Jedini Hrvat u Skupštini Srbije

Tomislav Žigmanov jedini je Hrvat koji će Tomislav Žigmanovsjediti u Skupštini Srbije. Hrvati su se, stava je on, kroz velika vrata vratili na politčku scenu u toj zemlji. Svjestan je koliko to "bombastično zvuči", no dvije godine nisu uopće imali predstavnika pa tako ni sudjelovali u odlukama na razini države.

Žigmanov je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini koji je u parlament ušao u koaliciji s Demokratskom strankom Bojana Pajtića. Izborili su 16 zastupnika, a upravo je on bio posljednji s liste. Sa šest posto osvojenih glasova četvrti su blok po snazi, iza SNS-a, SPS-a i Radikala. Ni sanjao nije, kaže, da će klupe u parlamentu dijeliti s Vojislavom Šešeljem, a bit će to, kaže on, dinamično.

Napetost u odnosima

"Borit ću se za dostojanstvo i ravnopravnost građana hrvatske nacionalnosti. Želimo biti objekt pozitivnih politika, označavani kao i drugi građani, bez diskriminacije. Lojalni smo građani Srbije, što iskazujemo kvalitetnije od drugih dijelova zemlje jer je naplata poreza najveća upravo u Vojvodini, gdje žive Hrvati", navodi Tomislav Žigmanov.

Neće utjecati na vlast u Srbiji, nadovezuje se, ali im legitimacija narodnog poslanika otvara sva institucionalna vrata, kako u Beogradu, tako i u Zagrebu. Važno je to uzme li se u obzir i kako od 2012. i dolaska Aleksandra Vučića na vlast nemaju apsolutno nikakvu komunikaciju sa središnjom vlašću. Ništa intenzivniji odnosi nisu, pak, ni sa Zagrebom. Predizborni im je put, ističe, bio mukotrpan. Koalicijski im partner, Demokratska stranka, prepoznat Vučićje u očima aktualnog režima kao najopasniji.

"Nametnula se kao jedina stranka koja politiku vlade Aleksandra Vučića kontinuirano podvrgava kritici. Posljedica je bila negativna kampanja, Bojan Pajtić predstavljan je kao lopov, izdajica, lažac. Otežalo je to postizanje bilo kakvog većeg rezultata jer je u takvom ozračju teško motivirati i razuvjeriti birače. Druga se strana, pak, nije mogla čuti, kampanja je bila izrazito jednostrana i personalizirana", dodaje.

Gotovo 60 posto građana Srbije, nastavlja, i danas ima negativne stavove prema Hrvatima, lošije kotiraju samo Albanci. Visoka je, ističe, i napetost u hrvatsko-srpskim odnosima, počevši od kanonizacije Alojzija Stepinca, preko oslobađajuće presude Šešelju, spominjanja u Beogradu 75. godišnjice od osnutka NDH, Jasenovca, uvjetovanja Hrvatske na putu Srbije u Europsku uniju. Dobrano su to koristili srbijanski stranački lideri u kampanji, pratila se pažljivo svaka izjava hrvatskih ministara. Rezultiralo je to i apstinencijom Hrvata na izborima.

"Bilo je verbalnih prijetnji Hrvatima tipa 'ustaše, selite se'. Iznošeni su stavovi da Hrvatska od 1941. nije napravila otklon od ustaške politike prema Srbima, što je rekao Milan Popović, čelnik Srpske narodne partije koja je u koaliciji s Vučićem. Sve nas to izravno pogađa, ne u smislu da smo označeni kao neprijatelji, nego se sužava prostor hrvatskog identiteta. Hrvati se povlače u sebe, pasiviziraju i time im se onemogućava i slabi eventualni utjecaj", objašnjava naš sugovornik. Sam premijer Vučić nije, nastavlja, sipao teže riječi prema Hrvatima, no činili su to njegovi partneri.

