Hina donosi najvažnije pojedinosti propovjedi koju je jučer, u Mariji Bistrici, povodom 276. hodočašća vjernika grada Zagreba održao kardinal Josip Bozanić. «Crkva se ne izjašnjava o političkim strankama i strukturama, ali ne smije šutjeti kad se radi o vrijednotama. Danas ponavljam isti vapaj i ne ću se umoriti» – rekao je kardinal istaknuvši važnost neradne nedjelje i nedjeljne mise koja je «stoljećima odgajala i čuvala hrvatski narod». Spomenutom problematikom Crkva se bavi već duži niz godina pokušavajući snagom svog moralnog uvjerenja i utjecaja doprinjeti donošenju zakona koji bi na državnoj razini zabranio rad nedjeljom. Hodočašću su nazočili i premijer Sanader i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Ni ovog puta od njih, kao reprezenata političke elite u Hrvata po tom pitanju konkretan odgovor nismo dobili. Sanader je pritom neodređeno izjavio: «Zakon je u pripremi i očekujemo da će se sindikati između sebe složiti, a onda i poslodavci, kako bi zajednički donjeli taj zakon». Čini se kako u ovoj državi mnoge značajne strukture imaju više koristi od tog da taj zakon ne ugleda svjetlo dana i dok je tome tako, teško je da će do njegovog kreiranja, a potom i izglasavanja u skorije vrijeme doći.(mmb)

 

 

Iako su, kako piše Jutarnji list za subotu 8. rujna najavljeni veliki stranački skupovi kojima bi najveće političke stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP započele «veliko finale» predizborne utrke, čini se kako tome i neće biti baš tako. Naime, najnovije informacije pristigle iz HDZ-a govore o tome kako će ta stranka za sad odgoditi održavanje istih, u smislu izraza sućuti obiteljima vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima. SDP će, kako se zasad čini u subotu ipak održati najavljenu konvenciju u Zagrebu. Podatak o ulasku u završnu fazu priprema za izbore sam po sebi ne donosi ništa novo i revolucionarno – i ove će se godine, uvjereni smo, koristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena politička sredstva, kako bi se u konačnici ostvarila barem minimalna pobjeda. Kao i svaki put do sad iz svih će nas novina, reklamnih plakata i televizija bombardirati «inovativnim» rješenjima, sloganima, gospodarskim programima koje još «nikad» nismo imali prilike vidjeti ni čuti. Iz svakog će nas kutka vrebati retuširane i uljepšane fotografije glavnih junaka, od kojih će se neki – ako već nisu, podvrgnuti i estetskim zahvatima, kako bi nama biračima bili što više srcu draži. Zaista, čini se da ni jedna žrtva nije prevelika!(mmb)

 

 

U Vjesniku je objavljen članak iz kojeg se saznaje kako  je naredbom o homologaciji vozila od 1. travnja ove godine znatno postrožen uvoz rabljenih vozila u Hrvatsku. Voditelj HAK-ova odjela za homologaciju Miroslav Sučić naveo je tako kako se od 1. travnja pojedinačni uvoz vozila smanjio i za 70 posto, hvaleći nove odredbe po kojima se "prilagođavamo svjetskim standardima vezano uz sigurnost vozila, ali i zaštitu okoliša". No, treba imati na umu kako strogi uvjeti za uvoz rabljenih vozila u Hrvatsku, koja nema vlastitu proizvodnju osobnih automobila, ide prvenstveno na ruku uvoznicima novih vozila, kao i bankama koje su u stranom vlasništvu i koje odobravaju građanima kredite u tu svrhu. Činjenica da se u zapadnoeuropskim zemljama osobna vozila mogu vrlo jeftino kupiti čim dostignu 5-6 godina starosti ili pokažu nekakav manji kvar mogla bi s pametnom politikom dobro iskoristiti. Naime, uvoz jeftinih polovnih, a opet dobrih vozila sa stajališta hrvatske ekonomije sigurno je bolje nego uvoz novih i skupih vozila. No, umjesto da tehnički pregledi prije registracije budu osnovni kriterij po kojem neko vozilo može biti na cesti ili ne, Hrvatska ima model koji štiti moćni uvozni lobi. I to je sva istina u svezi motiva koji stoje iza uredbi o homologaciji vozila, a briga za svjetske standarde i zaštitu okoliša koje spominje voditelj HAK-ova odjela za homologaciju priče su za malu djecu. (mm)

 

 

U ponedjeljak, na komemoraciji poginulim hrvatskim vatrogascima koja je održana u Šibeniku, predsjednik Mesić je svojim govorom izazvao popriličan gnjev vatrogasaca, kazavši kako je odlazak njihovih kolega na otok Kornat bio «nepotrebna avantura». Ova izjava koja je kornatsku tragediju svela na hir nekog neozbiljnog neimenovanog zapovjednika, u trenutcima tuge zbog izgubljenih života izazvala je dodatni očaj budući da svatko zna kako je osnovna vodilja vatrogasne služne odazvati se na svaki poziv o požaru. Reklo bi se ništa novoga od Mesića, koji po svoju predsjedničku pojavu nikad nije izdigao iznad razine "kafanskih" razgovara, u kojima se govori o svemu, a ne rješava ništa. A da u odluci da se gasi požar na Kornatu nema ništa neobičnog svjedoči članak iz Večernjeg lista koji prenosimo u nastavku. U tom članku iznosi se sadržaj audio snimaka na kojima su zabilježeni pozivi s Kornata u kojima uplašeni i ljutiti stanovnici pitaju kada će konačno doći vatrogasci jer su ugrožene kuće i ljudi. «Ovi panični pozivi zadarskim vatrogascima, a dakako, zvali su i šibenske, dokazuju da vatrogasci nisu išli ni u kakvu avanturu već gasiti požar» - kazao je zapovjednik zadarskih vatrogasaca, Željko Šoša. (mmb)

