Donosimo izbor citata iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme članova Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Točnije, radi se o izvacima iz tzv. crvene i plave knjige, koje su objavljene u elektroničkom obliku na poveznici http://hpkz-napredak.hr/novi-kurikul/. Zbog izuzetno velikog broja recenzija, prilog s izvacima ćemo objaviti u više nastavaka.(hkv)

Naravno da ćemo u izvođenje pilot-projekta uključiti samo prethodno usuglašene i pripremljene kurikulume, a na većinu predmetnih kurikuluma zapravo i nema puno primjedbi.

- Ministrica Blaženka Divjak, 9. listopada 2017.

“

”

Prof. Boris Vilić, dekan Rider University, New Jersey, SAD

Moram reći da me prijedlog programa Cjelovite kurikularne reforme (CKR) razočarao. Ovakvi prijedlozi složenih kurikulnih reformi, koji se više posvećuju sadržaju koji već sutra zastarijeva, davno su propali i u razvijenim državama pa će tako i u Hrvatskoj.

Iako čitam dokumente poput CKR-a već dugi niz godina, bilo mi je jako teško pratiti pojedine dokumente CKR-a zbog vrste uporabljenog jezika (ali i pogrešaka) i često sam se morao pitati: što je pisac zapravo htio reći? Čitajući prijedlog nastavnoga plana stječe se dojam da su subjektivne vrednote pojedinaca iz takozvane „Ekspertne" radne skupine prevladale nad objektivnim potrebama društva.

Svi su znanstvenici - i u Hrvatskoj i u svijetu - naviknuli na proces recenzija pri objavi znanstvenih radova. Upravo me zato začuđuje pristup kurikulnoj reformi koji ju tretira kao fait accompli te omalovažava i politizira sve kritike programa CKR-a. Rekao bih čak da takav pristup neuvažavanja recenzija pokazuje i manjak intelektualizma, ali i da je opasan za budućnost Hrvatske. CKR-ovi planovi za usavršavanje učitelj a (preko webinara i internetskih stranica) pokazuju određenu dozu amaterizma prema pristupima usavršavanja učitelja i nije mi poznat niti jedan uspješni model koji ima takav pristup. Očigledno je da Hrvatska ima mnogo stručnjaka i zato podržavam prijedlog HAZU-a za proširenjem Ekspertne radne skupine i za proširenjem stručnih radnih skupina i za revizijom CKR-a. Hrvatska djeca zaslužuju bolje!

Akademik Ranko Matasović, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autori CKR reforme odabrali su model u koj emu se uspješnost obrazovanja ocjenjuje pomoću takozvanih „ishoda učenja", a ne pomoću usvojenih (naučenih) sadržaja i primijenili su taj model na sve predmete u svim obrazovnim ciklusima. Valja odmah napomenuti da je riječ o teoriji koja je u velikoj mjeri kontroverzna i za koju ne postoje znanstveni dokazi da je smisleno primjenljiva na sva područja obrazovanja i korisna za sve uzraste učenika. Uvođenje tablica s „ishodima učenja" na društveno-humanističke fakultete, kojemu sam svjedočio, dočekano je s posvemašnjim podsmijehom i do sada nije pokazalo nikakve mjerljive pozitivne rezultate, a sada se upravo taj model želi protegnuti na čitav hrvatski obrazovni sustav!

Prof. dr. sc. Marko Palekčić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Koncept kurikula koji je orijentiran na ishode, odnosno standarde i kompetencije, već je odavno primijenjen i provjeren - primjerice u SAD-u (KERA, 1991.) i u Njemačkoj (Bildungsreform als Revision des Curriculums, 1967.). Obje kurikulne reforme, a i mnoge reforme koje su implementirane kasnije, proglašene su neuspješnima ili su im upućene masovne kritike kako znanstvenika, tako i nastavnika.

Prof. dr. sc. Renata Marinković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sintagma koja je u posljednje vrijeme previše rabljena u CKR-u jest fraza „ishodi učenja". Znanje je lako provjeriti konkretnim pitanjima, a ishode teže „vrednovati" jer su dani široko i deskriptivno pa ih treba „frizirati", dopuniti, pojasniti, konkretizirati. I pritom ne bismo bili sigurni da smo postigli cilj jer je sve apstrakcija. Primjena tabličnoga prikazivanja i evidentiranja ishoda ne pridonosi ničemu osim što odgojno-obrazovni proces i nastavnikov rad komplicira i čini ga birokratskim.

Prof. dr. sc. Stipe Botica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica Hrvatska, Zagreb

Bit će mi drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju: nedorečene, nesustavne, formalističke i „promašene" u mnogim odredbama.

