Izrađen je prijedlog razvoja hrvatskoga visokog školstva, koji ovdje donosimo sažetoga u 20 točaka. Prijedlog je nastao kao rezultat rasprava i znanstvenih skupova o školstvu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) (2000. – 2015.), u Hrvatskom pedagoško-književnom zboru (HPKZ) (2010. – 2015.) i na Sveučilištu u Zagrebu (2011.), te izravnog četverogodišnjeg rada (2003. - 2007.) na razvoju Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) kao projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Uz ostale, potporu prijedlogu dalo je 60 akademika HAZU.

U prijedlogu se ističe da je najvažniji faktor za povećanje kvalitete obrazovanja nastavni kadar (učitelj, nastavnik, profesor, stručni suradnik, ravnatelj i drugi sudionici u nastavnom procesu). „Temeljni preduvjet uspješnih kurikulnih promjena, 'conditio sine qua non' nastavnoga procesa jest kvalitetno permanentno stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i profesora i svih drugih sudionika obrazovanoga procesa i poboljšavanje njihovog materijalnog i društvenog statusa. Svjetska su iskustva pokazala da su ti čimbenici daleko važniji od samoga nacionalnog kurikula“ – stoji u prijedlogu.

U nastavku donosimo sažetak dvadeset točaka za razvoj visokog školstva te listu potpisnika koji su dali potporu prijedlogu. Cjeloviti dokument prijedloga može se preuzeti na poveznici. (hkv)

Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva: Doprinos kurikulnim promjenama – prijedlog u 20 točaka

Sažetak prijedloga kurikulnih promjena u 20 točaka

1. Na razini Vlade i Sabora Republike Hrvatske potaknuti raspravu i donošenje operativnog strateškog dokumenta pronatalitetne politike s konkretnim mjerama za stimuliranje roditeljstva u optimalnom biološkom razdoblju (financijska stimulacija, pomoć pri zapošljavanju i rješenju stambenoga pitanja, preispitivanje društvenih vrijednosti), da se efikasno pridonese značajnom porastu nataliteta.

2. Postići nacionalni konsenzus i osvijestiti u hrvatskom društvu činjenicu da je kvalitetni odgoj i obrazovanje ključni faktor za uspješnost gospodarstva i društva u uvjetima globalizacije, kao i za očuvanje nacionalnih interesa. Sve ključne strateške odluke za školstvo donositi na razini Hrvatskog sabora i formiranjem Nacionalnog vijeća za školstvo.

3. Najvažniji faktor za povećanje kvalitete obrazovanja je nastavni kadar (učitelj, nastavnik, profesor, stručni suradnik, ravnatelj i drugi sudionici u nastavnom procesu). Temeljni preduvjet uspješnih kurikulnih promjena, „conditio sine qua non” nastavnoga procesa jest kvalitetno permanentno stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i profesora i svih drugih sudionika obrazovanoga procesa i poboljšavanje njihovog materijalnog i društvenog statusa. Svjetska su iskustva pokazala da su ti čimbenici daleko važniji od samoga nacionalnog kurikula. U cjeloživotno obrazovanje nastavnoga kadra treba uključivati i produbljivanje poznavanja znanstvenih sadržaja predmeta koji se predaje i metodičke i psihološke aspekte nastavnoga procesa. U središtu promjena obrazovanja („kurikulnih promjena”) trebaju biti konkretne sistemske mjere za poboljšanje materijalnog i statusnog položaja nastavnog kadra, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv, sustavno kvalitetno stručno osposobljavanje i usavršavanje nastavnoga kadra (ustrojavanje mreže za poboljšanje kvalitete nastave, uvođenje iskusnih nastavnika-trenera, otvoriti mogućnost jednomjesečnoga ljetnog uključivanja nastavnoga kadra sa škola u znanstveno-istraživačke timove na sveučilištu i znanstvenim institutima iz područja predmeta koje predaju te poduke iz humanističkih disciplina kao što je govorništvo, posebno na hrvatskom jeziku te ostale vrste komunikacijskih vještina). Kompetencije iz discipline govorništva nastavnika mogu koristiti prijenosu znanja i razvoju kritičkoga mišljenja učenika i u prirodnim i društveno humanističkim predmetima.

