Dio teksta objavljenog u Poslovnom dnevniku:

"Prema planovima Glavnog stožera i Ministarstva obrane hrvatska bi vojska nakon završetka vojnih reformi trebala brojiti 16.000 djelatnih vojnih osoba te još dvije tisuće civilnih djelatnika, za koje bi država godišnje izdvajala dva posto BDP-a. No taj cilj još nije tako blizu jer prema vojnim podacima mirnodopski sastav broji 32.886 pripadnika, od čega je 20.886 djelatnih vojnih osoba, 4000 državnih službenika i namještenika te još 8000 ročnih vojnika. Služenje vojnog roka više neće biti obveza (najvjerojatnije od prvog dana 2008. godine), već će se mladići i djevojke dragovoljno prijavljivati ako to žele, a najbolji od njih mogli bi nastaviti profesionalnu vojnu karijeru. Pa ipak, unatoč smanjenju broja vojnika hrvatski građani svake će godine izdvajati sve više novca za obranu. Tako bi, prema planovima, iduće godine vojska raspolagala s nešto više od pet milijardi kuna, a 2009. godine kada bi Hrvatska trebala pristupiti NATO-u vojska bi od građana dobila više od 5,6 milijardi kuna. Godinu dana poslije, kada bi vojni proračun trebao dostići optimalnih dva posto BDP-a, u kunama bi to iznosilo oko 6,5 milijardi kuna. Veliki iznosi trošit će se za opremanje oružanih snaga, tada već profesionalnih vojnika koji nisu nimalo jeftini. Naime, dok jedan ročnik državu stoji godišnje oko devet tisuća kuna, za profesionalnog vojnika treba izdvojiti deset puta više, odnosno 90.000 kuna."

M. M.