Za desetak godina Hrvatska bi mogla u potpunosti postati ovisna o uvozu energenata

Hrvatska ima naftu, plin, no jesu li energetski potencijali dovoljno iskorišteni? Već godinama bilježimo pad proizvodnje iz vlastitih sredstava i rast uvoza, a stručnjaci upozoravaju da bi za desetak godina Hrvatska mogla u potpunosti postati ovisna o uvozu energenata.

Sezona grijanja je krenula, iako je ovih dana još lijepo vrijeme, zima nam odavno kuca na vrata, a dolazak plinhladnijih dana znači i veću potrošnju energije. Najpovoljnije je grijanje na plin, međutim prirodni plin nije svima u Hrvatskoj dostupan.

O plinofikaciji zemlje u emisiji HRT-a Studio 4 govorio je Dalibor Prudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Hrvatska je davno plinoficirana, neću reći u dovoljnoj mjeri, a u zadnje vrijeme se plinificira jadranska Hrvatska dok je kontinentalna Hrvatska većim dijelom isplinificirana. U toj plinofikaciji predstavlja više problem loša demografija jer sve manje građana koristi taj plin, a kad plin poskupi onda ljudi prelaze na jeftinije energente kao što je drvo. Kod daljnje plinofikacije se postavlja pitane isplativosti. Plin je došao do Splita, a mogao bi ići i dalje do Dubrovnika i Crne gore, ali se čekaju drugi projekti jer tu treba velika investicija koja bi bila oko 500 milijuna eura, od kojeg bi Hrvatska morala dati pola za izgradnju svojeg dijela. Ako bi sustav bio samoodrživ onda će doći do izgradnje, a ako ne onda se niti ne bi gradio, objasnio je Prudić.

Što se tiče kućanstava, pogotovo u Dalmaciji. Prudić je rekao da tu svatko procjenjuje hoće li se priključiti na plin ili neće. Oni koji znaju o plinu i veći su potrošači priključuju se. Oni koji su manji biraju energent koji im je povoljniji pa se možda neće priključiti na plin s obzirom na potrebno ulaganje u priključak i uređaje jer primjerice kod grijanja na struju nema većeg ulaganja. U Dalmaciji se troši 40-50 KW po m2 energije na grijanje, dok je to u kontinentalnoj Hrvatskoj 100-150 KW po m2 pa je puno više kućanstava na plinu jer im je jeftiniji, komentirao je slabiju zainteresiranost uvođenja plina u kućanstva u Dalmaciji.

Cijela EU je ovisna o uvozu plina. EU troši 500 milijardi m3 plina. Hrvatska je imala daleko bolju sliku prije 7 godina kada je imala proizvodnju 2,9 milijardi m3 plina, a potrošnju 3,2 milijardi m3. Danas imamo manju potrošnju, no i daleko manju proizvodnju - spali smo na samo 1,6 milijardi m3 plina. Danas vlastitom proizvodnjom pokrivamo samo 59%. Ako ne napravimo ništa oko dodjele koncesija za istraživanje novih nalazišta doći će do toga da imamo 20% zadovoljenje vlastitih potreba. No, i unatoč tome Hrvatska bi ostala lider u regiji po proizvodnji plina. No nije dobro jer sam pad s 2,9 milijardi m3 plina na možda samo 0,7 milijardi m3 plina je razlika od 2,2 milijarde m3 plina koji bi onda morali uvesti i to narušava naš BDP, smatra Prudić.

Kad govorimo o projektu LNG, on je danas možda ispred svog vremena. No europska komisija potiče projekt s preko 100 milijuna eura i taj je projekt je jedna budučćnost. Danas LNG plin nije tako jeftin, no činjenica je da se projekti razvijaju - prije 10-ak je šest najvećih svjetskih kompanija koje se bave plinom su uložile u projekt LNG-a u Kanadi vrijedan 15 milijardi dolara, a koji će služiti vjerojatno za opskrbu azijskih tržišta. Kad govorimo o takvoj situaciji onda LNG ima budućnost jer se danas LNG danas daleko više proizvodi i izvozi nego što je to prirodni plin putem transportnih sustava. Još se radi faza razvoja takvih projekata. Kad dođe do amortizacije tih postojenja sigurno je da će to dovesti do pojeftinjenja cijene plina i doći će i do pojeftinjenja LNG plina. Podsjetio je da kada je došlo do proizvodnje plina iz škriljevaca, plin je u idućih 10 godina pojeftinio 55% zbog te inovacije. LNG će sigurno dovesti plin prema konkurentnosti. S obzirom na niskougljična gospodarstva globalno u svijetu očekuje se da će plin morati zamijeniti ugljen, tekuća goriva. Električna energija se danas većinom proizvodi iz ugljena. Ako taj nečisti ugljen zamijenimo plinom, onda plin zasigurno ima svoju budućnost, rekao je Prudić.

hkv

Ned, 8-12-2019, 15:39:01

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.