5. sjednica Vlade

premijer Andrej Plenković na 5. sjednici Vlade osvrnuo se na obilježavanje Dana državnosti. Zatim plenkovićje govorio o gospodarskim temama te istaknuo da Hrvatska ima stalan trend smanjenja stope inflacije i ustvrdio da je riječ o najnižoj stopi inflacije koja je zabilježena od rujna 2021. Naglasio je da Hrvatska trenutno ima najveći broj zaposlenih ikad zabilježen. Ministar Branko Bačić govorio je o detaljima obnove u koju je uloženo 2 i pol milijarde eura.

U uvodnom obraćanju rekao je da je dostojanstveno obilježen Dan državnosti 30. svibnja polaganjem vijenaca kod Spomenika domovini.

- Bili smo na svetoj misi u crkvi svetoga Marka. Navečer je bio zaista sjajan koncert, svečani koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu. Zahvaljujem ministrici kulture, gospođi Obuljen Koržinek na organizaciji. Jednako tako zahvaljujem i potpredsjedniku Medvedu, potpredsjedniku Anušiću, Božinoviću na organizaciji taktičko-tehničkog zbora i pokaznim vježbama koje su održane na Jarunu u organizaciji Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja, rekao je.

Dodao je da je to bio "impresivan letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva".

- Vidjeli su naši sugrađani prvi put na jedan jasan, vidljiv način čak četiri rafala, dakle višenamjenske borbene avione koji su došli u Hrvatsku i to je bilo uistinu lijepo obilježavanje dana kada je konstituiran prvi demokratski izabran višestranački Sabor i kada je predsjednik Tuđman 30. svibnja 1990. održao svoj znameniti govor u Hrvatskom saboru, a bila je to i prigoda da se prisjetimo i zahvalimo svim hrvatskim braniteljima koji su omogućili hrvatsku slobodu i demokraciju, istaknuo je.

Spomenuo je i današnje obilježavanje 80. godišnjice iskrcavanja saveznika u Normandiji. Bila je to najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja, ujedno prekretnica u ratnim operacijama u Europi u Drugom svjetskom ratu.

- Još jednom izražavamo pijetet i zahvalnost onima čija su hrabrost i djela u Normandiji i diljem kontinenta utrla put u oslobođenju Europe od nacizma, poručio je.

Skoro najniža stopa inflacije u posljednje tri godine; u Hrvatskoj zaposlen dosad najveći broj ljudi

Nastavio je govoriti o važnim gospodarskim temama. Istaknuo je dobre podatke - stopa inflacije u svibnju smanjila se na 3,3%. Dodao je da Hrvatska ima stalan trend smanjenja stope inflacije, riječ je o najnižoj stopi inflacije koja je zabilježena još od rujna 2021.

- Skoro najniža stopa inflacije u zadnje tri godine. Rezultat je to, naravno, i mjera Vlade koje smo poduzimali, limitiranja cijena struje, cijena plina, cijena naftnih derivata, osnovnih proizvoda u potrošačkoj košarici i mislimo da je to dobro jer imamo jedan jako dobar makroekonomski trend, kazao je.

Osvrnuo se na podatke DZS-a o rastu hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu ove godine koji iznosi 3,9% i istaknuo da "jedino Malta ima veći rast od Hrvatske, 4,5%, to znači da je tako visoki rast BDP-a odraz i ekonomskih kretanja, ali i činjenice da je danas u Hrvatskoj zaposlen najveći broj ljudi ikada".

- Jučer je bilo 1 milijun 723 tisuće, a mi prema ovom trendu, kako je izvijestio ministar Piletić, idemo kako se sezona bude približavala i prema brojci od 730 tisuća otprilike. A broj nezaposlenih je 88 tisuća, to je najmanji broj nezaposlenih ikad, dodao je.

- Kad smo krenuli s našom prvom Vladom, tad je u Hrvatskoj bilo zaposleno 1 milijun 440 tisuća ljudi, bilo je 285 tisuća nezaposlenih. Danas imamo 280 tisuća ljudi više koji rade i 200 tisuća manje ljudi koji ne rade, a prosječna plaća je bila za ožujak 1326 eura. Želimo učiniti maksimalne napore u ovom mandatu da nastavimo ove pozitivne trendove za gospodarski i socijalni standard hrvatskih građana, poručio je.

Odličan odaziv građana za trezorske zapise; aktivacija tržišta kapitala

Zahvalio je ministru financija na inicijativi i cijelom timu kada je riječ o izdanju po treći put trezorskih zapisa za građane.

- Kao što smo i najavili prije desetak dana, mi smo otvorili upis građanima trezorskih zapisa, alokacija je bila inicijalna 900 milijuna eura, 250 milijuna eura za tri mjeseca s prinosom 3,75; 650 milijuna eura jedna godina, prinos 3,65, rekao je.

Ustvrdio je da je odaziv bio sjajan.

- Nakon državne obveznice, nakon dva izdanja ranije trezorskih zapisa, ovo treće izdanje je rezultiralo time da je čak 243 milijuna prikupljeno od strane hrvatskih građana za ovu ročnost od tri mjeseca i to malo manje od osam tisuća građana je sudjelovalo, čak 584 milijuna od 23 tisuća građana za ovu drugu 650 milijuna eura, a dio koji je nedostajao nadopunili su institucionalni investitori, 140 milijuna eura za tromjesečni trezorski zapis i 158 milijuna eura za jednogodišnji, nastavio je.

