Bitka za Neretvu 

 

Zbog umjetne promjene režima voda u jugoistočnoj Hercegovini, donjem Poneretvlju u skoroj budućnosti prijeti ekološka katastrofa. Riječ je o megaprojektu gradnje hidroelektrana, koje pod nazivom "Gornji horizonti" već nekoliko godina provodi Elektroprivreda Republike Srpske. Premda su brojni stručnjaci upozoravali da je gradnja hidroelektrana na tim prostorima rizična upravo zbog preusmjeravanja vodotokova, investitor, tvrtka ETF, vođena vjerojatno milijunskim zaradama, nije odustala od ovog projekta.

Poslovna suradnja

Kako bi legalizirali devastaciju donjeg toka rijeke Neretve, tvrtka ETF, navodno vlasništvo srbijanskog tajkuna Vuka Hamovića, početkom ožujka prošle godine registrirana je i u Hrvatskoj. U registru zagrebačkog Trgovačkog suda navodi se da je riječ o društvu s ograničenom odgovornošću koje se bavi trgovanjem, posredovanjem i zastupanjem na tržištu energije, s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, koje je osnovala tvrtka ETF Holdings iz Kopenhagena. Kao direktor hrvatske podružnice upisan je Predrag Biuković.

Tako bi i Hrvatska, unatoč upozorenjima ekologa da će Neretva postati slana pustinja, mogla sudjelovati u ovome međunarodnom elektroenergetskom projektu. U prilog ovoj činjenici idu i posjeti Željka Tomšića, pomoćnika ministra gospodarstva za energetiku, Banjoj Luci i Trebinju, gdje su, navodno, već dogovoreni modaliteti poslovne suradnje Republike Hrvatske, Republike Srpske i ETF-a.

Prešutno odobravanje

Hrvatska bi tako prešutno odobrila izgradnju hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, a za uzvrat bi ETF izgradio HE Dubrovnik 2 u Platu.

Osim toga, ovakvom poslovnom suradnjom razriješila bi se međusobna prijeratna dugovanja oko izgradnje Termoelektrane u Gacku te dugovi vezani uz raspodjelu struje iz postojeće HE u Platu, koja RS godinama potražuje od Hrvatske.

Upitna proizvodnja kamenica

Uz uglavnom oporbene političare i političke stranke na uzbunu zbog Gornjih horizonata zvone neretvanski poljoprivrednici i školjkari iz Malostonskog zaljeva, koji se pribojavaju za svoju budućnost. Moguća promjena režima voda rijeke Neretve negativno bi utjecala na uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu i Malome moru na Pelješcu.

Stručnjaci, naime, ističu da bi se u nepromijenjenim biološkim uvjetima godišnje moglo proizvoditi i do 30.000 tona kvalitetnih kamenica i mušula, koje su postale prepoznatljiv hrvatski brand. Međutim, ako se smanji dotok Neretve u more, što je, po mišljenju stručnjaka, realno očekivati, jer će novoizgrađena hidroelektrana značajno smanjiti razinu vodostaja, proizvodnja kamenica bila bi upitna. Naime, tako se mijenjaju temperatura, salinitet i količina hranjivih soli koje dolaze ulijevanjem slatke vode u more, a što je presudno za uzgoj kamenica i mušula.

Delta Neretve park prirode

Dolina Neretve postaje dvanaesti hrvatski park prirode. Nakon dugotrajnih priprema i opsežnih istraživanja na terenu, konačni nacrt zakona o proglašenju pred sabornicima bi se trebao naći početkom ljeta 2007. godine.

Upravo je proglašenje parka prirode, zaštićene cjeline o kojoj će skrbiti država, jedino dugoročno ispravno rješenje očuvanja donjeg toka rijeke Neretve, s obzirom na učestale najave gradnje hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, koje bi umjetno stvorenim režimom uzimale vodu iz Neretve, istaknuo je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković, za svog nedavnog boravka u delti Neretve.

Apsurdi Hrvatske i EU-a

HSP-ovac Tonči Tadić, koji je predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu u srpnju prošle godine postavio pitanje o Gornjim horizontima, tvrdi da Vlada nije poduzela ništa da spriječi projekt koji će dolinu Neretve pretvoriti u slanu pustinju.

Ministarstvo vanjskih poslova odmah je trebalo uputiti oštro prosvjedno pismo Vladi BiH zbog kršenja međudržavnog ugovora o vodnom gospodarstvu iz 1996., po kojemu se ovakvi projekti mogu realizirati jedino u dogovoru dviju zemalja. Umjesto toga, hrvatska i srpska strana navodno su razgovarale upravo o ovom projektu - upozorava Tadić, koji apsurdnim smatra što EU financira desalinizaciju Neretve istodobno kada tvrtke iz Unije investiraju u projekt poput Gornjih horizonata.

Stanislav Soldo i Marina Karlović-Sabolić
Slobodna Dalmacija

 

 

Druga strana projekta "Gornji horizonti"

 

Pitali smo glasnogovornika britanske tvrtke Energy Financing Tea (EFT) Nenada Savića u kojoj je fazi realizacija projekta Gornji horizonti, na što je on kazao da je njegova tvrtka obavila prvu fazu posla vezanu uz projekt, dok za druge dvije faze još uvijek nije raspisan natječaj.

Međudržavna komisija

Prethodno je, naime, potrebno napraviti studiju utjecaja na okoliš da bi se dobilo stručno mišljenje može li se nastaviti s projektom izgradnje još dvaju tunela i triju hidrocentrala.

Savić demantira navod Željke Antunović iz SDP-a da je EFT dogovorio megaprojekt od 700 milijuna dolara te ističe da se upute Europske unije o nužnosti ekoloških studija moraju poštovati te da se bez stručnog, nezavisnog mišljenja tima eksperata - u izgradnju hidrocentrale Dubrovnik II ne može ići.

Pomoćnik ministra privrede, energetike i razvoja Republike Srpske Ljubo Glamočić nam je kazao da je formirana međudržavna komisija Hrvatske i BiH koja će nadzirati rad stručnih službi koje trebaju procijeniti je li moguća izgradnja termoelektrane Dubrovnik II.

Glamočić također naglašava da su osnovane radne skupine dviju država na ovom projektu, ističući da će daljnja realizacija ovisiti o studiji utjecaja na okoliš, na kojoj će se raditi sljedećih godinu dana.

"Čisto politikantstvo"

On nam je potvrdio da je o tomu razgovaralo hrvatsko izaslanstvo prošlog mjeseca s premijerom Miloradom Dodikom, ističući kako je postignut dogovor da se o sudjelovanju Republike Hrvatske u projektu Dubrovnik II vode razgovori tek nakon nalaza ekspertnog tima.

SDP-ove tvrdnje o tajnom dogovoru megaprojekta od 700 milijuna dolara, koji bi trebala realizirati tvrtka EFT, srbijanskog tajkuna Vuka Hamovića, Glamočić naziva "čistim politikantstvom, koje očito ima neki drugi cilj", dodajući da sastanak nije bio konspirativan. On naglašava da je RS jako zainteresirana za Dubrovnik II, ali također dodaje da će struka i međudržavna komisija morati poštovati standarde koje su propisale nadležne svjetske institucije o zaštiti okoliša.

Zdravka Soldić-Arar 
Slobodna Dalmacija

{mxc} 

Pon, 12-04-2021, 04:48:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.