hmdcdr Na portalu smo već u više navrata pisali o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata. U tom smo smislu, nekoliko puta kontaktirali s djelatnicima Centra, prije svega s voditeljicom Odjela općih poslova, gospođicom Indirom Alpezom, kao i s ravnateljem centra dr.sc. Ante Nazorom, koji su nas detaljnije upoznali s djelatnošću Centra, suradnicima, kao i samim prostorom u kojemu je Centar smješten, na Marulićevom trgu, u prekrasnoj zgradi stare Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U tim međusobnim susretima, otkrili smo i pojedine zajedničke teme između Hrvatskoga kulturnog vijeća i samoga Centra. Temeljna aktivnost Centra odnosi se na prikupljanje i obradu svih dokumenata i podataka vezanih uz Domovinski rat, no također i publicira iste u obliku knjiga i monografija. Kako je Centar poklonio primjerke svih svojih do sada izdanih djela Hrvatskom kulturnom vijeću, ovom prilikom navodimo o kojim knjigama se radi.(zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
bananaHrvatski sabor prekjučer je odobrio ukidanje imuniteta Branimiru Glavašu za nastavak kaznenoga postupka, ali ne i za ponovno pritvaranje, čime mu je omogućio obranu sa slobode. O toj temi na HRT-u se izjasnio i dr. Ivo Banac, predsjednik HHO-a istaknuvši, kako je ovakva odluka Hrvatskoga sabora nedopustiva i kao takva predstavlja izravan utjecaj na funkcioniranje pravosuđa. Ono što ostaje prilično nejasno jest na koji se način na pravosuđe i suce u postupku implicirani pritisak zapravo vrši. Zar provođenjem zakona o zastupničkom imunitetu od strane samoga zakonodavca? O moralnoj ispravnosti ili neispravnosti istog uvijek je moguće, čak i poželjno raspravljati, ali ako je Hrvatska demokratska država (kakvom je naša politička elita počesto kvalificira), tada bi se zakon koji je na snazi trebao poštivati i vrijediti za sve jednako, jer jedno je od temeljnih načela te iste demokracije ono koje govori da su pred zakonom jednaki svi. Za primjerom koji dokazuje suprotno, odnosno to da je Hrvatska još uvijek više banana republika nego demokratska država, ne moramo tragati daleko, štoviše, ostajemo kod istoga kaznenog postupka. Kako bi se inače četverosatno birtijsko «brifiranje» mlade pravnice Ana Marije Getoš, sestre od suoptužene Gordane Getoš Magdić – od strane bivšeg načelnika PU osječko-baranjske, a današnjega savjetnika u MUP-u Vladimira Fabera , koji usput budi rečeno sjedi i u odboru za pomilovanja (koja koincidencija?!) moglo nazvati?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
vladaNakon relativno dugih i iscrpnih pregovora, nova je koalicijska vlast konačno postigla dogovor oko sastava buduće Vlade, koji će vjerojatno vrlo brzo biti i potvrđen s obzirom na činjenicu da se danas održava konstituirajuća sjednica za šesti saziv Hrvatskog sabora. U Banskim će dvorima tako uz dosadašnje potpredsjednike Damira Polančeca i Jadranku Kosor, biti i dva nova. Jedan je od njih trebao  biti Milorad Pupovac, no umjesto njega tu će funkciju preuzeti njegov stranački kolega Slobodan Uzelac, kao predstavnik srpske manjine, u čijem će djelokrugu biti vanjska politika, odnosi u regiji i pregovori s Europskom unijom. Potpredsjednica Vlade postaje i predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič, koja će biti zadužena za unutarnju politiku, pravosuđe, obranu, a moguće i za tajne službe. HSS se ipak izborio ne samo za ministarstvo poljoprivrede već i za resor turizma. Na čelu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja bit će Božidar Pankretić, a resor turizma vodit će dosadašnji bjelovarsko-bilogorski župan iz HSS-a Damir Bajs. Turizam se izdvaja iz glomaznog resora Božidara Kalmete, koji će i dalje skrbiti o prometu, moru i razvitku. Predsjednik HSS-a Josip Friščić ipak nije ušao u Vladu, nego će u idućem mandatu obavljati funkciju potpredsjednika Sabora.