4. Postupno povećavanje kvalitete obrazovanja, ali uz što manje organizacijskih promjena.

5. Orijentacija kurikula na znanstveno-tehnološki razvoj i globalnu konkurentnost, s uvažavanjem bitne uloge temeljnih prirodoslovnih znanja, tj. matematike, fizike, kemije, biologije, geologije i informatike; orijentacija kurikula na nacionalni identitet i vrijednosti, s uvažavanjem važne uloge temeljnih društveno-humanističkih znanja (hrvatski jezik, govorništvo, povijest, geografija, strani jezici).

6. Definiranje ciljnih ishoda poučavanja i učeničkih kompetencija. Temeljno načelo u izradi kurikula mora biti da kompetencije hrvatskog učenika ne smiju biti ispod razine kompetencija učenika u razvijenim srednjoeuropskim zemljama i da bude adekvatno zastupljen vlastiti nacionalni identitet i vrijednosti, na razini kruga srednjoeuropskih zemalja kojemu Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada.

7. Provoditi načelo školskog poučavanja: učiti disciplinarno – primjenjivati interdisciplinarno.

8. Kontinuirano raditi na osuvremenjivanju sadržaja poučavanja te rasterećivanju gradiva smanjivanjem opsega enciklopedijskih sadržaja, a produbljivanju i boljem razumijevanju i kreativnom ulaženju u manji broj egzemplarnih tema, uz poticanje sposobnosti učenika za dublje razumijevanje i primjene. Kao korisni orijentir predloženo je smanjivanje maksimalnog broja novih pojmova po nastavnoj temi (tri do pet), te ograničenje broja podataka koje učenik treba upamtiti. Više pozornosti treba posvetiti i izboru različitih govorničkih strategija u procesu nastave, ovisno o tematskoj jedinici. Uz strategiju instruiranja treba smisleno uvoditi strategije argumentiranja, uvjeravanja, interpretiranja, rješavanja problema, transformiranja, "kovitlaca" ideja, pa koji put i uzbuđujućih i zabavljačkih, ako potiču na nove ideje i radosno usvajanje znanja, te logičko povezivanje pojmova i cjelina.

9. Postupno približiti kurikul (naročito satnice pojedinih predmeta) srednjoeuropskim kurikulima, naročito austrijskom i njemačkom kurikulu kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i okolnostima.

10. Postupno poboljšavanje metoda poučavanja. Smjernice za nove oblike i metode poučavanja i kreativnost učenika (primjena raznovrsnih aktivnih metoda i oblika poučavanja, poticanje učenika na samostalnost i kritičko mišljenje, povećavanje zastupljenosti projektne nastave – individualni i grupni rad na projektnim zadacima, pisanje malih učeničkih istraživačkih projekata u cilju tematskoga produbljenja i interdisciplinarnoga logičkog povezivanja nastavnih sadržaja, poticanje učenika na samostalno korištenje raznih izvora znanja; razvoj načela zornosti, poticanje emocionalne inteligencije, uvažavanje zavičajnosti, itd.). Poboljšati praktičnu i laboratorijsku nastavu i s time vezano i opremanje škola kabinetima za pokuse s adekvatnom opremom Za posebno motivirane i nadarene učenike sistematski organizirati redovite dodatne izazove, a za učenike s teškoćama u praćenju nastave sistematsku dopunsku nastavu; važna je briga i za nadarene učenike i za učenike s teškoćama.

