Slovenske želje i hrvatski kumovi
Prošli petak prenijeli smo komentar Marka Barišića iz Vjesnika na temu
najnovije slovenske ponude za rješavanjem pitanja između Hrvatske i
Slovenije. Ova ponuda nudi povezane pregovore o više otvorenih problema
između dvaju država, od povrata duga hrvatskim štedišama Ljubljanske
banke, preko nuklearke Krško, Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasu
(ZERP), pa sve do razgraničenja na kopnu i moru. Koliko je do sada
poznato, čini se da se za sva četiri ova problema sa slovenske strane
ne nudi ništa posebno novoga. Na kraju krajeva, svi oni predstavljaju
ili hrvatska potraživanja ili zadiru u suverena prava Republike
Hrvatske koja nitko ne bi smio dovoditi u pitanje. Nažalost, po pitanju
razgraničenja na kopnu i moru već se otvorio novi prostor za slovenske
aspiracije za Savudrijskom valom čemu su opet kumovali hrvatski
političari.
U nedjelju na teniskom turniru u Umagu, kako piše Pukanićev Nacional, Stjepan Mesić u druženju sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, "podržao je slovenski prijedlog prema kojem bi francuski pravnik Robert Badinter posredovao u međudržavnom sporu između Zagreba i Ljubljane". No, već iz članka "
Slovenci bi isto radije politiku nego sud" koji smo objavili u petak je jasno kako je Hrvatskoj u interesu da se sporna pitanja riješe na osnovu prava, a ne političkih dogovora koje zapravo u suštini predstavlja novi slovenski prijedlog. Novinar Vjesnika novu slovensku ponudu prokomentirao je riječima: "Kada je pak riječ o razgraničenju na moru, tu je primjetan drugi nedostatak u navodnoj slovenskoj inicijativi. I njime se, naime, nastavlja dosadašnja slovenska politika izbjegavanja rješavanja graničnog spora na moru s Hrvatskom pred za to nadležnim međunarodnim pravosudnim tijelima.".
Kako to izgleda kada se hrvatski političari prime pregovora s Ljubljanom još se dobro sjećamo iz doba parafiranja sporazuma Drnovšek-Račan, čije odredbe vjerojatno nemaju presedana u dugoj povijesti međunarodnih razgraničenja na moru. Pukanićev Nacional piše kako je ovaj sporazum propao jer je "opstruiran u Saboru". No, prije će biti da je propao jer nema veze sa zdravim razumom.
Kuda bi mogli odvesti pregovori s Ljubljanom koje bi vodio Badinter u okvirima političke organizacije kakva je OESS naslućuje i istarski župan Ivan Jakovčić, čije ambicije možda ne s Hrvatskom, ali s Istarskom županijom da, nikada nisu bile sporne. Hina je, izvještavajući s njegove konferencije za tisak, napisala: "Istarski župan Ivan Jakovčić na današnjoj je redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Puli snažno podupro slovensku inicijativu da hrvatsko-slovenska otvorena pitanja nuklearke Krško i Ljubljanske banke budu riješena na OESS-ovom sudu za mirenje i arbitražu, ali smatra da bi arbitražu o granici, posebno onoj na moru, trebao preuzeti jači sud, poput Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu ili Međunarodnog suda pravde u Haagu.".
M. M.
Jakovčić: Arbitraže o granici treba preuzeti jači sud od Badinterovog
Istarski župan Ivan Jakovčić na
današnjoj je redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Puli snažno
podupro slovensku inicijativu da hrvatsko-slovenska otvorena pitanja
nuklearke Krško i Ljubljanske banke budu riješena na OESS-ovom sudu za
mirenje i arbitražu, ali smatra da bi arbitražu o granici, posebno
onoj na moru, trebao preuzeti jači sud, poput Međunarodnog suda za
pravo mora u Hamburgu ili Međunarodnog suda pravde u Haagu.
Jakovčić slovensku inicijativu smatra pozitivnom, vjerujući da je
iskrena i da je slovenska politika predlaže, kako je rekao, "bez fige
u džepu", te je stoga pozvao hrvatske vlasti da joj pristupe krajnje
odgovorno.
"Smatram da prije bilo kakvog postupka treba jasno definirati tko
će biti arbitar, što će biti predmet arbitraže i kako će se vrednovati
sam rezultat arbitraže", naglasio je Jakovčić.
Kad je riječ o pitanju Krškog i Ljubljanske banke, izbor OESS-ovog
suda za mirenje i arbitražu u Ženevi, kojem je na čelu francuski
pravni stručnjak Robert Badinter, dobro je rješenje, kaže Jakovčić.
No, drukčije je s pitanjem granice, posebno one na moru, drži istarski
župan.
"Radi se o nečemu što će trajno obilježiti odnose u ovom dijelu
Europe, pogotovo na moru. Stoga smatram da u ovom slučaju treba
razmišljati o arbitraži, a ne o mirenju i posredovanju, jer treba
pronaći arbitražno rješenje ukoliko doista želimo konačno riješiti
ovaj problem", rekao je dodavši kako upravo to pitanje može riješiti
sud u Hamburgu ili u Haagu, koji imaju velika iskustva.
Po njegovim riječima to će biti moguće samo ako parlamenti dviju
država unaprijed prihvate obvezujuću izjavu kojom će i Slovenija i
Hrvatska prihvatiti rezultat arbitraže.
"Sve ostalo neće dati prave rezultate jer će ponovno izazvati nova
politička nadmetanja", zaključio je Ivan Jakovčić.
Osvrnuvši se na prodaju hotelsko-turističkog poduzeća
"Arenaturist" američkoj Goldman Sachs Grupi, Jakovčić je izrazio vjeru
kako će ta tvrtka konačno postati jedno od najvažnijih turističkih
poduzeća na Jadranu.
"Radi se o kompaniji kojoj nije problem investirati veliki novac,
a spremna je angažirati i druge ozbiljne kompanije koje bi sudjelovale
u turističkom poslu", ustvrdio je istarski župan Ivan Jakovčić.
Hina
{mxc}