Odnosi EU-a i SAD-a

Europljani su umireni izborom Joea Bidena za novog američkog predsjednika, ali nisu uvjereni EU SADu to da on može zaustaviti pad SAD-a na globalnoj pozornici nakon što je Trumpova administracija narušila povjerenje u američko vodstvo, kaže se u istraživanju koje je provelo Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR).

Europljani su umireni izborom Joea Bidena za novog američkog predsjednika, ali nisu uvjereni u to da on može zaustaviti pad SAD-a na globalnoj pozornici nakon što je Trumpova administracija narušila povjerenje u američko vodstvo, pokazuje istraživanje koje je provelo Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR).

ECFR, paneuropski think tank, bavi se istraživanjem europske vanjske i sigurnosne politike. U najnovijem istraživanju proveli su u studenome i prosincu prošle godine anketu u 11 europskih država - Danskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Iako Europljani većinom pozdravljaju izbor Joea Bidena, koji će u srijedu preuzeti dužnost američkog predsjednika, većina anketiranih (51 posto) ne dijeli mišljenje da će SAD pod Bidenom uspjeti prevladati svoje unutarnje podjele i ulagati u rješavanje međunarodnih pitanja, poput klimatskih promjena, mira na Bliskom istoku, odnosima s Kinom i europske sigurnosti.

"Kad je George W. Bush bio predsjednik, Europljani su bili podijeljeni po pitanju kako bi Amerika trebala koristiti svoju moć. Ulaskom Bidena u Bijelu kuću oni su podijeljeni po pitanju ima li Amerika uopće moć", kaže u svom komentaru istraživanja Mark Leonard, utemeljitelj i direktor ECFR-a. George W. Bush bio je predsjednik SAD-a od 2001. do 2009.

Velika većina Europljana smatra da će Kina preuzeti od SAD-a ulogu vodeće supersile u sljedećem desetljeću. To mišljenje dijeli čak 79 posto Španjolaca, 72 posto Talijana i Portugalaca, 62 posto Francuza.

Izbor Donalda Trumpa 2016. godine teško je uzdrmao povjerenje Europljana u Sjedinjene Države. Skoro trećina anketiranih (32 posto) smatra da se Amerikancima ne može vjerovati. Najviše takvih je u Njemačkoj (53 posto), dok ih je Mađarskoj 19 posto, a u Poljskoj 23. posto. Mađarska i Poljska su jedine dvije zemlje sa značajnim postocima onih koji se ne slažu s tom tvrdnjom - Mađarska (36 posto), Poljska (32 posto).

Jako mali broj Europljana vjeruje da bi Sjedinjene Države intervenirale za njih u slučaju vojne krize. Samo 10 posto anketiranih smatra SAD vjerodostojnim partnerom koji će uvijek štititi Europu, a najmanje 60 posto njih u svakoj od zemalja u kojoj je provedene istraživanje, 67 posto u prosjeku, smatra da njihova zemlja ne može ovisiti o američkoj potpori u slučaju veće krize.

Dvije trećine anketiranih ističe kako je važno da Europa ulaže u svoje obrambene sposobnosti, umjesto da se prvenstveno oslanja na SAD.

Najmanje polovica anketiranih u svakoj od 11 zemalja želi da njihova vlada ostane neutralna u slučaju sukoba SAD-a s Kinom, a ni u jednoj od zemalja obuhvaćenih istraživanjem većina ne bi stala na stranu Washingtona u slučaju sukoba s Rusijom.

Samo 36 posto anketiranih u Poljskoj, a 40 posto Danskoj odgovorilo je da bi njihove zemlje trebale stati na stranu SAD-a u sukobu s Rusijom.

Veliki dio anketiranih smatra da je Njemačka najvažnija zemlja s kojom treba imati dobre odnose. Anketirani u Francuskoj, Španjolskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Mađarskoj smatraju najviše Njemačku kao zemlju s kojom treba imati dobre odnose. Najvažniji partner za Nijemce su Francuzi (38 posto).

Samo anketirani u Velikoj Britaniji (55 posto), Poljskoj (45 posto), Italiji (36 posto) i Švedskoj (36 posto) stavljaju SAD ispred Njemačke.

ECFR je podijelio anketirane u četiri geopolitičke skupine ovisno o tome misle li da će EU, SAD ili Kina rasti i padati. Najbrojnija skupina je onih koji vjeruju u Europu (35 posto), drugi su oni koji vjeruju da će i Europa i Amerika padati (29), na trećem su mjestu oni koji vjeruju u Zapad (20), a najmanja skupina je onih koji vjeruju u Ameriku (9 posto).

(hkv)

Čet, 25-02-2021, 14:18:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.