11. Kontinuirano razvijati i uvoditi u nastavu nove metode i strategije poučavanja. Predložene metode i oblici rada u HNOS-u nisu bili obvezni za učitelje, ali su ponuđeni kao poticaj na nove, autonomne, kvalitetnije pomake u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadaća u nastavi. Definirani su ishodi poučavanja, dok se pri ostvarenju zadanih ishoda ostavlja široki prostor kreativnosti učitelja, nastavnika i profesora i mogućnost izbora metoda poučavanja. Pritom je potreban oprez da neodređenost prostora kreativnosti ne bi doveo do stihijskih pokušaja izbjegavanja usvajanja temeljnih znanja nužno potrebnih za znanstveno-tehnološki i društveni razvoj. Fokus pozornosti mora biti na usvajanju „tvrdih” temeljnih znanja iz pojedinih predmeta, a metodski postupci trebaju omogućiti kreativnost. Potrebno je sustavno razvijati nezavisno vanjsko vrednovanje obrazovanja i rezultate koristiti u kurikulnim poboljšanjima..

12. Ostvarivati dualni cilj strukovnog obrazovanja i trend integracije: da osposobi za rad u uvjetima postojeće znanstveno-tehnološke razine uz adekvatno stjecanje praktičnih vještina za trenutne potrebe gospodarstva, ali i da pruži dovoljno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja i za cjeloživotno obrazovanje za predvidivi i nepredvidivi razvoj znanstveno-tehnološke razine u budućnosti. To danas predstavlja značajni problem hrvatskoga školstva. Kao orijentir predložen je njemački model strukovnog obrazovanja koji se pokazao vrlo uspješan u svjetskim razmjerima.

13. Novi koncept kurikulnog pristupa informatičkom obrazovanju uključuje rani razvoj kompjutorski-prijateljskog („computer – friendly”) senzibiliteta i potrebnog logičkog i apstraktnog načina mišljenja, počevši od dječjeg vrtića. Danas moderno učenje informatike u svijetu nije učenje neke recepture ili dijelova računala, već učenje koncepata koji se mogu primijeniti na bilo kojoj tehnologiji i problematici koje se u informatici vrlo brzo mijenjaju. Nastavu informatike treba prioritetno orijentirati na projektni tip nastave kroz koji učenici samostalno ili u grupama izvode projekte kroz koje radom stječu potrebna trajna znanja (a ne „štreberska” i enciklopedijska) i razvijaju sposobnost snalaženja u realnom i promjenjivom informatičkom okružju. Koncepti učenja pomoću informatičkog alata Pythona mogu se primjenjivati u najjednostavnijem obliku (prepoznavanje, kornjačina grafika) od vrtića nadalje sve do najviših stupnjeva obrazovanja. Preduvjet za uvođenje takvog razvojno orijentiranog kurikula je intenzivna edukacija nastavnika koji danas najvećim dijelom nisu osposobljeni za takav tip nastave.

14. Mjesečno timsko planirati nastavu na Učiteljskom vijeću u cilju i svrhom suradnje i zajedničkog integriranog planiranja nastave te korelacije sadržaja predmeta. Pritom se obrada određene teme koja se uči u više predmeta može smisleno i zorno povezati, umjesto da se obrađuje pojedinačno na razni pojedinog predmeta. Praksa pri uvođenju HNOS-a je pokazala iznimno uspješno profiliranje školskog timskog planiranja nastave i zajedničko oblikovanje školskih projekata.

15. Ograničeno i oprezno uvoditi izborne predmete. Iskustva razvijenih zemalja su pokazala negativne posljedice prerane izbornosti kao i preširoke mogućnosti izbora. Učenik često pokazuje sklonosti za „bijeg” iz tzv. „tvrdih” predmeta (matematika, fizika, kemija, biologija) u tzv. „meke” predmete, koji su učenicima lakši i privlačniji. A često tek ulaženjem učenika u zahtjevnije „tvrde” predmete on uočava njihove izazove, kod njega se budi veći interes i za te predmete a također i za struke koje se na njima temelje: inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovno-matematičke, ekonometrijske, ekonofizičke, kvantitativno-sociološke i druge.