 

 

Povodom 5. obljetnice napada (10. rujna 2002.) na obespravljene policajce koji su prosvjedovali na Trgu sv. Marka u Zagrebu, u ponedjeljak 10. rujna 2007. u 17 sati održati će se sveta misa u crkvi Sv. Marka. Prosvjed obespravljenih policajaca trajao je ukupno 613 dana i noći - bio je najdulji koji je ikada održan u demokratskoj Hrvatskoj. Započelo ga je oko 300-tinjak otpuštenih i obespravljenih policajaca po Račan-Lučin kriterijima. Ostaje zapamćen po solidarnosti građana i molitvi krunice koja se u 17 sati svakodnevno molila u kapelici Sv. Fabijana i Sebastijana vise od 400 dana. Većina prosvjednika policajaca, otpuštenih hrvatskih branitelja, kasnije je ipak vraćena na posao. Nažalost ostalo ih je dvoje-troje čiji status ni do danas nije riješen. U nastavku se može pročitati izvod iz dnevnika obespravljenih policajaca.

 

 

Tešija Vuk se u Glasu Slavonije potaknut najavama poskupljenja hrane zbog suše prisjetio se obećanja u svezi gradnje kanala Dunav - Sava. Podsjećamo, kanal bi trebao koštati oko 4,5 milijardi kuna, i osim što bi skratio plovni put između Slavonskog Broda i Vukovara za 400 kilometara, omogućio bi djelotvoran sustav navodnjavanja obradivih površina u tom području Lijepe Naše. S obećanjima se prvo istaknuo Jure Radić. "Davne 1998. godine tadašnji potpredsjednik Vlade, ministar razvitka i obnove, te predsjednik Stožera (pazite, postojao je i stožer!) za gradnju kanala Jure Radić, izjavio je za Glas Amerike kako su "donijeli odluku da predložimo Vladi da početak radova na stvarnoj izgradnji kanala bude početkom sljedeće građevinske sezone"." Slična obećanja osam godina kasnije izrekao je i trenutni HDZ-ov ministar Božidar Kalmeta. Tako je Vjesnik 18. siječnja 2006. prenio sljedeće obećanje: "Hrvatska vlada gradit će kanal Dunav - Sava, a vrlo skoro u javnost će izaći s dinamičkim planom gradnje kanala u kojem će biti određeni rokovi, način gradnje i financiranje". Da li ćemo za osam godina čuti neko novo obećanje, ili će se napokon s riječi prijeći na djela ostaje za vidjeti.

 

 

Danas oko 13,00 sati, preminuo je i osmi gasitelj požara na Kornatima, 22-godišnji Tomislav Crvelin. Stanje trojice teško opečenih vatrogasaca i dalje je kritično. U šibenskom kazalištu održana je komemoracija kojoj su nazočili premijer Sanader i predsjednik Mesić. Ni oni nisu ostali pošteđeni izljeva opravdanog bijesa, tuge i očaja od strane obitelji i prijatelja poginulih. Naime, oni se već danima, kako se za sad čini bez puno uspjeha zalažu, da se – vezano uz ovaj slučaj – ispoštuju osnovni postulati pravne države te da se i ovog puta ne dogodi da za tragediju ovakvih razmjera nitko ne bude proglašen odgovornim. To bi zaista i u potpunosti bilo neprihvatljivo! Posve je jasno da neutješnim i ucviljenim obiteljima, ali ni cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, nije i ne može ni biti nikakva utjeha nekoliko ispraznih, simboličnih fraza i «prigodnih» izraza sućuti. Nije dosta isključiti kamere, kao što je to na prvu naznaku mogućeg incidenta učinila nacionalna televizija prenoseći komemoraciju u Šibeniku kojoj su nazočili premijer Sanader i predsjednik Mesić. (mmb)

 

 

Dugogodišnji san o zlatnoj medalji sa svjetskog prvenstva u atletici, jučer je za Blanku Vlašić, a i za Hrvatsku konačno postao stvarnost. 24-godišnja nacionalna rekorderka u disciplini skoka u vis postala je prvakinja na svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki, sa preskočenih 205 centimetera. Ovaj veličanstveni sportski uspjeh zasigurno je kruna cjelokupne njene dosadašnje sportske karijere te najbolja moguća nagrada za mukotrpan trud i odricanja karakteristična za život profesionalnog sportaša. Uspjeh je tim veći jer se Blanka – osim s nedostatkom financijskih sredstava i adekvatnih uvjeta za treniranje, borila i s nimalo neopasnom bolešću štitnjače, koja joj je, kao i našoj najboljoj skijašici Janici Kostelić odstranjena 2004. godine. Bolest izazvana velikim fizičkim naporima i nagomilanim stresom, Blanku nije pokolebala u njenom naumu da postane najbolja, naprotiv tu je otegotnu okolnost uspjela pretvoriti u svoju prednost, još jače zapevši da ostvari svoj cilj. A svi njeni nastupi tijekom ove sezone, ukazivali su na to da bi se tako nešto, vrlo vjerojatno moglo i dogoditi. Apsolutno je dominirala na gotovo svim ovogodišnjim atletskim mitinzima, postavivši pritom prije mjesec dana i novi nacionalni rekord od 207 preskočenih centimetara. Nakon što je osigurala zlato, napala je 20 godina star svjetski rekord Štefke Kostadinove, te je – pogotovo u prvom pokušaju bila veoma blizu tome da preskoči 210 centimetara.(mmb)