Rast BDP-a

Kakva je bila ekonomska aktivnost u posljednjem tromjesečju prošle godine, bit će poznato za tjedan dana, kada će DZS objaviti prvu procjenu rasta BDP-a, ali sve upućuje na to da bi rezultat mogao biti znatno bolji od prijašnjih najava. Model brze procjene HNB-a pokazuje da bi na kvartalnoj razini BDP mogao rasti 1 posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje čak 3,8 posto, piše Hina.

Ako to potvrdi i službena statistika, stopa rasta u posljednja tri mjeseca prošle godine bit će "najbrža" od trećeg kvartala 2022. godine (5,5 posto), a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto. Osim toga, po brzini rasta Hrvatska bi se (opet) našla na vrhu ljestvice zemalja EU.

Eurostat je već objavio podatke za 23 zemlje, a oni pokazuju da je na godišnjoj razini prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto. Pritom je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od 3 posto. Te dvije zemlje ujedno su u recesiji, tehničke uvjete za nju ispunile su još Finska i Velika Britanija, a veći broj zemalja već je dulje vrijeme u teškoćama, prije svega Njemačka, čiji je BDP i u zadnjem kvartalu pao 0,2 posto. S druge strane, rast predvodi susjedna Slovenija s 2,6 posto, a slijede Cipar (2,4 posto), Portugal (2,2 posto) i Španjolska (2 posto).

Slabija potrošnja stanovništva uslijed pada životnog standarda u razdoblju inflacije predstavlja veliku prepreku za oporavak u mnogim zemljama. No, rast u Hrvatskoj upravo predvode kućanstva raspoložena za potrošnju, ali i zamah građevinarstva, zahvaljujući novcu iz europskih fondova.

U HNB-u navode da je u četvrtom tromjesečju nastavljen "relativno snažan rast realnog prometa od trgovine na malo, podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem inflacije, što je povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam". Također, nastavljen je rast zaposlenosti i plaća, osobito u građevinskom sektoru, a prosječni indeks obujma građevinskih radova u listopadu i studenome nadmašio je za 10 posto razinu ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine.

S druge strane, stoji u Biltenu HNB-a, industrijska proizvodnja zamjetno je smanjena u prosincu, ponajviše zbog snažnog pada u području energije i kapitalnih proizvoda, ali je prosječna razina u četvrtom tromjesečju ipak bila viša u odnosu na prosjek u tri prethodna mjeseca.

Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, također procjenjuje da bi rast BDP-a u posljednjem tromjesečju mogao biti "blizu 4 posto", što ujedno znači da bi i stopa rasta za cijelu 2023. godinu mogla biti prilično dobra. Tako barem upućuju "visokofrekventni" pokazatelji, ali Kovač naglašava da treba pričekati što će pokazati "deflatori" DZS-a, pa konačna brojka može biti i viša i manja.

"Za ovu godinu prognozirali smo rast od 2,5 posto, ali za razliku od kraja prošle godine, kada su rizici bili uravnoteženi, oni su sada pozitivni", kaže Kovač i dodaje da bi s predstojećom revizijom mogli povećati prognozu rasta za ovu godinu.

Da se pozitivni sentiment prelio i na ovu godinu, jasno upućuju anketni podaci o poslovnom i potrošačkom optimizmu. U HNB-u očekuju nastavak povoljnih kretanja ekonomske aktivnosti i rasta broja zaposlenih u većini djelatnosti. Kako navode, potrošački se optimizam nastavio kretati "iznad svojeg dugoročnog prosjeka, dosegnuvši najveću razinu od kolovoza 2021.".

U usporedbi s prosincem prošle godine poboljšala su se i poslovna očekivanja u graditeljskoj te posebice u uslužnim djelatnostima, "što je oba indeksa dovelo na pretpandemijske razine". Optimisti vjeruju da bi s odmakom godine i opravkom u većini zemalja EU mogli doći nešto bolji dani za trenutačno slabije segmente ekonomije, industriju i izvoz. Prilično je izgledno da će i turistička sezona biti solidna.

(hkv)