Izbjeglička kriza

Stvari su izmaknule kontroli. Ovo je točka bez povratka - u Bruxellesu su jučer visoki dužnosnici i diplomati kipjeli od bijesa na najnoviji manevar u imigrantskoj izbjeglicekrizi – sastanak zemalja s balkanske rute – u Beču, ali bez Grčke, na kojem su dogovorili da broj migranata mora biti drastično reduciran.

Na proljeće katastrofa

Glasnogovornica EK Natasha Bertrand bila je i poprilično blaga kad je – službeno – ošinula države da se srede, da je izostavljanje jedne države (Grčke) neprihvatljivo, da povećaju kapacitete i prestanu prosljeđivati imigrante. Poseban bijes usmjeren je na Austriju, predvodnicu pobune, kako se u Bruxellesu komentira ova inicijativa.

– Bojimo se i pomisliti što će biti na proljeće kad naiđu novi imigranti – kažu EU diplomati, dok iz Frontexa najavljuju dolazak još milijun izbjeglica ove godine. Humanitarna katastrofa među imigrantima zarobljenima pred europskim granicama je, smatraju i oni, ali i UNHCR, neminovna. Države s rute, a posebno Austriju, kritike nisu previše dirale. Ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz jasno je poručio kako su sazvali konferenciju jer je Austrija lani primila više migranata po stanovniku od Njemačke i da tomu mora doći kraj. No sve države zabrinjavaju mogući nemiri među migrantima pa dovlače vojsku na granice. Slovenska vlada svojim je vojnicima angažiranima i raspoređenima duž zelene granice s Hrvatskom omogućila upotrebu sile, a zbog mogućnosti eskalacije migrantske krize Srbija kani svoju vojsku staviti u najviši stupanj pripravnosti. Austrija, Mađarska i Makedonija već imaju vojsku na granici. No, pokazalo se da vojska i žilet-žica nisu postigle očekivane rezultate. Priljev migranata sve je veći i veći, samo ovog siječnja došlo ih je oko 100 tisuća. Usporedbe radi, toliki je broj u Europu lani stigao tijekom sedam mjeseci.

Domino-efekt izbjeglička krizadnevnih kvota koje su uvele Austrija i Slovenija doveo je do toga da se u prihvatnom centru u Tabanovcima u Makedoniji nalazi oko 700 Afganistanaca koji ne mogu u Srbiju. Na makedonsko-srpskoj granici jučer su bili mirni prosvjedi migranata “zaglavljenih” na tom međuprostoru. Iz Slovenije su u Hrvatsku u posljednjih pet dana vraćena 66 migranta. Do povratka u Srbiju smješteni su u prihvatnim centrima za strance. U kampu u Slavonskom Brodu dnevno se registrira oko 500 osoba, a u brodskoj bolnici rođena je i šesta beba izbjeglica, Sirijac Abdul Rahman Al-Oubeid. Kuma dječaku volonterka je Hrvatskog crvenog križa Andreja Dorić.

Višegradska saveznik

– Najvažnije je provoditi dogovorenu i zajedničku politiku na vratima Europe, na grčko-makedonskoj granici – kazao je na konferenciji u Beču ministar Vlaho Orepić, objasnivši da tu ponajprije misli na proces profilacije.

Ministar vanjskih poslova Miro Kovač je pak iz Rima poručio da “ako netko želi primati izbjeglice jer to odgovara nacionalnim interesima, mora biti svjestan da izbjeglice moraju prolaziti drugim zemljama i da to jako utječe na te zemlje”.

Ova je imigracijska kriza, prva u kojoj je trebalo pokazati proklamiranu solidarnost Unije, pokazala kako to i ne ide u praksi. Prava kvaka 22: Komisija kritizira članice i tjera ih da poštuju rješenje. Njega pak nema jer se države nisu dogovorile. Partikularni interesi i nacionalne politike stale su na put rješenju – bilo da je riječ o Mađarskoj koja najavljuje referendum o kvotama za raspodjelu imigranata ili Danskoj koja naplaćuje od imigranata ulazak, svejedno. I ono što su države potpisale, primjerice povećanje kapaciteta u državama uzduž balkanske rute te raspodjela imigranata, ne poštuju. Logičan nastavak fragmentacije je uspostavljanje ad hoc savezništava. Tako je Austrija u ovom pitanju našla saveznike u dosad malo vjerojatnom partneru – Višegradskoj skupini. Njemački mediji pak bruje o “paktu” protiv Angele Merkel, koju je iznevjerio i saveznik, austrijski kancelar Werner Faymana. No novinar njemačkog Bilda Peter Tiede ima drugačije mišljenje:

– Beč na ovaj način pritišće Balkan da primi imigrante, ali i zato što problem mora biti riješen između Grčke i Turske. A kada eskalira situacija u Grčkoj, onda će i pritisak na druge europske zemlje biti veći – kaže Tiede.

Marina Borovac, Sandra Veljković, Vedran Balen
Vecernji.hr

Čet, 2-07-2020, 23:38:04

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.