Slobodan Praljak: General i rijetko hrabar intelektualac (2/2)

 

Iz knjige Margaret Thatcher “Ratovi na Balkanu”

Slobodan Praljak(Praljak) Dolje piše: U prvom pasusu gospođa Thatcher je posjetila Vukovar 1998. godine i kaže “da bi se svatko barem jednom u životu trebao suočiti s materijalnom stvarnošću zla.” Jer, kad je vidjela Vukovar, “vidjela je kako zlo poprima stvaran lik, da ga čovjek nikad ne može zaboraviti.“ U tom pasusu (drugi op. a.) gospođa Thatcher kaže da su zapadne vođe suočeni s tom prijetnjom, misli se na Jugoslaviju, počinili tri ključne pogreške:

“Prvo: Pokušali su zadržati Jugoslaviju i time su Jugoslavenskoj Armiji dale do znanja da se inozemstvo, da se dakle neće usprotiviti njezinim nadstojanjima da silom spriječi ocjepljenje. Drugo: Međunarodna zajednica je nametnula embargo, a time je Slovencima, Hrvatima i Bošnjacima uskraćena obrana. I treće, citiram kao treće: “U pokušaju da se “nepristano” podjeli krivnja zbog tih događaja, dok je zapravo jedna strana bila agresor, a druga pak žrtva, Zapad je postao svojevrstan sukrivac za počinjene zločine.” “Nije to bio nikakav“, citiram, gospođa Thatcher citira, “veliki trenutak za Europu” kako je utvrdio tadašnji luksemburški ministar vanjskih poslova Jacques Poos, bio je to trenutak europske sramote.” (7.5.2009.)

Iz knjige Brendan Simmsa “Britanija i uništavanje Bosne”

(Praljak) Citiram: “Tokom većeg dijela godine 1992. u Bosni nije bilo rata, već je to bio pokolj u kojem su do ruba naoružani i dobro organizirani srpski vojni krugovi iskoristili svoju prednost protiv nezaštićenih civila.”

Dakle citiram: “Kroz Vijeće sigurnosti UN-a u New Yorku i Vijeće NATO-a u Bruxellesu tri duge godine Britanci su se opirali upotrebi zračnih snaga NATO-a. U isto vrijeme britanski državnici i diplomati gledali su u svemu u “jakoj” Srbiji najboljeg jamca mira na Balkanu. Sa Srbima su se britanski posrednici ophodili vrlo susretljivo, a sa Bosancima nasilnički bahato. I na sve su moguće načine sabotirali američke planove za vojnu intervenciju… "(7.5.2009.)

O uređenju

(Praljak) a) Hrvatska je država, b) Bosna i Hercegovina je država, c) HVO je regularna vojska BiH-e, d) Želimo kao konstituivni narod sudjelovati u dogovoru oko unutarnjeg uređenja BiH-e. Jedan čovjek - jedan glas je unitarizam, to nije se moglo prihvatiti. Zajednički neprijatelj je onaj tko je napao, Vojska RS i JNA, e) Gospodin Izetbegović, ja sam imao jedan veliki sastank s njim. Nikada nigdje nije rekao kako treba biti unutarnje uređenje BiH. On je samo nešto odbijao, a nikada nije rekao ovo je prijedlog na kojem trebamo graditi slobodnu cjelovitu BiH, i na osnovu te platforme idemo se zajednički boriti da takva BiH bude. A kad bi se nešto s međunarodnom zajednicom i dogovorilo, on je to nakon dva dana poništio, pa mislio, neće pa hoće i stvarao potpuni nered o čemu ćemo govoriti dalje…(18.5.2009.)

