Prva hrvatska zlatna medalja u atletici!

Dugogodišnji san o zlatnoj medalji sa svjetskog prvenstva u atletici, jučer je za Blanku Vlašić, a i za Hrvatsku konačno postao stvarnost. 24-godišnja nacionalna rekorderka u disciplini skoka u vis postala je prvakinja na svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki, sa preskočenih 205 centimetera. Ovaj veličanstveni sportski uspjeh zasigurno je kruna cjelokupne njene dosadašnje sportske karijere te najbolja moguća nagrada za mukotrpan trud i odricanja karakteristična za život profesionalnog sportaša.

Uspjeh je tim veći jer se Blanka – osim s nedostatkom financijskih sredstava i adekvatnih uvjeta za treniranje, borila i s nimalo neopasnom bolešću štitnjače, koja joj je, kao i našoj najboljoj skijašici Janici Kostelić odstranjena 2004. godine. Bolest izazvana velikim fizičkim naporima i nagomilanim stresom, Blanku nije pokolebala u njenom naumu da postane najbolja, naprotiv tu je otegotnu okolnost uspjela pretvoriti u svoju prednost, još jače zapevši da ostvari svoj cilj.

A svi njeni nastupi tijekom ove sezone, ukazivali su na to da bi se tako nešto, vrlo vjerojatno moglo i dogoditi. Apsolutno je dominirala na gotovo svim ovogodišnjim atletskim mitinzima, postavivši pritom prije mjesec dana i novi nacionalni rekord od 207 preskočenih centimetara. Nakon što je osigurala zlato, napala je 20 godina star svjetski rekord Štefke Kostadinove, te je – pogotovo u prvom pokušaju bila veoma blizu tome da preskoči 210 centimetara.

No, najvažnije je to, da je prvenstveno sebi a zatim i drugima dokazala i pokazala da je prava i rođena pobjednica, u što su mnogi dosad neopravdano sumnjali. Nakon trećeg pokušaja obaranja svjetskog rekorda pogledala je oca i trenera te dopustila suzama radosnicama da izraze i proslave neopisivu sreću i duboko potisnuta nadanja. Nakon dodjele medalja i hrvatske himne koju je odslušala vlažnih očiju i visoko podignutog čela, za domaće i strane medije između ostalog je kazala:

«Toliko sam željela ovo zlato, da sad osjećam samo olakšanje. U stanju sam šoka, još uvijek nisam svjesna svog uspjeha. Bila sam favorit pa sam se morala nositi s jako puno pritiska. Ovo je svjetsko prvenstvo pa zato ne možete očekivati da svaku visinu svladate u prvom pokušaju. Tek kad sam preskočila 203, pa 205 centimetara, počela sam se zabavljati».

A ponosna jučer nije bila samo Blanka, njena obitelj, trener i prijatelji već i svi mi, koji smo je – svatko na svoj način bodrili pred malim ekranima. Ova pobjeda predstavlja još jedan biser u ogrlici hrvatskih sportskih uspjeha. Jučer smo, zajedno s njom proživljavali svaku svladanu prepreku na putu do uspjeha i svatko je od nas u svom srcu sačuvao jedan mali dio za sebe.

Želimo joj, prvenstveno zdravlje, a ako ga bude – i uz malo sportske sreće, aktualni će svjetski rekord uskoro postati prošlost. Blanka, hvala ti, što si nam pružila mogućnost da zajedno s tobom doživimo i proslavimo sportski dan iz snova. Čestitamo!

M.M.B.

{mxc}