Na internetskim stranicama SDP-a, zbog dosta općenitih konstatacija i tumačenja, snalazili smo se malo teže. Prva tema s kojom ćemo se na ovom mjestu pozabaviti jest gospodarstvo (moramo primijetiti vrlo širok pojam) pod kojim je navedeno sljedeće. Visoke stope gospodarskog rasta SDP-ovci planiraju ostvariti povećanjem domaće proizvodnje, razvojem transporta, napose željezničkog prometa, korištenjem vlastitih resursa i potencijala – «Naš prvi cilj je gopodarski rast od najmanje 6 posto u prvoj godini vlasti, te za 4 godine dostići stopu od 8 posto. Takva stopa gospodarskog rasta omogućit će veću zaposlenost i veće plaće, bolji život za radnike, bolje mirovine i bolji život za umirovljenike, proširiti besplatne zdravstvene usluge te osigurati dodatna sredstva znanosti i obrazovanju». Što se tiče regionalnog razvoja njihovi su ciljevi – uravnotežiti regionalni razvoj (smanjenjem krupne socijalne i ekonomske nejednakosti i povećanjem konkurentnosti regionalnog gospodarstva) te priprema Hrvatske za učinkovitu integraciju u EU i korištenje Strukturnih fondova - ustrojenjem jedinstvenog pravnog okvira (novi zakon) te ugradnjom suvremenih načela regionalnog razvoja.(mmb)

 

 

U trenutcima kada se zahuktava predizborna utrka u Hrvatskoj, oglasili su se i biskupi Hrvatske biskupske konferencije te pozvali vjernike da se pripreme i pristupe izborima za zastupnike u Hrvatski sabor "s moralnom sviješću i odgovornošću kako bi i na taj način učinkovito pridonijeli daljnjem razvoju domovine Hrvatske". U jučerašnjoj poruci objavljenoj u povodu parlamentarnih izbora koji će se održati 25. studenog, biskupi napominju kako se doprinos općem dobru ostvaruje i izlaskom na izbore čime se očituje i ljubav prema domovini. Predstojeći izbori tim su važniji što se, nakon postignuća vidljivoga gospodarskog i drugog napretka, što priznaje i međunarodna zajednica, nalazimo na povijesnoj prekretnici ulaska u europske integracije i oblikovanja pravnog ustroja koji će dugoročno odrediti društveni razvoj i vrijednosno ozračje naše zemlje, navode biskupi. Dodaju kako Hrvatski sabor kao najvažnija zakonodavna ustanova u zemlji, drevna institucija koja je stoljećima čuvala pravni kontinuitet hrvatske države i izražavala suverenitet naroda, treba i dalje biti mjesto u koje ćemo birati sposobne, moralne, stručne i časne osobe.(mmb)

 

 

Na svetkovinu Svih svetih kardinal Bozanić predvodio je tradicionalnu misu u crkvi Krista Kralja na Mirogoju. U nastavku donosimo, po izboru IKA-e, najzanimljivije djelove propovijedi. "Svetkovina Svih svetih nas potiče da gledamo i tražimo lijepe stvari kojima ćemo hraniti svoj duh, to je blagdan koji nas potiče da razmišljamo o našim korijenima i našem identitetu. U kulturi u kojoj je smrt tabu promiču se krivi izbori za ljudski život. I kod nas neki u posljednje vrijeme promoviraju takozvanu Noć vještica - Halloween. Taj amerikanizirani uvoz na skriveni način promiče nastojanje kulture koja ne želi da se spominje smrt, kako se ne bi narušila površnost i plitkoća svakidašnjeg življenja." Nakon euharistijskog slavlja zagrebački nadbiskup sa sudionicima misnog slavlja pred Glavnim križem na Mirogoju izmolio je molitvu odrješenja za sve naše pokojne. Na odlasku od Križa oko kojega gori tisuće svijeća i stoji veliko vjerničko mnoštvo, kardinal se zauustavio i na grobu prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, odajući mu počast.