Za koaliciju s Pajtićem DSHV odlučio se zbog programskih sličnosti, ali i prijašnjih pozitivnih iskustava. No, nitko ih drugi, praktički, nije ni zvao na svoju stranu. Razgovarali su jedino sa Srpskom demokratskom strankom, čiji je lider Boris Tadić, bivši prvak DS-a. No, povoljnije im je uvjete ponudila Pajtićeva strana. A sami ne bi uspjeli. Za razliku od Hrvatske, Srbija nema zajamčena parlamentarna mjesta za manjine.

Nisu morali prijeći cenzus od pet posto, nego prirodni prag, što znači da moraju pridobiti onoliko glasova koliko nosi jedno zastupničko mjesto. Preračunato, to je 15 000, 13 000 ili 16 tisuća, ovisi o broju izašlih glasača. No, da bi se uopće prijavili za izbore, trebaju prikupiti deset tisuća ovjerenih potpisa. Hrvatima je to nemoguće. Ima ih 57 900, a s pravom glasa oko 40 tisuća. Čak bi ih se četvrtina trebala potpisati, što je isto, uspoređuje, kao da predstavnici srpskih stranaka moraju osigurati milijun potpisa.

"Disperzirani smo, ni u jednoj lokalnoj zajednici nismo relativna većina, svuda smo apsolutna manjina. Ne možemo mobilizirati toliko ljudi jer su još uvijek veliki strah i nesigurnost, Orešković Grabar Kitarovićnisu se spremni javno izjašnjavati jer to nosi rizike, nemogućnost ostvarenja individualnih planova", ističe Žigmanov.

Peta manjina

Hrvati su po broju peta manjina u Srbiji, dok je najviše Mađara, oko 250 tisuća. Uz brojčanu prevlast, Mađari su u predizbornoj kampanji imali i izrazitu podršku države matice.

"Mađarska je vlada izdvojila 160 milijuna eura pomoći za razvoj mađarske zajednice u Srbiji, od toga je 30 milijuna dijeljeno prije izbora. Posjetili su ih u to doba predsjednik mađarskog parlamenta, ministar vanjskih poslova i sam premijer Viktor Orban. Mi nismo četiri godine vidjeli ni hrvatskog predsjednika ni premijera. Takva nam politika dodatno otežava položaj jer moramo građanima hrvatske nacionalnosti obrazlagati zašto je to tako. Kako da vrbujemo birače kada ni Zagreb ne zanimamo? Imamo osjećaj da nikomu ne trebamo, kao da identitetski prostor Hrvata ovdje čuvamo samo sebe radi, jer nitko drugi to ne respektira", priznaje i dodaje kako dobro surađuju s našim konzulatom te su se nedavno susreli i s ministrom Mirom Kovačem. Usporedbe radi, Milorad Pupovac već se tri puta ove godine sastao s premijerom Vučićem. Za Srbe se u Hrvatskoj, nadalje, iz proračuna izdvaja 37 eura po "glavi", a za Hrvate u Srbiji – jedan euro.

"Srbija je ekonomski uništena, s visokom nezaposlenošću i najmanjim bruto dohotkom u Europi. U takvim uvjetima, položaj Hrvata još je nepovoljniji jer smo podzastupljeni u struktrama moći, nema nas u prostoru financijskog kapitala. Hrvati su u Srbiji vjerojatno najsiromašniji Hrvati na svijetu", poručuje.

Ni društvena im klima nije naklonjena pa pomoć Hrvatske, naglašava, ne treba i ne smije biti samo financijska, upozorava, nego im je nužna stalna prisutnost i dogovaranje o politici u Srbiji, koliko je to moguće. Uputili su molbu za sastanak predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i premijeru Tihomiru Oreškoviću, a odgovore još čekaju.

Branimir Bradarić, Suzana Lepan Štefančić
Vecernji.hr

Čet, 21-11-2019, 02:55:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.