Komemoracija prosinačkim žrtvama

 

Na 90. obljetnicu održana je u Zagrebu komemoracija prosinačkim žrtvama 5. prosinca 1918. Kako je ovaj skup izgledao može se vidjeti iz slika Damira Borovčaka, a donosimo i govor dr. sc. Ivana Dujmovića.

Komemoracija prosinačkim žrtvama

Dame i gospodo!

Dragi prijatelji, štovatelji uspomene na petoprosinačke žrtve. Ove godine obilježavamo 90. obljetnicu značajnog događaja u povijesti hrvatskoga naroda, koji se dogodio ovdje na glavnom trgu glavnog grada Hrvatske Zagrebu, metropoli svih Hrvata.

Komemoracija prosinačkim žrtvama
Komemoracija prosinačkim žrtvama

Točno prije 90 godina, na ovom mjestu Hrvatska je ranjena. Od rana 5. priosinca godine 1918. još se nije oporavila. Naime, krajem Prvog svjetskog rata došlo je do stvaranja Države SHS koja je obuhvaćala Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Vojvodinu te Hrvatsku (sa Srijemom i Bokom Kotorskom). Ta država nastala je 29. listopada 1918. sa sjedištem u Zagrebu. Događaji koji su kasnije slijedili bili su pogibeljni za Hrvatsku. Jer bez suglasnosti Hrvatskog Sabora, Narodno vijeće Države Hrvatske šalje izaslanstvo u Beograd, daje izjavu tzv. ADRESU s kojom žele ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. To je ono izaslanstvo za koje je Stjepan Radić rekao da idu u Beograd „kao guske u maglu“ i nije se prevario. Regent Aleksandar je prihvatio tzv. Adresu i proglasio ujedinjenje u zajedničku državu na čelu s dinastijom Karađorđević.

Komemoracija prosinačkim žrtvama

Građani Zagreba, na vijest o ujedinjenju su reagirali. A reagirala je i još uvijek dobro organizirana vojska Države SHS. Bile su to 53. pješačka pukovnija i 25. domobranska pukovnija. Obje pukovnije, tada smeještene u Rudolfovoj vojarni (danas Ulica Republike Austrije) oko 13 sati krenule su također na Jelačićev trg prosvjedovati. Ubrzo se našlo na Jelačićevom trgu preko 10 000 građana.

1
Komemoracija prosinačkim žrtvama

Iznenađenje prosvjednicima pripremio je komesar Zagrebačke policije Grga Anđelinović, krvni predak Vesne Pusić. On je naoružane odrede mornara, sokolaša i narodne garde rasporedio u tri zgrade na Jelačićevom trgu ( br. 4,6 i 11) pred k10,ojom stojimo i na koju je Udruga Hrvatski domobran Ogranak Zagreb postavio spomen ploču 26. rujna 2003. godine.

Čim je došla na Jelačićev trg prosvjednička skupina, sopkolaši i mornari otvorili su vatru. Nastao je metež među građanstvom. Vojnici su uzvratili na paljbu. Pali su mrtvi i ranjeni.

Komemoracija prosinačkim žrtvama

Rezultat borbe bio je dvadesetak mrtvih i više desetaka teže i lakše ranjenih. Protiv 24 sudionika vojnika domobrana podnesena je optužba pred Vojnim sudom. Posljedica ovoga sukoba bila je hitna likvidacija 53. i 25. pukovnije. Oružana snaga Države SHS bila je likvidirana. Funkcije vojnog odsjeka Narodnog vijeća preuzela je srpska vojska. I političke posljedice su se osjetile. Među ostalim, zabranjeno je izlaženje glasila Stranke prava, HRVATSKA, kao i Radićev DOM. dok su čelnici Čiste stranke prava uhićeni.

Posljedice toga prisilnog braka sa Srbijom pokazale su se kobnim za Hrvatski narod. Moglo se to i na početku naslutiti iz riječi Grge Anđelinovića, komesara zagrebačke policije, kad je rekao: „Po svojoj dužnosti smarao sam da treba prvi da počnem I JA SE TIM KRVAVIM RUKAMA PONOSIM“.

Svi oni progoni od 1918. godine do 1941., velike žrtve tijekom Drugog svjetskog rata, neravnopravan položaj Hrvata za cijelo vrijeme postojanja bivše države, te velike žrtve Domovinskog rata 1991-19955. daju za pravo Stjepanu Radiću, čija je i sam bio žrtva.

Konačno, o 5. prosincu 1918. povijesna znanost treba nam dati i prezentirati povijesnu istinu. Neka je vječna slava i čast PETPPROSINAČNIM ŽRTVAMA!

dr. sc. Ivan Dujmović

Komemoracija prosinačkim žrtvama

{mxc}

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.