ŠeksVladimir Šeks, šef saborskog Odbora za Ustav ponovno se bori za titulu osobe ili bar političara tjedna. Nakon što je postavljen na svoju novu funkciju iz petnih se žila trudi stalno biti aktualan i u žiži zbivanja. Tako nam, nakon opsežnih najava o promjeni broja potrebnih glasova za odlučivanje referendumom iza kojih se možda zapravo krije i namjera da se iz Ustava na mala vrata ukloni odredba o zabrani pridruživanja balkanskim asocijacijama bilo kojih vrsta i oblika [Da ne bi bilo zabune 1 i 2], Šeks najavljuje kako će se u ponedjeljak održati tematska sjednica Odbora za Ustav, na kojoj će se razmotriti različite inicijative za moguće promjene Ustava, jedna od kojih će svakako biti i prijedlog pravnoga stručnjaka Smiljka Sokola o smanjenju postojećih predsjedničkih ovlasti. Kako prenose mediji, postojeći sustav čvrste kohabitacije predsjednika države i premijera potrebno je zamijeniti čistim parlamentarnim sustavom, što HDZ drži ključnim za daljnju demokratizaciju i zato će upravo iza nje stati u sljedećim izmjenama Ustava. Pa bi se tako daljnjom demokratizacijom Predsjednika umjesto građana birala saborska većina. Krasno.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
BushPredsjednik Bush mogao bi biti drugi američki predsjednik koji dolazi u našu zemlju od međunarodnoga priznanja 1992.i dolaska Billa Clintona kojeg je ugostio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u siječnju 1996., kad se američki predsjednik vraćao iz Tuzle gdje je posjetio svoje vojnike koji su tada boravili u Bosni. I mogući Bushev posjet Zagrebu početkom travnja neće biti isključivo zbog Hrvatske, nego će se dogoditi nakon njegova posjeta summitu NATO-a u Bukureštu. Kako više nema prepreka da Hrvatska dobije pozivnicu za NATO savez, pa bi upravo u Bukureštu, gdje će boraviti i hrvatski državnički vrh, trebalo biti ostvareno ono što je u Bijeloj kući u studenome 2006. George Bush najavio premijeru Sanaderu, o tome da će posjetiti Hrvatsku. No, možda i najvažniji razlog zbog kojeg bi Bush pristao na posjet Zagrebu je činjenica da je pred američkom vojnom industrijom mogućnost unosnog ugovora s Hrvatskom koja za ulazak u NATO mora obnoviti vojnu opremu svojih oružanih snaga, kupiti nove borbene zrakoplove i oružje, a zato je i predvidjela oko 8 milijardi kuna, što je i u okvirima svjetske trgovine značajan iznos.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vukovar Pisali smo na Portalu o vandalskom napadu petnaestorice mladića srpske nacionalnosti koji se prije dvadesetak dana odigrao iza ponoći na Učenički dom u Borovom naselju u Vukovaru, a koji je rezultirao tek izjavama policije o tome kako su motivi napada "istražuju" (Vjetar u krila srpskim "herojima") - i ponekom sporadičnom izjavom političara kojoj mediji nisu pridali veću pažnju. Pisali smo također i o strahu tamošnjega stanovništva albanskoga podrijetla, koje posljednjih dana živi u opravdanome strahu za vlastitu sigurnost i imovinu, ugrožene opetovanim napadima, ponovno od strane vukovarskih Srba (Zataškavanje niza incidenata rezultiralo najavom prosvjeda navijača u Vukovaru). Upravo zbog neadekvatnog angažmana policije koja u ni u jednom od spomenutih slučaja nije reagirala na zadovoljavajući način i zaštitila sigurnost građana, istražila incidente, otkrila počinitelje i označila njihove motive, kao i zbog pomanjkanja bilo kakve jasne političke osude svih tih teških incidenata na nacionalnoj bazi, ove nedjelje u Vukovaru održavan je miran prosvjed navijačkih skupina iz čitave Hrvatske.