Akademik Krešimir Nemec, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Posrijedi je teško prohodan tekst CKR-a, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija, nego i opasan voluntarizam. Autori kurikula za predmet Hrvatski jezik nisu se prilikom izrade konzultirali ni s relevantnim institucijama (primjerice s katedrama za hrvatsku književnost na sveučilištima ili s Razredom za književnosti i Razredom za filologiju HAZU) niti s priznatim stručnjacima iz područja lingvistike i znanosti o književnosti.

Ostentativno se izbjegavaju glagoli „znati" i „naučiti" kao očito nepoželjni ili čak prevladani, a u prvi plan stupaju demagoške floskule i isprazne didaktičko-metodičke formule, poput vrlo općenitih i stalno ponavljanih „ishoda učenja" ili nejasno definiranih pojmova kao što su „stjecanje kompetencija" i slično. Iz konfuznoga kurikula za predmet Hrvatski jezik nije posve razvidno kako će se strukturirati nastavni sadržaji pa prijeti potpuna disperzija u distribuiranju sadržaja i tema iz književne povijesti.

Nemoguće je naći primjer neke zemlje u kojoj se odgovorni za odgoj i obrazovanje tako podcjenjivački odnose prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Brza primjena kurikula otvorila bi prostor za improvizaciju, dezorijentiranost i kaotičnost u nastavi. Potrebna je široka i dugotrajna javna rasprava u koju će biti uključene sve relevantne institucije i pojedinci. U takvoj otvorenoj, tolerantnoj i ideološki neostrašćenoj raspravi treba „odvagnuti" sva dosadašnja pozitivna i negativna iskustva i utvrditi precizan nastavni plan: kamo idemo i što želimo. Bez stručnoga osposobljavanja nastavnika svaka je reforma unaprijed osuđena na neuspjeh.

Mara Azinović, prof., pedagog, Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb

Glavne promjene koje uvodi CKR su sljedeće: uvođenje Bloomove taksonomije: ishodi učenja + razine usvajanja + tablice, koja se dosad nije pokazala kao prikladna jer podcjenjuje ulogu znanja i odstupa od srednjoeuropske prakse, zatim veća izbornost na štetu podjednakoga prirodoslovnoga i društveno-humanističkog obrazovanja.

Akademik Ivica Kostović, HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb

U vezi s predloženom Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR) postavlja se niz otvorenih pitanja i primjedbi. Nema analize stanja, ključnih pokazatelja i stvarnih projekcija potreba razvoja. Negativno je iskustvo ranijega Bolonjskog procesa: početak nagao i bez priprema -rezultat neuspješan. Reforma nije cjelovita jer ne obuhvaća i edukaciju nastavnika (što je bitna preporuka HAZU-a). Gdje su roditelji u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju? Obveza je osnovnoga obrazovanja po Ustavu - prava roditelja da sudjeluju u odgoju i izgradnji svjetonazora.

Rezultati reforme bit će vidljivi za dvadeset godina! Gdje je jamstvo uspješnosti i tko ga daje? Tko procjenjuje rezultate stručne i javne rasprave, tko recenzira Cjelovitu kurikularnu reformu? Na koji se način nadzire provođenje reforme? Pogrešno je shvaćanje da se to provodi samo na razini Ministarstva. Hrvatski sabor treba odrediti kako će se nadzirati reforma. Za pilot-program provođenja reforme ključan je nepristran izbor eksperimentalnih škola s reprezentativnim uzorkom. Emocionalni razvitak, razvitak osobnog identiteta, razvitak nacionalnoga identiteta.

Neprilagođenost kurikula dobi učenika: neki sadržaji ulaze prerano za kognitivne sposobnosti djece. Opasna je prerana izbornost kao i prevelike mogućnosti izbornosti.

Uloga sveučilišta - gdje, kada i kako započinje edukacija nastavnika za novu reformu? Dosadašnji stavovi HAZU - kako ih „uvažiti" npr. za STEM područje? Uvažavanje dosadašnje javne rasprave: ističe se analiza doc. dr. Matka Glunčića za gimnazijsko obrazovanje sa stajališta potreba ključnoga STEM područja. Bitne primjedbe na školsku lektiru i na zanemarivanje predškolskoga odgoja i obrazovanja.