16. Jačanje odgojne uloge škole uključivanjem elemenata odgoja u nastavu svih školskih predmeta. Doprinos razvoju cjelovite ličnosti te aktivnog i odgovornog člana društvene zajednice. Razvoj humanističkih, duhovnih, domoljubnih i moralnih vrijednosti. Poticanje učenika na prihvaćanje ekologije kao životnog stava, uz razumijevanje znanstvene osnove ekoloških utjecaja. Uspostava kvalitetne komunikacije svih subjekata u odgojno-obrazovnom sustavu.

17. Smanjivati opseg administrativnih poslova, obveza i nadzora koji sada opterećuju i otežavaju funkcioniranje škole i rad ravnatelja, učitelja, nastavnika i profesora te stručnih suradnika. Postupno povećavati broj škola s cjelodnevnim boravkom učenika i odgojno-obrazovnim programom, uključujući učenje i izradu domaćih zadaća pod nadzorom učitelja.

18. Kurikulno prilagođivanje udžbenika i popratnih tiskanih i digitalnih materijala (radnih bilježnica priručnika, zbirki zadataka, multimedijskih i digitalnih materijala za učenje...). Sukladno predviđenim kurikulnim ishodima poučavanja strukturirati udžbenike. Za svaku nastavnu temu u udžbeniku trebaju biti jasno i prepoznatljivo grafički istaknuti obvezni dio, izborni dio i dodatni neobavezni sadržaji. Kurikulom se određuje obvezni dio nastavne teme, što učenik treba usvojiti i znati; stoga u tom dijelu sadržaja treba ograničiti broj novih pojmova i informacija (npr. sukladno točki 8 u Programu). Definiranje ograničenja broja obaveznih novih pojmova po temi u udžbenicima bitan je element rasterećenja gradiva enciklopedijskim sadržajima. Izborne teme treba učitelju, nastavniku i profesoru ostaviti na slobodan izbor da ih obradi (iz popisa izbornih tema) i one trebaju biti grafički prepoznatljivo istaknute u udžbenicima. U udžbenicima se mogu nalaziti i dodatni neobavezni sadržaji za učenike koji imaju veći interes za dani predmet ili je predmet blizak usmjerenju škole, ali moraju također biti grafički jasno istaknuti kao neobavezni. Udžbenici trebaju biti primjereni uzrastu učenika i zanimljivi. Tako prilagođeni udžbenici i popratni materijali imaju važnu ulogu u realizaciji kurikulnih promjena.

19. Uvesti stopostotni obuhvat djece rane i predškolske dobi u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Integracija programa predškole („male škole”) i „nultog” razreda te njegovo zadržavanje u dječjem vrtiću, bez mijenjana sadašnjeg ustrojstva osmogodišnje osnovne škole. To je optimalno za korištenje postojećih kadrovskih i materijalnih resursa. Za mlađu djecu (prije „male škole”) organizirati rad u dobno mješovitim skupinama, i također razmotriti mogućnosti rada s hibridnim modelom mješovitih (prednost za socijalizaciju i komunikacijski potencijal) i homogenih dobnih skupina (prednost za obradu sadržaja prilagođenih dobi djece). Osigurati bolju koordinaciju Ministarstva i osnivača (lokalne samouprave) radi zauzimanja zajedničkih stavova u vezi sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te odgojiteljske profesije.

20. Intenzivna suradnja s akademskom zajednicom, posebno s fakultetima gdje se obrazuju odgojitelji, učitelji, nastavnici, profesori i stručni suradnici te znanstvenim institutima koji se bave obrazovanjem jer paralelno s kurikulnim promjenama u školi treba osuvremenjivati kurikule nastavničkih fakulteta, s posebnom pažnjom na logično povezivanje gradiva.