Bit HZHB-e

(Praljak) I ovdje još kaže da je, konstatira se da je osnovana HZHB i kaže se bit te Zajednice “da će poštivati demokratsku izabranu vlast u Republici BiH, sve dok postoji državna nezavisnost BiH u odnosu na bilo koju Jugoslaviju.” I to je bio politički stav te Zajednice i hrvatskog naroda. Priznaje se BiH i njena demokratska izabrana vlast, osim ako ta vlast ne pitajući hrvatski narod hoće u Jugoslaviju sa Srbima. E tada ja ne bi. Neznam šta bi ostali, ja ne bi! To je moje legitimno pravo pripadnika suverenog naroda. BiH da, njena vlast da, ali ne vlast koja bi se onda prodala JNA, Srbiji, iz nekih svojih, iz jednonacionalnih interesa, bilo to srpskih ili muslimanskih. I to je časni suci osnovni problem razumjevanja položaja, želje i htjenja i HZHB, i hrvatskog naroda i ostalo. I nemojmo oko toga stalno plesati kao mačka oko vruće kaše. Sto puta, da BiH, cjelovita, nezavisna, demokratska država. Ali nas kao narod nitko ne smije prodati. (8.6.2009.)

O SIZ-ovima i primjeni Ustava SFRJ-a

(Sudac Trechsel) Dok još vidim ovaj dio na monitorima mene zanima zadnja točka članka 56, koja zapravo govori o SIZ-a teritorijalne naravi i ako se pročita taj dio, tu piše da se mogu osnovati takve zajednice, kao djelovi, dakle šire od teritorija općine, da se mogu dakle napraviti te zajednice kao teritoriji nekoliko općina, kao djelovi te SIZ-e. Onda se može doći do zaključka da je to upravo ono što je bila HZ Herceg-Bosna, naime da je to bila tvorevina koja je nastala primjenom Ustava savezne, odnosno SFRJ. Kakav je vaš komentar na ovu hipotezu?”

(Praljak) Točno tako kako ste rekli časni suče Trechsel. Ne samo da su mogle, nego i traženo je da se udruživanje o raznim osnovama kako bi se došlo do efikasnije uprave, efikasnijeg rješavanja nekog problema… Bilo je dopušteno udruživanje po svim osnovama, općina, MZ-a, skupine općina, itd. (16.6.2009.)

O Ustavu Republike BiH i pravu organiziranja obrane

(Sudac Antonetti) Pogledajte prvo član 161, podjećam vas na to da se ovdje radi o Ustavu Republike BiH. Reklo bi se da je ovdje napisano da politička organizacije, društvene organizacije, profesionalne i ostala udruženja građana učestvuju u pripremama za obranu i osposobljavaju svoje članove za izvršavanje zadataka obrane. Recite nam da li je to odraz volje Republike BiH da udruženja i ostali i entiteti koji su nezavisno organizirani u odnosu na Republiku uključi u zadatke obrane?

(Praljak) Da! Svi.

(Sudac Antonetti) Dobro. Odgovarate potvrdno, to je sasvim dovoljno za mene. Recite nam jeli ovaj tekst direktno vezan s onim tekstom koji smo maloprije vidjeli, onim odredbama Ustava bivše Jugoslavije. Da li se tu radi o istoj zemlji, da li se to radi o istom načelu?

(Praljak) Da!

(Sudac Antonetti) Pogledajte sada molim vas član 162. Da, predpostavljam da ga znate. Tu se iznosi definicija oružanih snaga Republike BiH koja za zadatak ima da zaštiti nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet Republike. U drugom paragrafu piše: da postoje dakle oružane snage Republike i dodaje se da svaki građanin svojim oružjem učestvuje u otporu protiv agresora. Dakle, svaki građanin se tada smatra pripadnikom oružanih snaga Republike. Ako ove riječi ovdje zaista imaju neki smisao s točke gledišta Ustava. Ustav Republike i BiH navodi da se tako čini, a moram da vas podsjetim na to da je Republika BiH doživjela agresiju, onda to znači da je svaki građanin pripadnik oružanih snaga. Je li to točno ili nije?

(Praljak) Da!

