Oreškovićev plan za II mirovinski stup

Obvezni mirovinski fondovi na računima su krajem studenog imali oko 74 milijarde kuna, a od tog novca čak 18,4 milijarde kuna sami su zaradili ulažući u proračundržavne obveznice i dionice privatnih i javnih tvrtki. Na svake četiri kune koje je zaposleni građanin uložio u svoju mirovinu kroz obvezne doprinose, sustav II. stupa zaradio mu je jednu kunu. U prvom stupu, odnosno u proračunu, ne samo da nema zarade nego je razlika između doprinosa i novca potrebnog za isplatu mirovina svakim danom veća. U toj bi se rupi dubokoj 17 milijardi kuna godišnje izgubilo i oko šest milijardi kuna godišnjih uplata kada bi se poslušalo Mostova Ivana Lovrinovića koji i dalje inzistira na skretanju uplata mirovina iz drugog stupa u proračun.

Vrag je u detaljima

Mandatar Tihomir Orešković, kako doznajemo, ima drugačiju ideju, a to je da uz pomoć sustava mirovinskih fondova smanji javni dug i ubrza privatizaciju. Model počiva na takozvanom swapu, odnosno zamjeni obveznica državnom imovinom. Riječ je o tome da bi se dio duga nastalog izdanjem obveznica platio udjelom u dionicama državnih tvrtki. Preuranjeno je govoriti o tome dionice kojih tvrtki bi se koristile kao sredstvo plaćanja mirovinskim fondovima, ali u načelu je to ideja koja bi bila prihvatljiva i Vladi i mirovinskim fondovima, kažu nam izvori dobro upoznati s planom.

Država ima udjele ili dionice u više od 500 različitih tvrtki pa bi potencijalnih dogovora moglo biti napretek, a u mirovinskim orešković tihomirfondovima kažu da je njima u interesu imati što manje obveznica i da žele što više udjela u tvrtkama. Ipak, napominju da će provedba dobre ideje ovisiti o tehnikalijama, odnosno da će vrag kao i uvijek biti u detaljima. Mirovinski fondovi imaju oko 70 posto imovine u obveznicama, što je oko 52 milijarde kuna, a plan je smanjiti taj udio na nešto više od 55 posto. To bi značilo da bi se iznos od 10 do 15 milijardi kuna potencijalno mogao osloboditi za privatizaciju.

Razvijali bi se i novi projekti

Doznajemo da bi se razvijalo i nove projekte, poput većih energetskih objekata, za koje su u načelu mirovinski fondovi i dosad pokazivali interes. Model zamjene nije nova ideja. Slično se nudilo i kod monetizacije autocesta u kojoj su se kao ozbiljni partneri nametnuli mirovinski fondovi, ali je projekt propao prije nego što se uopće i počela dogovarati eventualna zamjena duga za udio u autocestama. Lista potencijalnih projekata zaista je duga. Po posljednjoj procjeni Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom vrijednost udjela u državnom portfelju kreće se oko 50 milijardi kuna. Intenzivnom privatizacijom po modelu zamjene mogao bi se osjetan dio tog portfelja prepustiti mirovinskim fondovima.

Oni bi pak u drugom koraku prodavali te dionice vodeći se principom najveće zarade po dionici. Pitanje na koje je upozorio makroekonomist Željko Lovrinčević – bi li tim tvrtkama nakon prodaje trećem vlasniku kronično nedostajao kapital s obzirom na to da bi se inzistiralo na cijeni po dionici, a ne na dokapitalizaciji tvrtke – ostaje otvoreno.

Marina Šunjerga
Vecernji.hr

Čet, 20-01-2022, 09:09:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.