Predlagatelji i podupiratelji prijedloga

Ibrahim Aganović, čl.sur. HAZU i Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (umir.)
Igor Anić, akademik HAZU i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Pero Aračić, čl.sur. HAZU, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku (umir.), Đakovo
Ivan Aralica, akademik HAZU, Zagreb
Josip Balabanić, čl.sur. HAZU i Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (umir.)
Zvonimir Baletić, akademik HAZU
Vini Ballarin, Osnovna škola Spinut, Split
Josip Baričević, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (umir.)
Slaven Barišić, akademik HAZU i Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Zdenka Barović, Osnovna škola Marjan, Split
Nikola Bašić, čl. sur. HAZU i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu
Vladimir Bermanec, akademik HAZU i Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (umir.) i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Sanja Bilač, Osnovna škola Spinut, Split i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Vesna Bobinski, Osnovna škola Kajzerica, Zagreb i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Josip Brana, Odjel za fiziku i Elektrotehnički fakultet Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
Mario Brdar, čl.sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
Vesna Budinski, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katee Bush, Osnovna škola Spinut, Split
Zdravka Ciglenečki, Osnovna škola Jure Kaštelana, Zagreb
Marina Cindrić, čl.sur. HAZU i Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
Tomislav Cvitaš, čl.sur. HAZU i Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
Željka Čorak, čl.sur. HAZU i Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Žarko Dadić, akademik HAZU
Stjepan Damjanović, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vida Demarin, akademkinja HAZU i Poliklinika Aviva, Zagreb
Gordan Družić, akademik HAZU i Odsjek za ekonomska istraživanja, Zagreb
Andrej Dujella, akademik HAZU i Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivica Đaković, Osnovna škola Petar Zrinski, Zagreb
Maja Fatović, Dječji vrtić Budućnost, Zagreb
Goran Filipi, akademik HAZU i Sveučilište Jurija Dobrile u Puli
Anđela Frančić, čl. sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sanja Fulgosi, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb
Stjepan Gamulin, akademik HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mario Grčević, čl.sur. HAZU i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Marijan Herak, čl.sur. HAZU i Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ksenofont Ilakovac, akademik HAZU i Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Anđelka Jalušić, Osnovna škola Rudeš, Zagreb
Sibila Jelaska, akademkinja HAZU i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ružica Jemeršić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb
Mislav Ježić, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Miloš Judaš, čl.sur. HAZU, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prorektor za znanost Sveučilišta u Zagrebu
Linda Juraković, Visoka poslovna škola s pravom javnosti, Višnjan
Kata s. Amabilis Jurić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tamara Jurkić Sviben, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katarina Kalajžić Golac, Osnovna škola Ljubljanica, Zagreb
Nikola Kallay, akademik HAZU i Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Miljenko Kapović, čl.sur. HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Vjera Katalinić, čl.sur. HAZU i Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb
Mladen Klaić, Osnovna škola Brestje, Sesvete, Zagreb
Leo Klasinc, akademik HAZU i Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Ljiljana Klinger, Osnovna škola Matija Gubec, Zagreb i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Ljiljana Kodrić, Osnovna škola Spinut, Split
Martina Kolar Billege, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bernardo Kotlar, Osnovna škola Smiljevac, Zadar
Davor Krapac, akademik HAZU i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Frano Kršinić, akademik HAZU i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Jasna Kudrić, Osnovna škola Ljubljanica, Zagreb
Elso Kuljanić, akademik HAZU i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Josip Lisac, čl.sur. HAZU i Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru
Jasminka Loddo, Osnovna škola Spinut, Split
Nikola Ljubešić, čl.sur. HAZU, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković
Josip Madić, akademik HAZU i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Anđela Mandić, Osnovna škola Ljubljanica, Zagreb
Biljana Manin, Osnovna škola Trnsko, Zagreb
Ivona Marasović, čl.sur. HAZU i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Jasenka Markeljević, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nenad Marković, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb
Ranko Matasović, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Slavko Matić, akademik HAZU i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Robert Matijašić, čl.sur. HAZU i Odsjek za povijest Sveučilišta u Puli