(Sudac Antonetti) …Ustav Republike BiH daje određeno ulogu građanima, organizacijama i to znači da ako građanin u konkretnom slučaju hrvatski građani, ako se oni organiziraju na određeni način. Da li je to po vašem mišljenju nešto što je protuustavano. Je li njihovo organiziranje nešto što je suprotno Ustavu Republike BiH?

(Praljak) Ne! Svaki građanin, svaka MZ, svaka općina, svako poduzeće, koje se organizira u obrani protiv agresije to radi sukladno Ustavu Republike BiH, kako je napisano. (17.6.2009.)

O politici interesa

(Praljak) … jer je njima (međunarodnoj zajednici op. a.) mir bio bitan. A koje forme je taj mir i tko je u tom miru nastradao i tko je izgubio i šta je s načelima tog mira? To što se tiče međunarodne politike na Balkanu, od aneksije 1878. godine, aneksije BiH pod Austriju, odnosno …, nikad nikoga nije bila briga. Nikad tamo nitko nije vodio nešto što se može zvati načelna politika, nego naprosto politika interesa. (26.5.2009.)

O optužbama na račun Unprofora

(Sudac Antonetti) Gospodine Praljak, pogledajte stranicu 55 molim vas. Vi tu zapravo optužujete Unprofor. I kažete “da oni pomažu muslimanima da osvoje teritorije”. To što vi tu kažete je ozbiljna stvar. Na čemu ste vi svojevremeno temeljili tu izjavu?

(Praljak) Na spoznajama časni suče! Ovo bila teška optužba ili ne, ona je točna! Naravno ne cijeli Unprofor, ali su mnoge postrojbe pomagale muslimane i Englezi. A ove jedinice koje su bile iz zemalja, islamskih, to je bilo manje-više više nego otvoreno, i tako dalje. A čak znam da su, iako Nijemci nisu imali svoje jedinice, oni su švercali oružje, posebno pored nas. Što smo mi oružje švercali muslimanima isto u humanitarnoj k.ehh, to je vrlo komplicirano, ali ostajem pri ovom ovdje stavu. A posebno su im pomagali nevjerojatno lažnim izvješćivanjima šta se na terenu događa.

(Sudac Antonetti) Govorite o švercu oružja, dali se tu radilo o izolovanim postupcima pojedinaca, znate da u svakoj ustanovi postoji neka crna ovca, ali to neznači da mora baciti ljaga na cjelokupnu instituciju, na cjelokupnu ustanovu. Dakle, da li su to bili pojedinačni postupci, ili su svi to radili?

(Praljak) Nisu radili svi časni suče, bilo je pojedinačnih, ali bilo je i cijelih struktura. Ukrajinske i ruske Srbima, islamske muslimanima, Englezi i tako dalje. Dakle, bilo je, poslje toga su Amerikanci dopustili da slijeću iranski avioni, turski avioni. Nemojmo se zavaravat. To što sada hoće svi pokazati zapravo da nisu radili ono što su radili i da smo mi grupa zločina koja je proizvodila taj rat, ja kažem ovdje, pardon, nije točno! (18.6.2009.)

O igrama na račun drugih

(Praljak) …Predsjednik (Tuđman, op. a.) kaže: “Jedan od supredsjedatelja pitao me je da li smo kadri obraniti Gornji Vakuf?”. On dakle, dakle jedan od supredsjedatelja konferencije, a u to vrijeme to može biti ili Owen ili Stoltenberg pita, dobro, ako vas muslimani pobjede s kakvim ćemo planom opće moći, ako vi zaustavite kod Vakufa i proširimo pa se uspostavi ravnoteža imati ćemo osnove da nekoga nešto prisilimo. To je ta igra, politička, vojna, zamršena, komplicirana, gdje su svi veliki igrači bili izvan Hrvatske i BiH.”(17.6.2009.)

O rušenju Starog mosta

(Praljak) …a onda kada je to sve skupa pripremljeno, jedan engleski vojnik je postavio kameru, to snimio, dobio je pratnju, kako to pišu snage Armije BiH, do Sarajeva, gdje je tu kasetu trebao predati Televiziji Sarajevo. A on je bez ikakvog problema sjeo u Unproforov avion i odletio i to dao BBC-u. E sad sve zaključke ja ostavljam svakome, osim što HVO i Slobodan Praljak s tim nemaju nikakve veze. Tko ima zaključite sami.

