Pesimizam Hrvata glede buduće financijske situacije

Hrvatskim je građanima pandemija koronavirusa znatno produbila financijske i egzistencijalne probleme, tzv. krpanje kraja s krajem je gotovo najviše na razini EU, vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU, pokazalo je istraživanje Eurofounda koje prenosi IJF.

Institut za javne financije (IJF) u ponedjeljak je objavio novi Aktualni osvrt "Utjecaj koronavirusa na život i rad građana evu Europskoj uniji" u kojemu Predrag Bejaković analizira izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina - Eurofound, koje se temelji na e-anketiranju provedenom u travnju i srpnju 2020. godine.

Od travnja do srpnja 2020., unatoč blagom poboljšanju situacije u pogledu radnog vremena i sigurnosti posla, došlo je i do vrlo nepovoljnog kumulativnog socijalnog i ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa na živote građana, osobito žena i mladih, pokazalo je istraživanje.

Na razini cijele EU najvažniji zaključak je da su zbog vrlo negativnog utjecaja koronavirusa snažno povećane međugeneracijske i rodne nejednakosti, ističe Bejaković.

"Prema izvješću Eurofounda građani Hrvatske navode znatne financijske i egzistencijalne probleme (tzv. krpanje kraja s krajem koje je gotovo najviše na razini EU), vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU", naglašava Bejaković.

U istraživanju Eurofounda, koje je provedeno u dva kruga - prvi u travnju, kada je većina država članica EU-a bila u lockdown-u, i drugi u srpnju kada su se društva i gospodarstva počela polako otvarati, ukupno je sudjelovalo 87.477 ispitanika iz cijele EU i ono je omogućilo stjecanje spoznaja o trendovima tijekom krize.

"Izvješće je među ostalim pokazalo da je na tržištu rada zbog porasta nezaposlenosti pogoršan položaj mladih u dobi od 18 do 34 godine. Nadalje, tijekom pandemije od travnja do srpnja žene su češće od muškaraca ostajale bez posla, a kod onih koje su ostale zaposlene dodatno je narušena usklađenost poslovnog i privatnog života. Koronavirus je najnepovoljnije utjecao na žene u dobi od 18 do 34 godine jer su upravo one najčešće gubile posao. S druge strane, najmanju vjerojatnost da će izgubiti posao imali su muškarci u dobi od 35 do 49 godina", pokazalo je istraživanje.

Strah od gubitka posla bio je najizraženiji u Bugarskoj i Grčkoj, a najmanji u Danskoj, Austriji i Mađarskoj.

"U Hrvatskoj je 8 posto ispitanika u tom razdoblju izgubilo posao, što je i prosjek EU-a. Vjerojatnost da će u sljedeća tri mjeseca izgubiti posao bila je 19 posto u travnju i 11 posto u srpnju, odnosno u oba mjeseca bila je nešto iznad prosjeka EU-a (15 posto u travnju i 10 posto u srpnju), ali ipak znatno niža nego u Bugarskoj, Malti, Grčkoj i Portugalu", prenosi IJF u Aktualom osvrtu.

Što se tiče samoprocjene vlastite financijske situacije u iduća tri mjeseca, istraživanje je pokazalo da je u travnju pogoršanje očekivalo gotovo 40 posto, a u srpnju četvrtina ispitanika. Najmanji strah od pogoršanja zabilježen je u Danskoj i Luksemburgu, a najveći u Hrvatskoj i Grčkoj.

U travnju je 47 posto ispitanika na razini EU-a izjavilo kako je njihovo kućanstvo imalo financijskih poteškoća u sastavljanju kraja s krajem, a u srpnju 44 posto. U srpnju je, pak, Hrvatska bila zemlja EU-a u kojoj se najčešće izvještavalo o velikim poteškoćama pri sastavljanju kraja s krajem (23 posto) i samo je 9 posto ispitanika u Hrvatskoj očekivalo da će se njihova financijska situacija u sljedeća tri mjeseca poboljšati, prenosi IJF.

"Hrvatski su građani imali najnižu razinu optimizma u pogledu svoje financijske budućnosti", ističe Bejaković iz IJF-a i podsjeća kako politolozi vjeruju kako povjerenje u nacionalnu vladu u značajnoj mjeri određuje do koje mjere društva mogu uspješno odgovoriti na koronakrizu.

"No, ispitanici iz Hrvatske, uz one iz Poljske, imaju najmanje povjerenja u nacionalnu vladu. Najnižu razinu povjerenja u EU opet imaju ispitanici u Hrvatskoj (te u Grčkoj)", naglašava Bejaković.

Građani, ne samo u Hrvatskoj, često nisu dovoljno dobro upoznati sa svime što se ostvaruje na nacionalnoj i europskoj razini, pa je važno usvojiti jasnu komunikacijsku strategiju, ali i nadalje poticati europsku solidarnost. Time bi se vjerojatno i u Hrvatskoj moglo povećati povjerenje u vladu na nacionalnoj i EU razini, koje je zasad vrlo nisko, zaključuje Bejaković u u Aktualnom osvrtu IJF-a, donosi Hina.

(hkv)

Sub, 28-11-2020, 23:17:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.