Mira Menac Mihalić, čl.sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Milan Mihaljević, čl.sur. HAZU i Staroslavenski institut, Zagreb
Branka Milotić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Nenad Moačanin, čl.sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetozar Musić, čl.sur. HAZU i Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Andrija Mutnjaković, akademik HAZU i Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb
Biserka Nagy, čl.sur. HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kristina Ndou, Osnovna škola Ljubljanica, Zagreb
Darko Novaković, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Krešimir Nemec, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mladen Obad Šćitaroci, akademik HAZU i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vladimir Paar, akademik HAZU i Fizički odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ladislav Palinkaš, čl.sur. HAZU i Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Luko Paljetak, akademik HAZU, Dubrovnik
Goran Pichler, akademik HAZU i Institut za fiziku, Zagreb
Vlasta Piližota, akademkinja HAZU i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
Stanko Popović, akademik HAZU i Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sonja Prelovšek-Peroš, Osnovna škola Vladimir Nazor, Pazin
Mirko Primc, čl.sur. HAZU i Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivan Prpić, akademik HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivan Prskalo, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Lucija Puljak, Osnovna škola, Pučišća
Tomislav Raukar, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Siniša Režek, Osnovna škola Žitnjak, Zagreb
Marija Rosandić Pilaš, KBC Zagreb i nasl. prof. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (umir.)
Davorin Rudolf, akademik HAZU i Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
Daniel Rukavina, akademik HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Mirko Ruščić, Odjel za biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Boris Senker, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tomislav Sabljak, čl.sur. HAZU i Odsjek za povijest hrvatske knjižervnosti HAZU, Zagreb
Ivo Senjanović, akademik HAZU i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Dubravka Sesar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vlatko Silobrčić, akademik HAZU i nasl. prof. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (umir.)
Jurica Sorić, čl.sur. HAZU i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Ante Stamać, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nikša Stančić, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Petar Strčić, akademik HAZU i Arhiv Hrvatske akademije, Zagreb
Nina Stričević, Osnovna škola Spinut, Split
Ivan Supičić, akademik HAZU
Franjo Šanjek, akademik HAZU, Katolički bogoslovni fakultet i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Olga Šarc-Lahodny, član sur. HAZU
Marko Šarić, akademik HAZU, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nevio Šetić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i predsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora
Mirna Šitum, čl.sur. HAZU i KBC Sestre milosrdnice, Zagreb
Stjepan Škreblin, Osnovna škola Posavski Bregi, Posavski Bregi
Ivo Šlaus, akademik HAZU i Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Mario Šlaus, čl.sur. HAZU i Antropološki centar HAZU, Zagreb
Marko Tadić, akademik HAZU i Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Marko Tadić, čl.sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mirko Tomasović, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Franjo Tomić, akademik HAZU i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Željko Tomičić, čl.sur. HAZU i Sveučilište u Zadru (umir.)
Iva Toussaint, Osnovna škola Spinut, Split
Nenad Trinajstić, akademik HAZU i Institut Ruđer Bošković
Sanja Urek, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb
Josip Užarević, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Gordana Varošanec-Škarić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nenad Vekarić, akademik HAZU i Zavod za povijesne znanosti, Dubrovnik
Damir Viličić, čl.sur. HAZU i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Maja Vlajcevic, Osnovna škola Spinut, Split
Violeta Vragotuk, Osnovna škola Ljubljanica, Zagreb
Silvana Vranić, čl.sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Dario Vretenar, akademik HAZU i Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Vladimir Vujčić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Slobodan Vukičević, akademik HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Alica Wertheimer-Baletić, akademkinja HAZU
Mirko Zelić, akademik HAZU, INA-Naftaplin, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, Zagreb
Fadila Zoranić, Osnovna škola Spinut, Split
Jelka Zorić, Osnovna škola Spinut, Split
Mateo Žagar, čl.sur. HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Milena Žic Fuchs, akademkinja HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mladen Žinić, akademik HAZU i Institut Ruđer Bošković u Zagrebu
Viktor Žmegač, akademik HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

Uto, 17-09-2019, 22:23:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.