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Anamarija GetošU jučerašnjoj emisiji «Otvoreno» urednika i voditelja Mislava Bage, raspravljalo se o trenutno u svim medijima vrlo aktualnoj temi, točnije o optužbama protiv bivšega načelnika PU osječko-baranjske Vladimira Fabera, odnosno, o njegovim navodnim pokušajima utjecanja na svjedokinju u slučaju Glavaš – Gordanu Getoš Magdić. U emisiji je preko video zida sudjelovala njena sestra, 28. godišnja pravnica Anamarija Getoš, koja je u javnost ovih dana izašla sa nekoliko audio i video snimki svojih razgovora kako sa spomenutim Faberom, tako i sa Sanjom Sarnavkom, predsjednicom udruge za zaštitu prava žena B.a.B.e., koja se, iz nejasnih razloga također našla u cijeloj priči. U emisiji su tako pušteni dijelovi audio snimki  razgovora Anamarije Getoš sa Faberom i Sarnavkom, sa kojih su se pritom mogle čuti zapanjujuće stvari. Tako smo mogli slušati, kako Vladimir Faber ucjenjuje Anamariju Getoš na način da je istoj ponudio smanjenje zatvorske kazne za njenu sestru Gordanu, ako u zamjenu potvrdi ključne dijelove optužnice protiv Glavaša. Čak i s obzirom na činjenicu da snimke ovakvoga tipa ne mogu predstavljati vjerodostojan dokaz na sudu, ostaje prilično nejasno s čijim se odobrenjem Faber sa gospođicom Anamarijom Getoš uopće upustio u troiposatni razgovor u centru Branimir? Što se tiče samih motiva sastanka o njima nije potrebno nagađati, jer smo ih vrlo jasno čuli sa dijela snimke koji je pušten u emisiji. Gošća «Otvorenoga» bila je i gospođa Sarnavka, koja je u početku osporavala postojanje mogućnosti da je zajedno sa Faberom sudjelovala u vršenju pritiska na Gordanu Getoš preko njene sestre, no nije mogla sakriti iznenađenje kad je shvatila da Anamarija posjeduje snimke i njihovih međusobnih razgovora.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Frane LučićIz razgovora koji je za Slobodnu Dalmaciju ne davno dao jedini preživjeli vatrogasac kornatske tragedije Frane Lučić, konačno su se mogle saznati određene pojedinosti, kao odgovori na brojna pitanja o uzrocima tragičnoga događaja. Lučić je tako svojim izjavama potvrdio do sad objavljivane podatke prema kojima se u tom konkretnom slučaju radilo o posljedici posebnog nesretnog načina na koji se požar razvio, potpomognuto pogreškama pojedinaca i manjkavostima u organizaciji vatrogasnog sustava. Trinaest vatrogasaca stradalo je dakle od takozvanog eruptivnoga požara, odnosno nagloga jačanja vatrene stihije u kotlini u kojoj su se tada nalazili. Požar je preko vatrogasaca prešao velikom brzinom (na ostatku otoka brzina fronte požara bila je oko četiri kilometra na sat, a u kotlini gdje su se vatrogasci zatekli, čak 72 kilometra na sat), jer ih je iznenadio i nisu uspjeli pobjeći. No, unatoč uzrocima tragičnoga događaja koji se nalaze u samoj prirodi, evidentne su i ljudske pogreške, kakve se u sličnim situacijama ne bi smjele ponavljati. Tako još uvijek ne jasnom ostaje činjenica zašto su se među vatrogascima , a protivno odredbama zakona našla i dva maloljetnika. Kako je moguće da usred najrizičnijeg doba što se tiče mogućnosti izbijanja požara, koji su tijekom ljetnih mjeseci buktali gotovo svakodnevno, od četiri raspoloživa kanadera dva budu potpuno ne ispravna, jedan na ispomoći u Grčkoj, a na raspolaganju samo posljednji četvrti koji je gasio vatru u zaleđu? Na posljetku, tu je i sustav veza koji je u konkretnom slučaju potpuno zakazao, ostavivši vatrogasce da dva sata čekaju pomoć, prepušteni vlastitoj sudbini.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
PrimoracDragan Primorac, ministar znanosti obrazovanja i športa, u svojem je razgovoru za Novi list najavio kako bi se najradije povukao sa političke scene i vratio svojoj prvoj «ljubavi» - medicini. Istaknuo je kako je od takvoga načina života već umoran i kako se u cijeloj ovoj priči oko podjele fotelja drži po strani jer ga one kao takve i ne zanimaju. Sve je to dodatno zašećerio slavodobitno poentiravši: «Moj životni moto je da svaki čovjek putuje stazom svoga dostojanstva i tu sve počinje i završava». Zanimljivo. Još do ne davno, Primorac je bio karakteriziran kao jedan od uspješnijih ministara bivše Vlade, te jedan od ljudi koji su zajedno sa Sanaderom iznijeli najveći dio predizborne kampanje. Kao takav, osobno je vjerojatno očekivao i svojevrsno promaknuće u «hranidbenom lancu», pa se tako u posljednje vrijeme najviše šuškalo o mogućnosti da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade. Zaustavimo se na trenutak na konstataciji o njegovoj uspješnosti u MZOŠ i pogledajmo plodove iliti rezultate njegova rada.