Heinz FischerObjavljujemo tekst Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u kojem se vrlo podrobno obrađuje pitanje što su pojedine države dužne učiniti kada im pristigne srpska međunarodna tjeralica. Izravan povod za ovu analizu slučaj je generala Armije BiH Jovana Divjak, no situacija je u mnogu čemu analogna onima u koje su ili su bili uključeni hrvatski državljani, poput Tihomira Purde. Autori Bakhtyar Aljaf i mr. sci. Zijad Bećirović idu i korak dalje, tražeći razloge zbog čega je Austrija u slučaju Divjak postupila drugačije od Njemačke. Kao objašnjenje nalaze osobne veze između srpskih dužnosnika i austrijskih dužnosnika vezanih na Socijaldemokratsku partiju Austrije (SPÖ) i austrijskog predsjednika Heinzoma Fischera. Naravno, bilo bi zanimljivo saznati i nešto o našim bratskojedinstvenim vezama, primjerice, s ministrom unutarnjih poslova i zamjenikom premijera u Vladi Srbije Ivicom Dačićem, inače bivšim Miloševićevim kadrom, ali IFIMES se ovaj put ograničio samo na slučaj Divjak.(mm)

 

***

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu pozadine uhićenja u Beču 3. ožujka 2011. godine bivšeg zamjenika načelnika „Štaba Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine" generala Jovana Divjaka, te ulogu pojedinih austrijskih i srpskih službenika u spoemnutom uhićenju. Iz opširne analize sa naslovom „Tko se skriva iza uhićenja generala Divjaka" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Tko se skriva iza uhićenja generala Divjaka

General Jovan Divjak (74), bivši zamjenik načelnika „Štaba Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine" uhićen je 3. ožujka 2010. godine u Beču, Austrija. O njegovom uhićenju pisali smo u analizi „General Divjak uhićen umjesto generala Mladića" objavljenoj 5. ožujka 2011. godine (poveznica: IFIMES).

Privremene mjere Interpola iz lipnja 2009. godine ukinute su u studenom 2010. godine na Generalnoj skupštini Interpola u Dohi, Katar. Donesena je Rezolucija AG-2010-RES-10. Prema toj rezoluciji Interpola ukoliko neka država raspiše tjeralicu putem Interpola, Interpol tu tjeralicu dostavlja državi, čiji je državljanin osumnjičen za ratne zločine i ta država ima pravo uložiti prosvjed u roku 30 dana. Ivica DačićUkoliko država uloži prosvjed Interpol dalje ne raspisuje tu potjernicu. U slučaj uhićenja generala Divjaka Interpol nije bio uključen u te aktivnosti što je vidljivo iz dopisa generalnog sekretara Interpola Ronalda K. Noble broj: LA/36328-30/JS/ YG/sm/DCS 41 107 od 10. ožujka 2011. godine, odgovorne su vlasti Austrije i Srbije.

Donošenjem rezolucije u Dohi ukinute su privremene mjere i Interpol je pronašao „solomonsko rješenje" i stvar vratio na početak uz „elegantno" izvlačenje iz cijelog slučaja. Tako je međunarodna zajednica još jednom pokazala svoje licemjerstvo, umjesto da su nakon „slučaja Ganić" donijeli odluku o trajnoj suspenziji političko motiviranih potjernica koje dolaze iz Srbije protiv građana BiH za ratne zločine ili genocid i dalje je nastavljen progon bh. državljana. General Divjak je uhićen na osnovu takozvane difuzne tjeralice izravno poslane iz Srbije u Austriju. Postavlja se pitanje jesu li austrijski državni organi, prije svega Ministarstvo pravde, policijski organi i Ministarstvo vanjskih poslova donijeli pravno valjanu odluku u pogledu tjeralice iz Srbije.

Srbija je tako izbjegla potrebnu proceduru u okviru Interpola i iza leđa Interpola preko difuzne tjeralice pokušala izigrati Rezoluciju iz Dohe, jer ukoliko bi postupala po Rezoluciji iz Dohe ne bi moglo doći do uhićenja generala Divjaka.

Difuzna tjeralica je tjeralica ograničenog karaktera koju ne raspisuje Generalni sekretarijat Interpola u Lyonu nego je raspisuje pojedina država samo prema određenoj državi ili grupi država. Dakle, difuzne tjeralice se ne šalju u sve zemlje članice Interpola, već samo u određene zemlje i područja, koje je naznačila država koja ih je raspisala, a u ovom slučaju to je Srbija. Međutim, države bi trebale samostalno shodno Rezoluciji i to je obavezujuće, da i difuzne tjeralice koje se odnose na teška kršenja međunarodnog prava provjeravaju s Interpolom u skladu s Rezolucijom iz Dohe. Milorad DodikTo se ovoga puta nije dogodilo i austrijski državni organi su preuzeli potpunu odgovornost za uhićenje generala Divjaka zajedno sa organima države Srbije. Zanimljivo je, Bosna i Hercegovina kao država još uvijek nema svog stalnog predstavnika u glavnom sjedištu Interpola u Lyonu.