(Predsjedavajući sudac) …dakle vi tvrdite da je riječ o jednoj velikoj manipulaciji, ako sam vas dobro shvatio?

(Praljak) Da, časni suče. Ja tvrdim da je to velika manipulacija. I nije predao on to nikad Sarajevskoj televiziji. Sve ono što smo mi gledali, to je prenešeno s BBC-a. Dakle i onaj ORF, austrijski i sarajevska televizija, i sa onim istaknutim komadićem, kojeg je on, ne znam kojeg razloga iskinuo, da li su to bile dvije ekspolozije, ja to ne znam, jer nitko ne raspolaže tim originalom. To on nije dao sarajevskoj televiziji. To su svi preuzimali, kako se preuzima, kako se preuzima materijal, kad jedna kuća to objavi. Ali je to objavljeno iste večeri 9-og., 9. 11. Samo ne iz Sarajeva nego iz BBC-a.…

(Praljak) …i to (o Škotu, vojniku snimatelju, op. a.) izrijekom pišu muslimanske novine, na stranici knjige, evo ja ću vam pokazati, ove, točno gdje je to navedeno, samo malo… Evo to je “Oslobođenje”, četvrtak, 19. 6. 1997. godine, stranica hrvatska je 34., gdje se o…, tome govori. I kaže se da je “kameru je prema mostu ustremio jedan Škot, koji se u tom gradu nalazio kao pripadnik Britanske Armije.” Dakle, Britanaca časni suci dole nije bilo. Meni je nejasno što je pripadnik Britanske Armije radio u Mostaru kad su dole bili zaduženi Španjolci. I kaže se “da je taj čovjek, prema naredbi Dudakovića, a to je bio zamjenik zapovjednika IV korpusa, krenuo u Sarajevo u pratnji pripadnika vojne bezbjednosti komande IV korpusa. I izrijekom piše, “ali, umjesto da dragocjeni dokument, kako je bilo dogovoreno, preda ondašnjem direktoru RTVBIH, on se dočepao prvog Unproforovog aviona i odletio iz Bosne.” Ovo pišu muslimani, ne piše Praljak. E sad. To su njihove izjave i to dosta znatno iza toga. Ja tu nemogu više ništa dodati. Kakvu je on ulogu imao dolje, ja mogu sudu dostaviti njegovo ime, pa bi se moglo, ali …ne, nema ništa od toga.”(8.6.2009.)

O modeliraju rata i (navodnoj) smjeni

(Praljak) …Dakle snaga koju su imale određene zemlje na tom području je bila takova, da su one modelirale taj rat, to ja tvrdim, šest puta pod zakletvom. Kako će se odvijati, do koje mjere, i kako. I taj rat na teritoriju BiH je vođen, između ostalog kao jedna propagandna ili kampanja reklamiranja deterdženata. Izabere događaj koji se zbio ili nije zbio, novinari ga vam prenesu, a onda vi kažete, “e sad vi morate, jer evo imamo informaciju. Nema informacije časni suče u svjetskoj javnosti o Doljanima, Uzdolu itd. Nema informacije o ofenzivi muslimanskih snaga tri mjeseca na HVO. Nema! A stalno se govori da mi napadamo. Ja kažem, nigdje nismo napali! Mi se branimo! E sad, što se tiče gospodina Galbraitha. Ja ne znam što je on govorio o Franji Tuđmanu, ali ja sam svoju zamjenu zatražio prije Stupnog Dola, s kojim uostalom nemam nikakve veze, to je broj jedan. I broj dva: Mislim da je animozitet gospodina Galbraitha prema meni, nastao naknadno, jer sam ja javno se očitovao kad je on držao javni skup, tribinu, na trgu u Slavonskom Brodu, kao da mu je to Amerika i prčija! Ja sam mu rekao, čekajte, nismo mi banana država da nam veleposlanik drži javne govorancije. Tada je on odgovorio “Šta se javlja taj rušitelj Starog mosta.” Opet, bez suda i zakona, dovoljno je da ste Amerikanac, a iza toga ide najveća sila na svijetu, najsnažnija sila na svijetu, mene te sile ne interesiranju. Može on biti neznam kakova sila, nije točno da se mene dole smijenulo.(15.6.2009.)

