom u ožujku iste godine.

Stoga je podatke za 2022. najpouzdanije uspoređivati s onima iz pretpandemijske 2019. što se često čini i za usporedbu mnogih drugih (ne)demografskih pokazatelja.

Prema službenim podatcima, u Gradu Zagrebu ukupan broj živorođene djece između 2019. i 2022. smanjen je 7,5 %, a broj treće i više po redu rođenja živorođene djece u istom je razdoblju smanjen čak za 19,4 %.

Samim time, znatno je smanjen relativni udio treće i više po redu rođenja živorođene djece čiji je udio 2019. iznosio 20,4 %, a 2022. samo 17,8 % sve živorođene djece u Gradu Zagrebu.

Zagreb znatno zaostaje za ostatkom Hrvatske po broju treće i više po redu živorođene djece

Za napomenuti je da su treća i više po redu rođenja živorođena djeca 2015. činila svega 14,8 % sve živorođene djece u Gradu Zagrebu koji je po tome znatno zaostajao od ostalog dijela Hrvatske gdje je te godine udio te djece iznosio 19,3 %.

To je bio i jedan od glavnih razloga zbog čega je u rujnu 2016. Grad Zagreb počeo poticati rađanja treće i više po redu živorođene djece uvođenjem mjere „roditelj odgojitelj“.

Već 2017. udio te djece u Gradu Zagrebu povećan je na 18,1 %, 2018. iznosio je 20 %, a 2019. s već spomenutih 20,4 % sasvim se približio udjelu ostalog dijela Hrvatske gdje je te godine rođeno 21 % treće i više po redu rođenja živorođene djece.

Zbog ranije navedenih razloga, iduće dvije godine u Gradu Zagrebu blago je smanjen udio te djece (19,9 % 2020. te 19,3 % 2021.) da bi 2022. s udjelom od 17,8 % Grad Zagreb ponovno znatno zaostajao za ostalim dijelom Hrvatske gdje je udio te živorođene djece iznosio 20,4 %.

U odnosu na smanjenje ukupnog broja djece između 2019. i 2022. od 7,5 %, posebno je indikativno kako je broj treće po redu rođenja živorođene djece smanjen čak 23,2 %.

Također je iznadprosječno smanjen i broj živorođene djece koja su bila četvrta po redu rođenja (-14,1%) dok je broj petih i više po redu živorođenih smanjen za 4,3%.

Drastični pad dogodio se odmah nakon Tomaševićeva dolaska na vlast

Objašnjenje razloga tako drastičnog smanjenja pogotovo treće po redu rođenja živorođene djece u Gradu Zagrebu zahtijeva podrobniju analizu, ali nesumnjivo je u tome veliku ulogu imala najava ukidanja mjere roditelj odgojitelj u ljeto 2021., tj. odmah nakon dolaska na vlast aktualnog gradonačelnika.

Ne treba posebno naglašavati što će zbog potpunog ukidanja te mjere pokazati podatci o broju treće i više po redu rođenja živorođene djece za 2023., a pogotovo podatci za 2024. godinu.

Ovdje treba napomenuti kako je u prosincu 2021. Gradska skupština donijela Odluku o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja koja je temeljena na „Podlozi za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj“.

Autorice tog dokumenta su četiri zastupnice u Gradskoj skupštini koje su između ostalog navele da „mjera roditelj odgojitelj nije pridonijela povećanju nataliteta u Gradu Zagrebu, te da stoga mjera nije opravdana.“

Mjera na temelju neuspješnog i nestručnog pokušaja prosuđivanja njezine učinkovitosti

U Stručnom mišljenju koji sam u siječnju 2022. izradio za Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja naveo sam kako je uradak autorica neuspješan i nestručan pokušaj prosuđivanja demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj, koji ima ozbiljne metodološke nedostatke.

Navest ću samo kako autorice navode da je 2019. i 2020. rođeno manje djece nego 2016. premda je 2019. taj broj bio manji tek 0,7 % dok broj živorođene djece iz 2020., koji je bio manji 3,1 % u odnosu na 2016., nisu smjele uspoređivati s ranijim godinama.

Naime, zbog već spomenutog potresa i početka pandemije iz ožujka 2020., u studenome iste godine u Gradu Zagrebu živorođeno je 624 djece dok je prosječan broj živorođenih za isti mjesec u razdoblju 2016.–2019. iznosio 662.

Podatci za prosinac još su indikativniji jer je 2020. u tom mjesecu živorođeno samo 589 djece, a u razdoblju 2016.-2019. prosječno njih 681,3.

Da su autorice samo pričekale objavu podataka za 2021., vidjele bi da se te godine broj živorođenih u studenome povećao na pretpandemijski prosječnih 663, a u prosincu na čak iznadprosječnih 707 živorođenih.

Osim toga, autorice nisu uspoređivale smanjenje broja živorođenih s ostalim dijelom Hrvatske jer bi tada došle do podatka kako je npr. između 2011. i 2019., broj živorođene djece u Gradu Zagrebu smanjen 4,1 %, a u ostatku Hrvatske za čak 14,4 %.

Vezano uz te podatke, zanimljivo bi bilo da nam gradski čelnici objasne zbog čega je došlo do tako drastične promjene jer je ukupan broj živorođenih u Gradu Zagrebu između 2019. i 2022. smanjen 7,5 %, a u ostalom dijelu Hrvatske 5,9 %.

Narod.hr