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatska Čini se da je u Hrvatskoj nakon dugo vremena, odnosno od Tuđmanove smrti, ponovo otkriveno da se nešto i dobije kada se na vanjskopolitičkoj sceni brane svoji interesi. Pitanje ZERP-a koje nije u stručnoj a ni široj javnosti izazivalo nikakve dvojbe - to je suvereno hrvatsko pravo - postalo je izgleda točka u kojoj se Sanaderova Vlada uspjela ostvariti kakvu takvu distancu od dogme o Europskoj uniji. Dogme koju si je hrvatska politička elita sama nametnula, u nemogućnosti da sama predloži išta smislenoga. Bilo je, dakle, dovoljno reći da je hrvatska strana pritisnuta neviđenim ucjenama odista i spremna razmisliti o pitanju ZERP ili EU, kojim su plašili kako europski dužnosnici (Hannes Swoboda), tako i neki domaći političari (predsjednik Mesić), da Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta zaključi kako je pitanje ZERP-a problem Hrvatske, Slovenije i Italije, a ne Europske unije. U nastavku donosimo dva komentara, jedan iz Vjesnika i jedan iz Večernjeg lista, koji svaki na svoj način govori o tome kako smo se uopće našli u situaciji da se damo ucjenjivati sami sobom.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
LatinProgramsko vijeće HRT-a zatražit će od Etičkoga povjerenstva nacionalne radiotelevizije mišljenje o nedavno prikazanim emisijama "Latinica" i "Nedjeljom u dva", nakon što je nekoliko vijećnika na jučerašnjoj sjednici iznijelo niz opravdano negativnih stavova o tim serijalima. Burnu raspravu o HTV-ovim «uspješnicama» otvorio je Juraj Njavro podsjećajući da je nacionalna televizija zaradila više od 20 tužbi zbog emisije u kojoj urednik Denis Latin, kako kaže Njavro, manipulira javnošću. Nezadovoljstvo "Latinicom" iskazao je i Siniša Grgić koji kao najveći problem prepoznaje "škare u rukama Denisa Latina" kojima se, kako je rekao, često izvrću riječi koje nisu u skladu s urednikovim stavovima. Što se tiče samoga sadržaja njegovih emisija, Latin iz tjedna u tjedan svojim preciznim izborom tema pomoću kojih vještinom uspješnoga manipulatora sustavno poništava apsolutno svaki trag državotvorne politike iz vremena Franje Tuđmana i Domovinskoga rata, obmanjuje javnost i iskrivljuje istinu. No glavnina problema ne leži čak ni u diskutabilnom odabiru tema, jer svaka se od njih može objektivno i argumentirano rasčlaniti, pod uvjetom, naravno, da je uredniku emisije tako nešto u interesu. Ali, što zaista radi Denis Latin? Prvo odabere temu koja po njegovom mišljenju predstavlja plodno tlo za sijanje laži i poziva goste koji njegove blago rečeno subjektivne stavove svojski potkrepljuju. No ni to mu nije dovoljno, pa kirurškom preciznošću reže, rezucka i izrezuje čak i svaku naznaku drugačijega mišljenja, barem onoga koje je dovoljno argumentirano da poljulja njegovu novokomponiranu istinu koja ionako stoji na prilično kratkim i labavim nogama.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vukovar Na Portalu smo pisali o događaju koji se na vukovarskom području zbio prije nekih desetak dana i zgrozio širu hrvatsku javnost.(vidi: Vjetar u krila srpskim "herojima" ) Podsjećamo da je tada petnaestak mladića srpske nacionalnosti ciglama i bejzbol palicama napalo i porazbijalo stakla i ulazna vrata na učeničkom domu u Borovu naselju, prijetilo i vrijeđalo uplašenu djecu nazvavši ih ustašama i izvikujući ovo je Srbija. Razbojnici su bili zamaskirani navijačkim šalovima Crvene zvezde. Jače reakcije, kako medija, tako i same izvršne vlasti vezano uz ovaj sramotni događaj i ovoga su puta izostale, a policija vjerojatno još uvijek utvrđuje «nejasne» motive cijeloga slučaja. Ovih se dana, strah tamošnjega stanovništva da će vandali potaknuti mlakim reakcijama policije i vlasti ponovno početi ugrožavati njihovu sigurnost pokazao opravdanim. Naime, prema tvrdnjama građana na području je grada Vukovara protekloga vikenda razbijeno nekoliko lokala čiji su vlasnici podrijetlom s Kosova, a spominje se i podmetnuta bomba u Boboti. Upravo iz razloga što "ažurna" policija još uvijek istražuje samo njima nejasne motive napada na učenički dom, kao i zbog činjenice da spomenute napade na lokale u vlasništvu ljudi podrijetlom s Kosova opravdava pukom koincidencijom, kao uostalom i podmetnutu bombu, ističući kako nema osnove za utvrđivanje da su spomenuti napadi izvršeni na nacionalnoj osnovi, za ovu su nedjelju u Vukovaru najavljeni prosvjedi navijača iz čitave Hrvatske.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