Primjer njemačkih organa

Prošle godine njemačke vlasti zaustavile su generala Divjaka u Berlinu i nakon kraćih provjera ga pustile. Postavlja se pitanje, kako njemački organi nisu postupili po tjeralicama Srbije, a austrijski jesu? Ima li Austrija neke druge standarde u odnosu na Njemačku, a poznato je sa koliko povijesnih i političkih veza je Austrija povezana s BiH, a posebno danas na financijskom području. Što bi se dogodilo kada bi se pokrenuo masovni bojkot prema austrijskim bankama u BiH i ostalim projektima Austrije u BiH.

U postupku protiv Ganića pred Britanskim sudom otkrivene su sprege pojedinih britanskih službenika, koji su ohrabrivali službenike iz Srbije u pokretanju zahtjeva i tjeralice protiv Ganića pred britanskim pravosudnim i policijskim organima.

U slučaju „general Divjak" situaciju dodatno otežavaju osobni odnosi pojedinih srpskih dužnosnika s austrijskim dužnosnicima, posebno sa Socijaldemokratskom partijom Austrije (SPÖ) i austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom. Naime, 2004. godine kada se natjecao za prvi predsjednički mandat u Fischerovoj izbornoj kampanji aktivno je sudjelovao Milorad Dodik, koji je poticao austrijske Srbe u glasovanju za Fischera. Također, austrijski Socijaldemokrati imaju odlične odnose i saradnju s Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kao što s Dodikom također tijesne veze imaju slovenski Socijaldemokrati (SD) premijera Boruta Pahora, a ne sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP) Zlatka Lagumdžije.

„Slučaj Jurišić" i tzv. tuzlanska kolona pokazali su kako je pravosuđe u Srbiji potpuno politizirano i podređeno aktualnoj vlasti. Jurišić je nekoliko godina proveo u zatvoru i uhićen je na osnovu srbijanske tjeralice prilikom posjete Beogradu. Srbija želi biti u središtu pažnje, iako je po presudi Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. veljače 2007. godine Sud u svojoj presudi utvrdio, da je Srbija ipak prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći u sprječavanju genocida, i da nije kaznila niti predala počinioce genocida Haaškom sudu. Borut PahorPoslije ovog suđenja, Srbija je postala prva zemlja, koja je prema ocjeni ovog suda prekršila Konvenciju o sprječavanju genocida. Srbija i dalje svojim potezima zloupotrebljava međunarodni pravni sustav. Na ovakav način i austrijske vlasti u „slučaju Divjak" doprinose destrukciji međunarodnog pravnog sustava.

Iz dokumenta NCB Interpola Beč broj 3881 od 7.3.2011 vidljivo je kako austrijske vlasti odgovaraju na hitan zahtjev NCB Interpola Sarajevo tek nakon četiri dana i to poslije dva upita?! Iako je NCB Interpola Sarajevo poslao upit o načinu uhićenja generala Divjaka 3. 3. 2011. godine, austrijske vlasti su ignorirale zahtjev i za to vrijeme odredile pritvor za generala Divjaka tako da je u međuvremenu čak okončana i procedura plaćanja kaucije. U nemuštom i veoma neprofesionalnom odgovoru u depeši od 7. 3. 2001 NCB Interpola Beč uopće nije jasno zašto je Austrija uhitila generala Divjaka, osim što su priznali da su to učinili na osnovu srbijanske difuzne potjernice iz 2008. godine. NCB Interpola Sarajevo je isti dan poslao zahtjev za dodatno objašnjenje, ali do danas nije dobio odgovor. Ovakvo ponašanje NCB Interpola Austrije nije zabilježeno u dugogodišnjoj povijesti Interpola i međunarodne pravne i policijske suradnje.

Austrijske vlasti moraju što prije donijeti odluku o puštanju na slobodu generala Divjaka. Izjava ministra vanjskih poslova Austrije o pravnim ekspertima, koji misle da general ne može biti izručen bit će smiješna ukoliko se procedura protiv generala protegne na slijedećih nekoliko mjeseci.

Odluka o puštanju na slobodu generala Jovana Divjaka predstavljala bi doprinos jačanju međunarodne pravde i nastojanjima protiv zloupotrebe međunarodnog prava od strane Srbije, koja je u nedavnoj prošlosti bila glavni pokretač ratova na Balkanu. U slučaju generala Divjaka imamo situaciju, da u njegovom progonu prednjači Miloševićev ministar Ivica Dačić, koji je sada zamjenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Srbije i predsjednik Miloševićeve Socijalističke partije Srbije (SPS). Kada bi u Srbiji eventualno bila sprovedena lustracija Ivica Dačić ne bi mogao obavljati nikakvu javnu funkciju, jer je bio jedan od najbližih Miloševićevih suradnika i više od 10 godina nalazio se na „crnoj listi" američke Administracije sa koje je skinut pod sumnjivim okolnostima i kojeg je potrebno ponovno uvrstiti na „crnu listu".

Međunarodni institut IFIMES nastavit će istraživati ulogu najviših predstavnika austrijske države i pojedinih srpskih dužnosnika, koji su neposredno ili posredno uključeni u uhićenje generala Divjaka i njihove međusobne političke i poslovne veze.


Ljubljana, 19. ožujak 2011.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana

Direktori: Bakhtyar Aljaf i mr .sci. Zijad Bećirović

Sri, 18-09-2019, 12:13:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.