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vize za Kanadu Hrvatsko kulturno vijeće je u studenome 2006. poslalo upit Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u svezi kanadskoga viznog režima koji se primjenjuje na hrvatske građane. Naime, pri ispunjavanju viznog obrasca, dobiva se i dodatni formular s upitima o sudjelovanju u Domovinskom ratu, koji sadrži detalje kao što su vrijeme, mjesto, imena postrojbe te niz drugih neumjesnih i ponižavajućih pitanja. U svom tadašnjem odgovoru ministrica mr.sc. Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je rješavanje navedenog problema kao jedino otvoreno i svakako prioritetno pitanje između Kanade i Hrvatske. Kako je prošlo više od godinu dana, zanimalo nas je koje su mjere poduzete u prevladavanju toga problema te je li pronađeno zadovoljavajuće rješenje. Stoga je Hrvatsko kulturno vijeće u studenome 2007. ponovno poslalo upit Ministarstvu. Odgovor ministrice donosimo u cijelosti.(zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Šibenska katedralaNa zapadnom pročelju šibenske katedrale sv. Jakova uz glavni portal sprejem zlatne boje ispisana su četiri velika ćirilična slova "s" na površini 70 puta 70 centimetara. Prema priopćenju šibenske policije, išarano pročelje uočeno je 6. siječnja oko 19 sati, a za nepoznatim počiniteljem još se traga. Nakon što je policija obavila očevid, restauratori su ćirilična slova prekrili posebnim oblogama i otapalima kako bi očistili pročelje. Nakon provokacija iste vrste u obliku grafita koji su se ovoga ljeta pojavili u Vukovaru, a na koje vodeći ljudi nisu reagirali (osim u šali), čini se da je eksces u Šibeniku zapravo samo logičan nastavak toga i takvog provociranja. A zašto se i ne bi tako nešto činilo, kad vandali jako dobro znaju da će njihovi postupci, kao i u brojnim situacijama do sad ostati nekažnjeni. Upravo zato, pomalo se smiješnim čini priopćenje Ministarstva kulture u kojem se ovakav vandalizam «najoštrije osuđuje».(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
RupelSanader Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel nedavno je za RTV Slovenija rekao da je Hrvatska Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas primijenila na članice Europske unije mimo dogovora sa Slovenijom i Italijom, ali i ocijenio da Hrvatskoj treba dati još jednu priliku. Ovakvom stanju stvari sigurno je bitno doprinio i predsjednik Mesić kada je u Bruxellesu izrekao «Pacta sunt servanda», misleći pritom na zapisnik koji je 2004. godine u ime MVP-a potpisao Hidajet Biščević, a u kojem su Slovenija, Italija i Hrvatska dogovorile kako u smislu zaštite svoga područja na Jadranu ne će poduzimati jednostrane korake. Po kojim je kriterijima taj zapisnik sa sastanka obvezujući sporazum nismo uspjeli dokučiti, a ako ga se kao takvog i uzme, tada se Sloveniju i Italiju mora prve prozvati. Jer i jedna i druga su, konkretno Slovenija 3. listopada 2005., a Italija 2006. godine uredno, da ne zaboravimo – jednostrano! –proglasile svoje zaštićene ekološko ribolovne pojaseve. Na koji se onda to sporazum spomenute države pozivaju i zašto, ostaje nejasno. Ono što je još ne jasnije jest odgovor na pitanje, od kud pravo vodećim ljudima ove države da o spomenutim stvarima šute na štetu građana i zemlje na čijem se čelu nalaze? Od kud pravo medijima te iste države da se pokriju po ušima i ne izvještavaju ljude koji ih čitaju i gledaju na način na koji se to od medija u demokratskom i nacionalno osviještenom društvu očekuje, i zašto je tome tako?(mmb)
Add a comment Add a comment        
Pon, 13-01-2025, 14:58:36

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.