- Kako bismo dočarali ukupan interes institucionalnih investitora, oni su u tom kratkom periodu, koliko je mogućnost bila otvorena, nudili čak milijardu i 25 milijuna eura, dakle toliki je stupanj povjerenja u vrijednosnice hrvatske države. To znači da i građani i institucionalni investitori imaju povjerenja u javne financije, u smjer ekonomske i fiskalne politike koju vodimo, i to itekako ohrabruje, i to znači da smo našli jedan jako dobar model koji u konačnici predstavlja i svojevrsni kompetitivni signal prema komercijalnim bankama u odnosu na kamate koje one daju na štednju našim sugrađanima, dodao je.

Naglasio je da će Vlada s takvim inicijativama nastaviti te ustvrdio da je to "dobro i na tragu je niza aktivnosti ministarstva financija da se aktivira tržište kapitala u Hrvatskoj".

- Svi ovi trendovi trebali bi nam omogućiti da do kraja ovoga mandata Hrvatska bude, kada je riječ o stopi razvijenosti, prosječno i po kriteriju BDP-a po stanovniku, između 80, ja bih rekao čak i 82% prosječne razvijenosti EU-a. Sada smo na 76%, prije 8 godina bili smo na 62% i to jasno govori o snaženju hrvatskog gospodarstva, hrvatskih financija, dizanju kvalitete života, čime ispunjavamo svrhu našeg članstva u EU-u koji služi novim članicama, različitim instrumentima pomoći i omogućuje rast gospodarstva i standarda života, istaknuo je.

Bačić: Zadovoljni smo dinamikom obnove, utrošena su ogromna sredstva

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić poručio je u četvrtak kako je dinamikom postpotresne obnove zadovoljan te da je do sada uložileno 2,6 milijardi eura, što bi bila vrijednost pet Peljeških mostova ili 27 Rafalea.

"Zadovoljni smo dinamikom obnove", poručio je Bačić podnoseći na Vladi izvješće o obnovi nakon potresa za 2023. godinu.

Naglasio je kako su do sada na obnovu privatne imovine, zgrada javne namjene i javne infrastrukture uložene 2,56 milijarde eura europskih i nacionalnih sredstava.

Od toga je 1,44 milijarde potrošeno na obnovu nekretnina i infrastrukture na području zagrebačkog, a 1,12 milijarde eura na području petrinjskog potresa.

- Taj iznos otprilike odgovara vrijednosti pet Peljeških mostova ili 27 borbenih aviona Rafalea. Radi se o ogromnom iznosu. Pred nama je nastavak i donošenje Plana obnove s kojim ćemo, nakon što smo zaključili rok za dostavu zahtjeva za obnovu, definirati potreban iznos, dinamiku i predviđeni rok završetka same obnove, kazao je.
S današnjim danom je završena obnova na 11.985 lokacija na području petrinjskog i zagrebačkog potresa, naveo je ministar. Od toga je obnovljeno 11.361 privatnih zgrada i kuća s ukupno 45.350 stambenih jedinica. Na 10.770 nekretnina je provedena nekonstrukcijska obnova, a 150 je konstrukcijski obnovljeno.

Na području petrinjskog potresa završeno je 8254 postupaka obnove s 12.080 stambenih jedinica, dok je na području zagrebačkog potresa završeno 3107 zahtjeva za obnovom, što se odnosi na 33.266 stambenih jedinica.

Ministar je dodao kako su u tijeku radovi na još 1732 gradilišta, od čega su 1445 privatne zgrade i kuće.

- Izgrađena je 241 kuća, a njih 279 su u postupku gradnje. Kupljena je 31 kuća umjesto gradnje zamjenske, a 15 kupnji je u fazi realizacije, istaknuo je.

Državnih stanova obnovljeno je 157, a izrađeno je i 140 mobilnih kuća veličine 25 i 35 kvadrata s instaliranim sunčanim elektranama te 131 drvena kuća od 35 i 45 kvadrata Petrinji i Glini dok ih se 35 gradi još i u Sisku.

U Sisačko-moslavačkoj županiji gradi se 56 višestambenih zgrada, od čega 36 sredstvima državnog proračuna. 12 ih je završeno te su u njih privremeno smješteni stradalnici potresa, a koje će se kasnije koristiti za smještaj deficitarnih kadrova i obitelji u potrebi.

Sredstva iz Fonda solidarnosti EU, izvijestio je ministar, utrošena su na obnovu 163 škole i vrtića, 26 fakulteta, 17 bolnica i 45 drugih zdravstvenih ustanova, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica, 77 mostova, šest kilometara tramvajske pruge, 28 kilometara nasipa, 100 kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje, a sanirana su i 217 klizišta i 108 urušenih vrtača.

Za sufinanciranje najamnine i privremenog smještaja utrošeno je 14,9 milijuna eura za 2164 zbrinute osobe. Za režijske troškove, navodi se u izvješću, isplaćeno je do sada milijun eura, prenosi HRT.

(hkv)

Pon, 17-06-2024, 06:09:31

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.