 

 

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića, koji se u njemu bavi problematikom u zadnjih nekoliko godina učestalih braniteljskih suicida. Navodi kako statistike kažu da se taj broj danas kreće oko 1500, a po nekim izvorima čak i 1700 ljudi. S obzirom na brojku koja je sad već itekako alarmantna, postavlja pitanje zašto se o tome ne govori, u čijem se interesu i zašto prešućuju događaji, koje su očiti znak da u hrvatskom društvu mnoge stvari funkcioniraju na pogrešan način i odlaze u pogrešnom smjeru. "Tko se danas sjeća 41-godišnjeg hrvatskog branitelja Željka Oreškovića iz Hrastina, koji si je motornom pilom prerezao vrat? Prije nego se ubio hicem u glavu iz pištolja, Željko Smolek iz Novske na spomenik poginulim braniteljima stavio je Spomenicu Domovinskog rata, medalje Bljesak i Oluja te druga ratna odličja. Istaknuti branitelj Mijo Modrić iz Belice raznio se ručnom bombom. Đuro Šantek iz zaseoka Šanteka u Krču pokraj Novog Marofa prvo je zapalio vlastitu kuću, a onda i sebe. Mladen Gadanec iz Drnja, pripadnik 117. brigade, polio se benzinom i u strašnim mukama preminuo. Isto je uradio Matias Herceg iz Gradiške. Na Dan nezavisnosti 2006. u Humu Zabočkom ručnom bombom raznio se Srećko Loborec. Branitelj Drago Prebeg iz Zagreba u vozilu se polio benzinom i zapalio. Milivoj Bujas, predsjednik Udruge branitelja liječenih od PTSP iz Zadra objesio se o hrvatsku zastavu!. Tko je slijedeći? Kako zaustaviti ovaj pretužni niz?"

 

 

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak autora Ferde Šarića u kojem donosi mnoštvo zanimljivih pojedinosti iz života osobe koja je u mnogočemu obilježila hrvatsku političku scenu - dr. Šime Đodana. "U Dubrovniku je u 81. godini preminuo dr. Šime Đodan. Tužnu vijest saznali smo 2. listopada. Cijelog života posvećen ideji hrvatske slobode dr. Đodan bio je jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji u tim pitanjima ni u najtežim vremenima nije dopuštao kompromise. Briljantan govornik. Neponovljivi intelektualac. Osvajao je gdje god se pojavio. Đodan je bio osobitost i erudicija jedne posebne, nama Hvatima tako potrebne politikološko-gospodarsko-vojne strukture. Antidogmat i slobodar, on je morao prednjačiti i dolaziti u trajni sukob sa sustavom u kojega će se brzo uvjeriti da nije ljudski".

 

 

S portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar u kojem autor detaljno razrađuje problematiku trenutnog političkog stanja i skorašnjih izbora u Hrvatskoj, te temeljem sveg navedenog apelira na sve Hrvate u domovini i izvan nje da obvezno izađu na birališta i daju šansu novim ljudima da probaju ispraviti ono što je učinjeno loše, ili uopće nije učinjeno. "Polet i jedinstvo koji su devedesetih bili gotovo opipljivi zamijenio je osjećaj bespomoćnosti koji pomalo prelazi u beznađe. Demokracija koju su svi sanjali prije devedesetih, ne izgleda onako kako smo to zamišljali. Mjereno uobičajenim standardima, Hrvatska je demokratska država. Ona je kao takva i rezultat snova sanjanih devet stoljeća, narodnog pokreta ali je jednako i rezultat teške i ponekad tragične hrvatske prošlosti. Što se to dogodilo s Hrvatskom koju smo željeli a koja se pretvorila u državu nesuvisle unutrašnje i vanjske politike i žrtvu sukobljenih i podzemnih međunarodnih interesa, država bez ponosa i samopoštovanja? Državu rasprodanu i vođenu, umjesto interesom naroda, osobnim ambicijama i interesima nekih od najmračnijih likova novije hrvatske povijesti?"

