Hrvatski iseljenički kongres

U gradu Arsena Dedića, Gorana Višnjića i Dražena Petrovića sutra počinje drugi po redu Hrvatski iseljenički kongres.

Šibenik će do nedjelje biti domaćin skupa koji ima samo jedan cilj - povezati iseljenu i domovinsku Hrvatsku.

"Mogao bih navesti tisuću i jedan razlog za organiziranje ovakvog kongresa, no izdvojit ću samo one najvažnije. U prvom redu, da po ne znam koji put od proglašenja hrvatske neovisnosti ukažemo našoj široj javnosti, a iznad svega državnom vrhu, na ogroman iseljenički potencijal. I to ne samo u materijalnom pogledu, što se nažalost u domovini stalno potencira i stavlja na prvo mjesto. Hrvatsko iseljeništvo raspolaže s velikim znanstvenim, kulturnim i sportskim vrijednostima. Mišljenja sam da u njemu imamo snažnu bazu za razvoj jakih lobija diljem svijeta", rekao je Marin Sopta, idejni začetnik i direktor kongresa.

Preko 200 sudionika iz deset zemalja razgovarat će o velikim problemima iseljavanja mladih, ulozi medija i katoličkih misija u životima naših ljudi izvan domovine, poslovnim suradnjama "dvije Hrvatske", ulaganjima te raznim inicijativama, poput osnivanja Ministarstva iseljeništva.

Drugi iseljenički kongres nastavak je priče koja je pokrenuta prije dvije godine u Zagrebu

"Moramo biti iskreni i otvoreno priznati kako se od prvog skupa tretman domovine prema našim iseljenicima uopće nije promijenio, dapače, pogoršao se. Uvjeren sam da ćemo sada biti daleko radikalniji i od državnog vrha zahtijevati konkretne prijedloge. Otvorit ćemo raspravu o glasanju hrvatskih iseljenika putem pošte. Ako takav sustav koriste druge zemlje, poput Austrije, postavlja se pitanje zašto ga ne bi mogli imati i mi", dodao je naš sugovornik.

Rezultate istraživanja o imidžu Hrvatske, provedenog među mladim useljenicima koji su rođeni izvan domovine, a odlučili su živjeti u njoj, predstavit će Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću i jedan od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka.

"Njihov pogled je zanimljiv jer Hrvatsku prilično objektivno uspoređuju sa zemljama u kojima su živjeli, a opet su racionalniji u sagledavanju svih prednosti i nedostataka od svojih roditelja, kod kojih je prisutnija emotivna komponenta", istaknuo je Skoko.

Dvojno oporezivanje, poteškoće s dobivanjem državljanstva, veliki otpor poduzetnicima iz hrvatskog iseljeništva, njihova politička prava kao i potreba da sudjeluju u demografskim promjenama, samo su neke od tema o kojima će sudionici raspravljati.

"Imamo dosta povratnika koji će govoriti o svom iskustvu poslovanja u Hrvatskoj. Važno je istaknuti da će na jednom panelu biti uglavnom pripadnici druge generacije naših ljudi rođenih u Njemačkoj, Australiji, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama", otkrio je Sopta.

"Često nismo ni svjesni koliki je intelektualni potencijal iseljene domovine, odnosno koliko se znanstvenika, istraživača i općenito intelektualaca, rođenih u Hrvatskoj ili kao osobe hrvatskog podrijetla, nalazi po sveučilištima, institutima i institucijama diljem svijeta. Nažalost, to je prilično neiskorištena činjenica jer smo premalo napravili na njihovom umrežavanju i jačem povezivanju s domovinom", priznao je Skoko.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pokroviteljica je skupa, a svoj doprinos dali su i Grad Šibenik, Hrvatska inozemna pastva, Ministarstvo kulture, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Institut Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Hrvatski studiji, Hrvatski državni arhiv, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatska matica iseljenika te Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

"Moja teza je da se 90 posto hrvatskih iseljenika nikad neće zauvijek vratiti u domovinu. Prema tome, moramo prestati živjeti u iluziji i sanjati o velikom povratku, ali to ne znači da nema načina za uspostavljanje kvalitetnijeg i djelotvornijeg odnosa. Naši ljudi apsolutno su izgubili povjerenje u domovinu. No zbog njihove ljubavi i osjećaja, uvjeren sam da se ono može i mora vratiti. To će biti mukotrpan i težak, ali u svakom pogledu isplativ put, ako državni vrh iskreno odluči ići u tom smjeru", zaključio je Sopta.

Ivan Ril
Vecernji.hr

Čet, 14-11-2019, 11:11:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.