Hrvatsko predsjednje Vijećem EU-a

Za dva dana završava prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, koje je u proteklih šest EUmjeseci uspjelo osigurati redovito funkcioniranje te institucije unatoč okolnostima kakve do sada nisu zabilježene.

Prva dva mjeseca, siječanj i veljača protekla su po planu, a onda se u ožujku koronavirus počeo širiti Europom.

Sve je počelo je početkom siječnja kada su kineske zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Krajem veljače Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla je globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visoku razinu, a 1. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa, piše HRT.

Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka

Uslijedile su mjere za suzbijanje pandemije, ograničenje kretanja i putovanja kako unutar zemalja tako i prekogranično. Više nije bilo moguće organizirati fizičke sastanke Vijeća ni u Bruxellesu, ni u Luxembourgu, gdje su se tijekom travnja i lipnja trebali održavati ministarski sastanci, a neformalni sastanci koji su bili predviđeni u Hrvatskoj također su otkazani.

U Hrvatskoj je bio planiran ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Do 13. ožujka, u Hrvatskoj je u sklopu predsjedanja Vijećem EU održano sedam događanja na visokoj razini, dva događanja u sklopu parlamentarne dimenzije predsjedanja te 21 događanje na radnoj i stručnoj razini.

Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka u Bruxellesu. Bio je to sastanak ministara unutarnjih poslova, a na njemu je sudjelovalo samo četvero ministara, svi drugi su ostali u svojim zemljama, a mijenjali su ih njihovi veleposlanici u Bruxellesu. Zadnji fizički sastanak na vrhu čelnika zemalja članica održan je 20. i 21. veljače.

Prvo virtualno predsjedanje Vijećem EU-a

Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, održano je više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada. Sve formacije Vijeća održale su virtualne sastanke, a neke od njih i više puta.

Nemogućnost održavanja fizičkih sastanaka dovela je u pitanje i samo funkcioniranje Vijeća EU-a, tijela koje čine predstavnici zemalja članica.

Hrvatsko predsjedništvo našlo se u situaciji kakva nikada nije zabilježena u povijesti Europske unije. Trebalo je organizirati koliko toliko normalan rad Vijeća, ključne institucije bez koje se ne mogu donositi odluke i zakoni, a koje je trebalo hitno donositi kako bi se EU mogla suočiti s izazovima koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa.

Fizičke sastanke zamijenile su video-konferencije, ali problem je u tome što te video-konferencije imaju neformalni karakter i na njima se ne mogu donositi odluke. Stoga je dogovorena promjena poslovnika rada Vijeća da se odluke donose pisanim postupkom. Glavninu posla u pripremanju odluka imao je Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koje čine veleposlanici zemalja članica, na čelu s hrvatskom veleposlanicom Irenom Andrassy i njezinim zamjenikom Goranom Štefanićem.

Coreper je bio jedino tijelo koje se cijelo vrijeme fizički sastajalo. Coreper radi u dva sastava: Coreper I, koji čine zamjenici stalnih predstavnika i Coreper II, koji čine stalni predstavnici zemalja članica. Coreper je glavno pripremno tijelo Vijeća. Sve točke koje će biti uvrštene na dnevni red Vijeća, osim nekih manjih iznimki mora prvo pregledati Coreper, osim ako Vijeće odluči drukčije. Coreper nije tijelo EU-a koje donosi odluke i svaki dogovor koji postigne može se osporiti u Vijeću, jedinom tijelu koje smije donositi odluke.

U novim okolnostima hrvatsko predsjedanje moralo je mijenjati i prilagođavati svoj program, koji je dugo pripreman.

Promijenjeni prioriteti programa predsjedanja

- Vrlo smo brzo gurnuti u do tada neviđenu kriznu situaciju. Većinu smo planova morali ponovo razmotriti i nanovo poredati prioritete zbog pandemije Covida-19. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedanja na sigurnost europskih građana, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković na zadnjem video-sastanku na vrhu na kojem je predstavio rezultate predsjedanja.

Na uspješnom predsjedanju premijeru Andreju Plenkoviću na zadnjem video-samitu čestitali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Hrvatsko predsjedanje je odmah po izbijanju pandemije počelo raditi na koordinaciji zajedničkog odgovora na koronakrizu. Vrlo brzo uspostavljen je Mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR).

Vijeće je pod hrvatskim predsjedanjem u rekordnom roku postiglo suglasnost o prijedlozima Komisije za ublažavanje posljedica krize poput programa potpore za skraćeno radno vrijeme, kako bi se sačuvala radna mjesta (SURE), veće fleksibilnosti u korištenju strukturnih fondova, što zemljama članicama omogućava da lakše preusmjere sredstva, koja su im već alocirana, tamo gdje su trenutačno najpotrebnija. Dogovoren je i Instrument za hitnu potporu, izravnu pomoć zdravstvenim sustavima država članica EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Vrlo brzo usuglašeno je i aktiviranje odredbe o odstupanju od fiskalnog okvira, što je zemljama članicama omogućilo veću fleksibilnost u korištenju proračunskih deficita za pomoć zdravstvu i gospodarstvu.

Postignut je dogovor o reviziji ovogodišnjeg proračuna kako bi se sva preostala sredstva učinila dostupnim za borbu protiv pandemije. Hrvatsko predsjedanje sudjelovalo je s drugim državama članicama u repatrijaciji oko 650.000 državljana EU-a, koji su se usred pandemije zatekli u trećim zemljama diljem svijeta.

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja dogodio se još jedan presedan: prvi put je Uniju je napustila jedna članica. Postignut je dogovor o uređenom izlasku Velike Britanije iz EU-a i dogovorene smjernice za pregovore o budućim odnosima koji se još vode.

Deblokiran pristupni proces Sjeverne Makedonije i Albanije

Jedno od najvećih postignuća hrvatskog predsjedanje je deblokiranje pristupnog procesa Sjeverne Makedonije i Albanije. U listopadu prošle godine, Francuska i još neke zemlje blokirale su odluku o otvaranju pregovora s te dvije zemlje. Francuska je najviše inzistirala na novoj metodologiji pristupnih pregovora, s još nekim državama članicama, što je na kraju i usvojeno. U tom kontekstu važan je posjet premijera Plenkovića Parizu, gdje se u siječnju sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Nakon što je prihvaćena nova metodologija pristupnih pregovora, Vijeće je u ožujku donijelo odluku o pokretanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Umjesto predviđenog sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan u Zagrebu, što je trebao biti najveći skup tijekom predsjedanja, 6. svibnja održan je video-samit, na kojem je usvojena Zagrebačka deklaracija u kojoj je još jednom potvrđena europska perspektiva zemalja iz jugoistočnog hrvatskog susjedstva.

U lipnju je održan i video-samit sa šest zemalja Istočnog partnerstva.

U raznim sektorskim vijećima doneseni su brojni zaključci. Protekli tjedan dogovoreno je stajalište Vijeća o pokretanju Konferencije o budućnosti Europe. Također su usuglašene preporuke Vijeća za otvaranje vanjskih granica Unije za državljane trećih zemalja, a odluka o donijet će se pisanim postupkom zadnji ili predzadnji dan hrvatskog predsjedanja.

Sa zadnjim danom predsjedanja navršava se punih sedam godina hrvatskog članstva u EU-u. Predsjedanje 1. srpnja preuzima Njemačka.

(hkv)

Sub, 24-10-2020, 17:34:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.