 

 

Iz prošlog broja Hrvatskog slova donosimo članak Stjepana Bučara koji se u njemu osvrće na, sada već brojne pogranične razmirice sa susjednom Slovenijom koje je, nakon što su se uspostavom samostalnosti i prihvaćanjem rješenja Badinterove komisije, zapravo malo tko uopće i očekivao. Posebice se u tom smislu osvrnuo na možda i najekstremniji od svih spornih primjera Svetu Geru. «Sveta Gera najviši je vrh sjeverozapadne hrvatske, odnosno žumberačkog masiva, 1.178 metara nad morem. U povijesti taj dio Lijepe naše nikada nije pripadao Sloveniji, što se može argumentirano, s vrlo čvrstim dokumentima i dokazati. Sigurni, nepobitni dokazi, kome je pripadao neki teritorij, mogu se naći na katastarskim planovima i zemljišnim knjigama. Tako za Svetu Geru, u katastarskom uredu Ozalj, nailazim na katastarski plan broj 3, katastarske općine Sekulići - koji je nastao prvom katastarskom izmjerom na ovim prostorima, davne 1861. Kod katastarske izmjere evidentira se posjedovno stanje zatečeno danom snimanja, što nepobitno dokazuje da je posjed bio isti ili sličan davno prije same izmjere. Parcelacija zemljišta, na navedenom planu ucrtana je 1969., izvršena je u svrhu „izvlaštenje“ (tada eksproprijaciju) 24. studenoga 1969. i od tada nije se na planu ništa mijenjalo, pak čak iz meni nepoznatih razloga, nisu ucrtani novoizgrađeni objekti. Izvlaštenje je obuhvatilo posjede i vlasništvo: Badovinac Janka iz Karlovca - Novaki 42; Badovinac Dragutina iz Dučića 6 -Radatović; Badovinac Marte iz Kesera kbr.7 - Radatović; Periz Janka iz Sošica 69 i Cvjetišić Drage iz Cvjetišića kbr 7 – Radatović - prilog br.1. Indikativno je da kao vlasnik zemljišta na samoj Geri, kao niti na susjednim česticama, nije naveden niti jedan Janez, što je u pograničnom pojasu prava rijetkost, jer lokalno stanovništvo u pravilu ima posjede s jedne i druge strane granice. I to posjedovno stanje vrlo je jak dokaz da je Sveta Gera oduvijek bila naš teritorij, i sve do njene okupacije Slovenija nikada nije polagala pravo na taj prekrasni dio Lijepe Naše».

 

 

Pisali smo kako je HSP 30. rujna ove godine u svim gradovima i većim mjestima u Hrvatskoj pokrenuo potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o suspenziji Ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom, odnosno o prekidu suradnje s tim i takvim sudom. I ovog smo puta, kao i prošlog kad smo prvi put o ovoj temi pisali, nazvali sjedište HSP-a gdje nam je ljubazno priopćeno kako je do jučer peticiju potpisalo 296 tisuća ljudi, a tu je brojku isto tako na tiskovnoj konferenciji potvrdio i predsjednik stranke Anto Đapić, te kazao kako očekuje da će sakupiti svih 400 tisuća iako je, s obzirom da je vremenski rok od dva tjedna u kojem su potpisi trebali biti sakupljeni već prošao, njeno potpisivanje sada samo od moralnog značaja. HSP je vjerojatno kao stranka izvukao nekakvu korist od potpisivanja peticije budući da su mnogi hrvatski građani u današnje vrijeme već sretni kada se njihov angažman može zabilježiti kao moralni čin, bez ikakve stvarne mogućnosti da se bilo što stvarno u Hrvatskoj promijeni. S druge strane, svima je jasno da se imalo agresivnije krenulo u medije, primjerice s nekoliko plaćenih oglasa kojima bi se građane obavijestilo gdje se može potpisati peticija, potreban broj potpisa koji se kreće oko 440 tisuća sigurno bio sakupljen u roku.(mmb)