Razjašnjenje razdoblja komunističkih režima

Radi se na izradi Zakona o lustraciji. Taj zakon tepeš ivanneće predstavljati lov na vještice i ne bi smio biti progon nikoga, nego lustracija treba biti jedna nit vodilja da nijedan zločin od svibnja 1945. ne može ostati nekažnjen. Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima”, izjavio je u intervjuu u novom Globusu Ivan Tepeš, potpredsjednik Hrvatskoj sabora i predsjednik stranke HSP AS.

Na nacrtu Zakona o lustraciji radi Udruga Hrvatski križni put, čija je predsjednica Bruna Esih, znanstvenica s Instituta Ivo Pilar koja je bila i posebna izaslanica predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović u Bleiburgu, javlja Jutarnji list.

Svim je europskim modelima lustracije zajednički cilj bilo razjašnjenje razdoblja komunističkih režima

U razdoblju nakon raspada komunističkog bloka 1990./1991. na europskom kontinentu zaživjelo je nekoliko različitih modela lustracije. Svima je zajednički krajnji cilj – razjašnjenje (lat. lustrare – osvijetliti) razdoblja komunističkih režima kako bi se odbacivanjem totalitarnih obrazaca i uklanjanjem kompromitiranih kadrova iz javnih i državnih institucija načinio iskorak u civilizacijskom smislu i osigurali uvjeti za nesmetan razvoj demokracije, višestranačja, transparentnosti i antikorupcijske klime. U pogledu odnosa prema predmetu lustracije, oni variraju od revanšističkih obračuna s ideološkim protivnicima do umjerenjačkih pokušaja konsolidacije mladih demokracija na retorici nacionalne pomirbe.

Lustracijom raste povjerenje javnosti u institucije državnih vlasti

Bez obzira na činjenicu da su prakse provedbe lustracije specifična stvar svake pojedine zemlje, rezultati istraživanja Romana Davida objavljeni u studiji Lustration and Transitional Justice: Personnel Systems in the Czech Republic, Hungary, and Poland, ukazuju na činjenicu kako su sve rezultirale konkretnim rastom povjerenja javnosti u institucije državnih vlasti te time dale nezamjenjiv doprinos u izgradnji društva na zdravijim i transparentnijim temeljima.

Sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, te sadržaju rezolucija Vijeća Europe br. 1096. i 1481. o bleiburgpotrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima, Venecijanska komisija Vijeća Europe okvirne je smjernice koje bi trebalo imati u vidu prilikom formuliranja zakona o lustraciji sažela u četiri točke, bazirane na poštovanju europske tradicije pravne države i na načelu pravičnosti.

Prvo, primjena lustracijskog zakona mora biti strogo definirana u pogledu vremenskog trajanja. Lustracija se odnosi samo na fizičke osobe unutar državnog aparata i javnih institucija. Treće, povezanost s režimom, bilo u svojstvu službenika ili suradnika, trebala bi biti dokazana valjanom sudskom procedurom, uz poštivanje prava osobe zahvaćene lustracijskim postupkom i poštivanje presumpcije nevinosti. Četvrto, sugerira se kako bi se objave imena i prezimena osoba za koje se utvrdi da su svojom aktivnošću doprinosile totalitarnom režimu, ali i kršenju elementarnih ljudskih prava žrtava, trebale objaviti tek po pravomoćnoj ocjeni suda.

Bivše države komunističkog bloka nakon provedenih određenih oblika lustracije postale gospodarski znatno uspješnije

O lustraciji u “Slobodnoj Dalmaciji” Višnja Starešina pod naslovom “Hrvatska lustracija pod njemačkim kišobranom” navodi: “Roland Jahn u svojim izlaganjima ne koristi riječ lustracija, više voli govoriti o rješavanju konflikata prošlosti. O tome uistinu zna mnogo. Bio je aktivist za ljudska prava i politički zatvorenik u DDR–u, kao novinar publicist bavio se rješavanjem konflikata prošlosti, a danas je na čelu Njemačkog saveznog ureda za dokumente Stasija.” Dalje navodi primjere koji pokazuju da u Hrvatskoj još uvijek traju prošla vremena jer lustracija još nije provedena. No to sljepilo na spoznaju o hrvatskom totalitarnom nasljeđu ne proizlazi iz neznanja i slučajnosti, piše Starešina “nego iz gotovo završenog procesa obrnute lustracije koju su nakon prvog izbornog poraza u Hrvatskoj proveli nelustrirani pripadnici komunističke oligarhije”.

“Koristeći i zlorabeći instrumente višestranačja i demokratskih poredaka, opet su uspostavili sustav podobnosti i u tišini ponovno ovladali društvom i državom: medijima, pravosuđem, akademskom zajednicom, državnom upravom, javnim poduzećima, uz potporu bivših predsjednika Mesića i Josipovića... udbaPoticaji na promjenu su dolazili iz Europske unije u kojoj je Njemačka preuzela svojevrsno skrbništvo nad hrvatskim demokratskim odgojem, pa i münchensko suđenje i zanimanje za djelovanje Rolanda Jahna i Ureda za arhive Stasija valja gledati u tom kontekstu. Uz to lustracijski procesi komunističkog naslijeđa ušli su u službeni program europskih pučana, najjače političke grupacije u Europskom parlamentu, čiji je član i HDZ. Osim toga pokazalo se da su bivše države komunističkog bloka nakon provedenih određenih oblika lustracije postale gospodarski znatno uspješnije (najbolji je primjer Poljska), a da je tamo gdje je lustracija bila simbolična ili je potpuno izostala lakša penetracija Putinova utjecaja. Zato će pitanje lustracije ili očuvanja sadašnjeg stanja biti u samoj srži predstojećih parlamentarnih izbora, iako će svi vjerojatno izbjegavati o tome govoriti”, zaključuje Višnja Starešina.

Vice Vukojević: Lustracija se može vrlo lako provesti

Vice Vukojević, hrvatski političar i bivši ustavni sudac prilikom predstavljanja svoje knjige “Vice Vukojević – Dosje 240271” u svibnju 2015. rekao je: “Lustracija se može vrlo lako provesti. Ja ovdje u publici vidim ljude za koje pretpostavljam da će na idućim izborima ući u Hrvatski sabor i da će se oformiti vlada koja će imati razumijevanja za lustraciju“, ocijenio je dodavši kako postoji mogućnost donošenja lustracije – postoji više tisuća dosjea u Državnom arhivu: “Niti jedan akt, niti jedan dosje, niti jedan papir nema oznaku tajne. Nitko ne treba skidati tajnu – to su papiri iz komunističkog sustava koji trebaju biti dostupni svim građanima Republike Hrvatske. I ako bude dovoljno volje, onda se svi ti dosjei mogu objaviti kao što je objavljen moj dosje. Ondje ćete naći sve ljude koji su radili u Udbi, na svim funkcijama, naći ćete sve suradnike, suce, tužitelje. Ja mislim da je to 90 posto lustracija i onda ćemo moći vidjeti stvarno stanje u Hrvatskoj“.

Narod.hr/jutarnji.hr/GK

Pon, 27-06-2022, 03:31:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.