Općenito, iz CKR-a proizlazi da je odgoj manje važan od obrazovanja. Mnogi aspekti (na primjer održivi razvoj, donošenje odluka, preuzimanje rizika, rodnost, metakognicija, evolucija i tako dalje) uče se prerano i s neutemeljenim „odraslim" shvaćanjem mozga djeteta. Predškolski razvoj i osnovnoškolsko obrazovanje - nema potrebne prilagođenosti dobi i kognitivnome razvitku. Postoji potreba da se sačuva gimnazija sa širokim temeljnim obrazovanjem. Zanemarena je uloga sveučilišta u izradi kurikula. Gdje se u CKR-u izgubilo gospodarstvo? U CKR-u su zanemareni mnogi dosadašnji stavovi HAZU-a.

Žarko Bošnjak, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb

Metodologija za izradu i kreiranje odgojno-obrazovnih ishoda unutar CKR-a je nedostatna. Svaka pogreška može izazvati nesagledivu štetu. Nažalost, pogreške su napravljene. Mišljenja sam da javni poziv nije polučio potpuni uspjeh i da je nužno u svaku stručnu radnu skupinu uključiti najveća imena za pojedini predmet kako bismo u konačnici imali najkvalitetnije rješenje.

Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tajnik Razreda akademik August Kovačec

Velikim brojem sudionika u izradbi prijedloga reforme ne mogu se opravdati njezini strukovni nedostatci. To što su umjesto pomno odabranih skupina stručnjaka u izradbi prijedloga sudjelovali velikim dijelom ljudi koji su se sami prijavili na natječaj, nerijetko je vodilo u voluntarizam i aktivizam u predloženim rješenjima.

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Upravni odbor, predsjednik Društva Božidar Petrač

Zanemarivanje hrvatskoga identiteta i nekih njegovih nosivih obilježja u kurikulu držimo neprihvatljivim stručnim propustima onih koji su ga pisali i prvorazrednim političkim pitanjem kojim se Ministarstvo mora vrlo ozbiljno pozabaviti.

Doc. dr. sc. Dubravka Smajić, Fakultet odgojno-obrazovnih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Kurikul Hrvatskoga jezika u području komunikacije i jezika nije usmjeren na njegovanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta. U ovome kurikulu ta je sastavnica izostala. U odgojno-obrazovnim ciljevima učenja nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti jasno hrvatski orijentiran, što ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice CKR-a za učenike bile bi mnogo štetnije nego njihovo školovanje prema sadašnjem programu.

Akademik Antun Dubravko Jelčić, HAZU, Razred za književnost, Zagreb

Ima li smisla nabrajati sve promašaje kojih je toliko da dokument CKR-a čine nepopravljivim? Ako smo ljudi odgovorni za budućnost svojih potomaka i za sudbinu svoga (malobrojnog) naroda, u ovome CKR-u možemo pročitati samo uputu kako upropastiti hrvatsko školstvo, kako ga učiniti negacijom samoga sebe. I u obrazovnom i u odgojnom smislu.

Dr. sc. Mario Jareb Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Treba uzeti u obzir prisutne podjele u društvu i na njima utemeljene interpretacije koje često zaobilaze znanstveno utemeljena historiografska istraživanja. Kurikul nastavnoga predmeta Povijest nije ni spomenuo događaje poput Krvavog Uskrsa na Plitvicama u kojem pada prva žrtva Domovinskog rata Josip Jović, hrvatski referendum o neovisnosti i konačno proglašenje hrvatske neovisnosti 8. listopada. Taj kurikul zaboravio je na divljački napad agresora na Dubrovnik i u kojemu je taj biser hrvatske i svjetske baštine pretrpio strašna razaranja, u kojima su ubijeni brojni građani.

Držim kako bi u cjelini gledano Prijedlog nacionalnog kurikula nastavnog predmeta Povijest u sadašnjem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na drugačijim temeljima.

Prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

U izradi kurikula sada bi trebalo angažirati sve relevantne znanstvene ustanove kako bi se postigao optimalan rezultat i uklonila svaka sumnja da je njegovo provođenje monopol određene skupine ljudi. Na djeci se ne smije eksperimentirati ni improvizirati. Nevjerojatno je da se 2016. godine u novome programu za hrvatske škole spominje formulacija „ratni sukobi na (post)jugoslavenskomprostoru"!?

Važno je očitovati se i donijeti zaključak o primjedbama da je novi kurikul Povijesti strukturno i metodološki neprihvatljiv, na što upozorava struka s ogromnim znanjem o metodologiji i iskustvom rada u osnovnoj i srednjoj školi. Takve su ocjene zabrinjavajuće jer ako temelj nije dobar, nema smisla ići dalje prije nego što se to popravi.

Demokracija i pomirenje ne mogu se graditi na netočnim faktografskim podatcima te na nepoštivanju uzročno-posljedičnog niza i kronologije događaja u ratu u RH i BiH 1990-ih. Neutemeljena je izjava Vuka Draškovića da je „Vukovar Hirošima srpskog i hrvatskog ludila “.

Prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Predložena kurikulna reforma ogroman je dokument bez jasno izraženih ciljeva. Predložena reforma ne ide prema smanjenju broja predmeta, što smatram izuzetno pogrešnim. Samo smanjenje satnice pojedinih predmeta i zadržavanje istoga broja predmeta neće polučiti nikakav učinak. Na primjer, apsurdno je učiti Zemljopis osam godina. Kada će konačno netko reći da te predmete (poput Zemljopisa) treba smanjiti na npr. dvije (maksimalno četiri) godine? Zemljopis ne spada u STEM područje!

Izbornost predmeta - na prvi pogled to izgleda sjajno. Međutim, praksa (na FER-u) pokazala je da učenici često idu načelom "minimuma energije" i biraju predmete koje će lagano položiti. To sigurno neće doprinijeti boljitku Hrvatske. Naime, nedostatke znanja iz temeljnih predmeta u praksi nije moguće nadoknaditi na fakultetu, što pokazuju iskustva velikog broja sveučilišnih profesora u STEM području.

Akademik Leo Budin, HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Smatra se da temeljna znanja treba stjecati disciplinarno, u predmetnoj nastavi (Hrvatski jezik, strani jezici, Povijest, Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Geografija, Informatika, Tehnički odgoj, Likovni odgoj, Glazbeni odgoj, Tjelesni odgoj, Vjeronauk), a tek nakon toga može se ostvariti uspješna interdisciplinarna primjena znanja i stjecanje vještina. Zbog toga ne treba uvoditi integrirane predmete, kao primjerice Prirodoslovlje, umjesto temeljnih predmeta Fizike, Kemije, Biologije i Geoznanosti. U pripremi novih kurikula trebaju sudjelovati stručnjaci iz svih predmetnih disciplina, a treba uvažiti i ključne postavke europskih trendova u preoblikovanju obrazovnih sustava.

Nela Dželalija, prof., III. gimnazija, Split

Ovaj je prijedlog u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno da može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika.

Željko Bošnjak, prof., Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb

I uz najbolji, najsavršeniji i najbogatiji e-udžbenik nužno su potrebni i tiskani materijali. O udžbenicima niti riječi u ovoj „reformi".

Mr. Ljiljana Klinger, dipl. učiteljica, ravnateljica Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb

Je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu?

Prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U vezi s nastavkom reforme obrazovanja moje je stajalište sljedeće: reformu treba nastaviti i to tako da se kao prvi korak u postojećoj konfiguraciji škole osuvremene nastavni programi. Pritom treba voditi računa o ukupnom opterećenju učenika.

Tomislav Faist, učitelj Osnovna škola Posavski Bregi

Već se niz godina radi na reformama školskog sustava, no od uvođenja praktičnih radova -čime je HNOS (2005.) znatno unaprijedio i obogatio nastavu Tehničke kulture - znatnijih poboljšanja nema. Uz to se neki elementi prenose iz dokumenata jedne reforme u dokumente druge, a kao da se gubi iz vida prioritet koji je propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 4):

„ _ jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima".

Prof. dr. sc. Goran Nuić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Moj je dojam da se u prijedlogu CKR reforme previše odmaknulo od postojeće prakse i to ne smatram dobrim. Svaka reforma trebala bi krenuti od detaljne i korektne procjene postojećega stanja te predlagati poboljšanja u manjim koracima (od korjenitih promjena) da bi imala šanse za uspjeh. Vrednovanje na osnovi ishoda učenja nije po mome mišljenju primjenjivo na matematiku, a vjerojatno niti na prirodoslovlje.

Prof. dr. sc. Zlatko Drmač, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Misli li netko uistinu da je moguće i da danas uistinu ima smisla popunjavanjem obrazaca i tablica s unaprijed zadanom strukturom, propisanom listom poželjnih i nepoželjnih glagola, definiranim razinama usvojenosti s razrađenim detaljima za svaki ishod te primjerima zadataka, trasirati obrazovanje učenika koji će upisati fakultet iz STEM područja za petnaest godina od danas?!

Prof. dr. sc. Ladislav Čaklović, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Neke obrazovne jedinice u kurikulu za predmet Matematika imaju nedostatke koji zadiru u nerazumijevanje matematičkih modela. Opći dojam ovih dokumenata zajedno jest: nagomilavanje činjenica, nedovoljna briga za zdravlje djece, neujednačenost stručnih radnih skupina kao i nabrajanje nerazumljivih fraza te nepotrebnih i krivo formuliranih definicija.