FaberSuđenje Branimiru Glavašu i ostalima za zločine u Osijeku odgođeno je do 13. ožujka. Razlog je bolest četvrtooptuženog Mirka Sivića. Jučerašnje ročište obilježio je skandal u hodniku, gdje je, kako kaže odvjetnik optužene Antun Babić, bivši načelnik osječke policije Vladimir Faber, koji je danas na sudu trebao svjedočiti, prišao Getoš-Magdić, obrativši joj se, nakon čega se ona "jako uzrujala". "Ne znam točno što je on njoj rekao, no to je zabranjeno u sudskom postupku da on kao svjedok prilazi optuženoj i razgovara s njom. On joj je prišao i nju je to, kako sam vidio, jako pogodilo, no nisam saznao što joj je rekao. Ona mi je rukama pokušala gestikulirati nešto sva uplašena, no policija nam nije dala da priđemo jedno drugom" - izjavio je odvjetnik Babić. Kako piše Glas Slavonije, Babić je zatražio od suca Horvatovića da spomenuti incident uđe u zapisnik, međutim, sudac je taj zahtjev odbio jer smatra kako je do susreta između Getoš i Fabera došlo - slučajno.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
SanaderPremijer Ivo Sanader u jučerašnjoj je emisiji Hrvatskoga radija "Kako vlada Vlada" dao nekoliko vrlo zanimljivih i znakovitih izjava vezano uz problematiku primjene ZERP-a i pritisaka koji po tom pitanju dolaze od strane Europske komisije. Tako je premijer između ostaloga rekao kako je stekao dojam da se "pomalo izbjegava" odgovor iz EU oko hrvatskoga prijedloga da se održi kvadrilateralni sastanak (Hrvatska, Italija, Slovenija i Europska komisija) na kojemu bi se pokušalo naći rješenje za ZERP, na način koji bi zadovoljio Italiju i Sloveniju, a Hrvatska bi primjenjivala svoj zaštićeni pojas i na članice EU. "Ako bi se zanemarila činjenica da su Italija i Slovenija proglasile svoje zone, a Hrvatska, nakon sastanka u lipnju 2004. i usuglašenog zapisnika, četiri godine na njih nije primjenjivala ZERP, ako nas se bude ucjenjivalo, onda se priklanjam stavu predsjednika Mesića da će se na dnevnom redu naći pitanje ili ZERP ili EU", dodao je. Ove premijerove izjave značajne su iz nekoliko razloga. Jedan od njih je naznaka konačnoga zauzimanja vanjskopolitičkog stava koji će prestati dopuštati kontinuirano vršenje raznoraznih pritisaka od strane EU-je, a isto tako označiti kraj neprekidnom izvršavanju nerazumnih beskonačnih ustupaka koje je hrvatska politička elita do sad bespogovorno ispunjavala, čak i pod cijenu žrtvovanja najvažnijih nacionalnih interesa.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
turizamNeredi u Srbiji i ruske prijetnje ratom mogle bi se itekako odraziti na uspješnost ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj. Turizam, koji se jedva i to valja napomenuti, još uvijek samo djelomično oporavio od posljedica srpske agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina, ponovno bi mogao patiti ne riješi li se sporna situacija u dogledno vrijeme mirnim putem. A da bi tome moglo biti tako dokazuje i činjenica katastrofalne sezone iz 1999. godine kada je NATO bombardirao Srbiju, a Hrvatskoj je prepolovljena zarada od turizma. Prelijetanje NATO-ovih aviona, zemljopisna blizina, i općenito ratna psihoza tada su otjerali goste. Zbog svih tih razloga hrvatska bi vlada i njeni resori zaduženi za turizam ove godine trebali još više potegnuti u širenje aktivne promocije i znanja o ljepotama hrvatske obale, ali i Lijepe Naše u cjelini, kao i o njenoj demokratskoj uređenosti i sigurnosti koju jedna srednjeeuropska država zasigurno može pružiti svojim eventualnim posjetiteljima. Poučeni dosadašnjim iskustvom takve mjere ne samo da su poželjne, one su neophodne za ostvarenje imalo zadovoljavajućih rezultata u ovoj godini s obzirom na nemirno političko stanje u susjedstvu. A s koliko se to uspjeha čini već sada, kao i u slijedećim mjesecima najbolje će pokazati predstojeći uskršnji blagdani kao prvi turistički ovogodišnji test.(mmb)
Add a comment Add a comment        
Ned, 20-04-2025, 08:51:00

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.