O gotovim pričama

(Praljak) …Gotova je priča. Priče su, časni suče Antonetti, gotove kad vam netko hoće staviti priču. Danas se ratovi oblikuju preko CNN-a. Pa to piše u svakom komunikacijskom knjizi, koja se bavi. Ako vam CNN hoće napraviti rat, vi ćete imati rat. Najprije dođu oni, a poslje toga možete samo čekat kad će počet rat. Od Bagdada pa nadalje. Tu je stvar sile i snage…(15.6.2009.)

O uvjerenjima

(Praljak) Ja sam se uvjerio i u ratu i poslje rata, da je beskrajna količina podmetanja i laži napravljena u tom ratu.(16.6.2009.)

O prišivanju dokumenta

(Praljak) …U ovoj sudnicu su falsificirani mnogi dokumenti, i što se tiče Blaškićevog slučaja i tu su razne službe imale svoje umješane prste. Iz kojih razloga ja nebih išao dalje. Iz razloga da me dovedu i da me optuže ovdje, evo to su razlozi… (16.6.2009.)

O neozbiljnosti jednog djelatnika suda

(Službeni prevoditelj, zaboravivši vjerojatno isključiti mikrofon, op. a.): “auuuuuuuuaaaaa (zijevanje), joj ovaj advokat (Praljkov odvjetnik Kovačić, op. a.) je sirota, eee.”

(Praljak)  (nakon dijela snimke bez tona, op. a.): ..vokat sirota. Vaših komentara je već pun kufer. Vi prevodite i radite svoj posao kako Bog zapovjeda, a ovaj odvjetnik nije sirota. Sram vas bilo. (18.6.2009.)

O ponašanju muslimanskih izbjeglica

(Praljak)  …oni su znali da u Hrvatskoj ne mogu ostati, ali je dolazilo do čitavog niza drugih problema, jer su se oni ponašali kao da nisu izbjeglice. Njihovi su zahtjevi bili, vidjeli ste, treba nam platiti kartu i uvesti trajektnu liniju između otoka koji nikad nije imao trajektnu liniju. Oni su jednostavno mislili da su oni još uvijek građani Jugoslavije i da im netko treba dati što ih je volja. To je broj 1. Broj 2: Pjevali su recimo… (prekid suca)

(Praljak)… i drugo: Ovi ljudi, vi to neznate, ali da samo kažem. Kad bi muslimani u ove 93.-oj godini izvojevali koju vojnu pobjedu, znate što se događalo na Jadranu po hotelima? Muslimanske izbjeglice su pjevale i slavile pobjedu svoje vojske nad Hrvatima u BiH. Desetina puta tako.(18.6.2009.)

O dvostrukoj politici

(Praljak)…Ne može se voditi dvostruka politika prema nekome koga naoružavate, stalno! Ne može, ne može, ne može i ne može. Ne možete neprijatelja koga hoćete poraziti, izbaciti, naouružati i naouružavati tokom cijelog rata. Pa to je van! (18.6.2009.)

O tezama i uzrocima

(Praljak) “Jedan čovjek, jedan glas”. Od Islamske deklaracije pa nadalje, je ono što je uzrokovalo rat između Hrvata i muslimana! I ja bih sutra išao u rat protiv te teze! To je moj teritorij, na kome ja prebivam. To je moja zemlja i nitko me ne će etnički okupirati!

pismaiznjemacke

{mxc}

Pon, 30-11-2020, 15:50:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.