Doc. dr. sc. Matko Glunčić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kvantitativnim analizom recenzija je pokazala da će CKR gimnazijskog kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.

Akademik Mislav Ježić, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Treba uključiti u reformu školstva s jedne strane najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (ili predmete), koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore, koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine. U radu na prijedlogu CKR-a (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten), ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja.

Mi nemamo prava, pod bilo kakvim izgovorima i floskulama, u svojemu obrazovnome sustavu ne dati svim učenicima najbolju naobrazbu i odgoj koje možemo, a prema njihovim mogućnostima - i iz matematike i iz jezika, i iz prirodnih i iz humanističkih područja, i iz tehničkih znanja i iz umjetnosti, i iz sportova. Samo u tome slučaju osposobit ćemo mlade ljude da se nose s kompetitivnošću dinamičnoga i nesigurnoga svijeta u kojemu živimo, samo u tome slučaju možemo i Hrvatsku učiniti kompetitivnom koliko je nužno da bi se nosila s tim svijetom i u njemu očuvala potrebnu mjeru samostalnosti i slobode svojih građana. Oni koji se time bave moraju snositi i punu odgovornost.

Hrvatski institut za povijest, Zagreb Znanstveno vijeće, ravnateljica dr. sc. Jasna Turkalj

Ovakav prijedlog radikalno mijenja koncepciju srednjoškolskog učenja i poučavanja Povijesti, a sasvim izgledno bez rezultata koje predlagači očekuju, i to iz više razloga. Poseban je problem u Prijedlogu CKR-a podzastupljenost hrvatske povijesti. Smatramo da prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest nije prihvatljiv ni za eksperimentalnu primjenu, nego zahtijeva opsežne i ozbiljne metodičko-didaktičke i sadržajne izmjene i dopune.

Akademik Tomislav Raukar, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U konceptima kurikula Povijesti izostavljen je jedan od temeljnih, upravo nezaobilaznih pojmova - čovjek i društvo ili pojedinac i zajednica, bez kojega je naše poznavanje povijesnoga razvoja osiromašeno i veoma otežano, a svakako nepotpuno. Veoma česta formulacija u kurikulu, da „učenik proučava" pojedine koncepte i slično, pojavljuje se već u tablicama za peti razred osnovne škole, a zatim u obliku „učenik istražuje" nastavlja do kraja osnovnoškolskoga kurikula, pri čemu se zanemaruje pitanje o primjerenosti takvih izričaja za učenike u toj dobi.

U CKR kurikulu nema tragova odgojnim ciljevima u nastavi Povijesti.

Prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Sastavljači kurikula zapravo nastavljaju redukciju hrvatske nacionalne književnosti kao i nacionalne povijesti koja je započela još za vrijeme Šuvarovih reformi školstva u drugoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća, s idejom kako treba odstraniti još više autora, posebno onih starijih, jer navodno djecu odvlače od čitanja. Da se pita samo djecu, oni ne bi učili ni tablicu množenja, vjerojatno ih ne zanima ni botanika ili kemijski procesi i zato je takva argumentacija neozbiljna i nestručna. Uglavnom, radilo se pogrešno, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni znalci, što je strašno.

Prof. dr. sc. Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ima dosta nestručnoga ignoriranja struke i stručnih standarda, a brojni su prigovori upućeni i na pretjerano ideologiziranje i globaliziranje obrazovnih sadržaja, ponajprije u Hrvatskome jeziku (lektira) i Povijesti (relativiziranje važnosti Domovinskoga rata).

Sanja Bežen, mag. praesc. educ., Dječji vrtić Savica, Zagreb

Zašto se hrvatski standardni jezik ne spominje u kurikulnim dokumentima? Smatram da je sada prava prilika da se odnos prema hrvatskome jeziku u predškolskome odgoju unaprijedi unošenjem snažnijih formulacija, koji sadrže osnovne zadaće i vrijednosti odgoja i obrazovanja. U CKR kurikulu predškolskog odgoja svakako treba istaknuti potrebu njegovanja hrvatskoga standardnoga jezika u radu s djecom i u ostalim aktivnostima odgojitelja.

Alen Šimičić, prof. mentor, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek

Neka mi netko objasni kako se i na koji način može kritički raspravljati o nekoj osobi ili događaju ako se o toj stvari ne znaju osnovni faktografski podatci. Tada se stvarati kritičko mišljenje ili raspravljati o nečemu jednostavno ne može!

Može li mi netko objasniti čime se bavi Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi sa sjedištem u Solunu i kako su njegova izdanja relevantna za kurikul Povijesti, a izdanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata i Hrvatskoga instituta za povijest nisu?!