Izdvojeno mišljenje odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost po predstavci zastupnika S. Linića

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Odbor) na 39. sjednici održanoj 4. lipnja 2014. godine odlučio je provjeriti tvrdnje gospodina Slavka Linića o nezakonitom postupanju SOA-e i policije prema njemu, a po nalogu predsjednika Vlade RH. Gospodin Linić iznio je te tvrdnje u javnim nastupima nakon što je smijenjen s mjesta ministra financija u Vladi RH. Odbor je s tim u svezi jednoglasno zaključio:

• da se na iduću sjednicu Odbora pozove gospodin Slavko Linić,
• da se od UVNS-a zatraže izvješća o provedenom izvanrednom neposrednom nadzoru u SOA-i i OTC-u,
• da Odbor provede neposredni nadzor u OTC-u i Ravnateljstvu policije.

Gospodin S. Linić je na 40. sjednici Odbora održanoj 5. lipnja 2014. g. iznio niz navoda na kojima zasniva svoje, već u medijima iznesene, optužbe prema predsjedniku Vlade RH Z. Milanoviću. Ujedno je izvijestio Odbor da će do ponedjeljka 9. lipnja 2014. dostaviti Odboru pisanu predstavku s konkretnim pojedinostima i dokazima svojih navoda.

Gospodin Slavko Linić uputio je Odboru 9. lipnja 2014.godine Zahtjev za kontrolom i nadzorom nad radom policije. U svojoj predstavci gospodin Slavko Linić tvrdi da je Predsjednik Vlade RH „izvan redovnih zakonskih procedura lažno obaviješten od nekih djelatnika PNUSKOK-a o navodnim nepravilnostima u provođenju postupaka predstečajnih nagodbi" te da je unatoč „neprovjerenosti dobivenih informacija" izdao nalog „procesuirajte Slavka Linića".

Odbor je na 41. sjednici održanoj 10. lipnja 2014.g. jednoglasno donio zaključak:

1. Neposredan nadzor Odbora nad radom OTC-a, a vezano za predstavku gospodina S. Linića provest će se 11. lipnja 2014.

2. Po obavljenom neposrednom nadzoru nad radom OTC-a istog dana provest će se i neposredan nadzor u Ravnateljstvu policije koji će obuhvatiti nadzor nad radom Kriminalističke policije i PN USKOK-a.

Sukladno tim zaključcima Odbor je 11. lipnja 2014. godine proveo nadzor u OTC-u gdje je neposredno provjeravano je li gospodin Slavko Linić bio predmet njihova postupanja. Nakon toga Odbor je proveo nadzor u Ravnateljstvu policije te izvršio uvid u predočenu dokumentaciju. Tom prilikom je uručio predstavku gospodina Slavka Linića Ravnateljstvu policije, te zatražio i pisano očitovanje.

Pisano očitovanje Odbor je zaprimio:

• Od Predstojnika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost Izvješće o izvanrednom nadzoru SOA-e i OTC-a, (Klasa: OGR 200-02/14-01/18: Urbroj: 50439-01/12-14-12; od 5. lipnja 2014. godine);
• Od glavnog ravnatelja policije (br.: 511-01-75-181-610/14, od 13. lipnja 2014. godine),
• Od potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova (br.: 511-01-75-181-610/14, od 13. lipnja 2014. godine),
• Od ravnateljice Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija (Klasa: VT-804-02/14-01/02; Urbroj: 508-14-1, od 16. lipnja 2014. godine).

U svim prispjelim izvješćima te iskazima dobivenim tijekom neposrednog nadzora tvrdi se da nije bilo nezakonitog postupanja ni u OTC-u a ni od strane Ravnateljstva policije, tj. PNUSKOK-a, te da gospodin Slavko Linić nije bio predmet istrage, odnosno operativnog postupanja.

Tijekom neposrednog nadzora u Ravnateljstvu policije, kao i u izvješću Glavnog ravnatelja policije tvrdi se da „nisu obavljeni obavijesni razgovori sa odgovornim osobama" koje navodi gospodin S. Linić u svojoj predstavci; da se „uvidom u policijske evidencije ne nalazi podatak da bi protiv/prema gospodinu Slavku Liniću ili članovima njegove obitelji bile primjenjivane opisane mjere nadzora".

Ni u OTC-u ni u Ravnateljstvu policije nije bilo moguće doći do saznanja je li gospodin Slavko Linić bio posredno zahvaćen operativnim mjerama koje su DORH i/ili PNUSKOK provodili prema trećim osobama (npr. u kriminalističkom istraživanju Ravnateljice Porezne uprave gospođe Nade Čavlović Smiljanec).

U svom Očitovanju na zahtjev gospodina Slavka Linića (od 13. lipnja 2014. godine) potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova gospodin Ranko Ostojić nije se izrijekom očitovao o tvrdnji gospodina S. Linića da ga je gosp. R. Ostojić „upoznao s nezakonitim postupanjem Predsjednika Vlade RH, gosp. Milanovića"; odnosno, da se gospodin R. Ostojić „požalio .. na postupak Predsjednika Vlade koji je trenutno obavijestio Ravnateljicu /Porezne uprave/ o postupcima Policije, o tome da će biti procesuirana i to prije nego što je dana prijava DORH-u".

Zaključno

1. Na temelju Zahtjeva za kontrolom i nadzorom nad radom policije gospodina S. Linića, prikupljenih očitovanja i izvješća, te na temelju izvršenog nadzora u OTC-u i Ravnateljstvu policije RH, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prima na znanje sve navedene izjave i očitovanja, ali nije u stanju provjeriti vjerodostojnost kako izjava gospodina Slavka Linića tako ni i izvješća dužnosnika institucija koje su se očitovale.

2. Za sustav nacionalne sigurnosti te parlamentarnog nadzora redarstvenog i izvještajnog sustava porazna je činjenica da ne postoje pravne i operativne pretpostavke koje bi omogućile Odboru primjenu adekvatnih istražnih metoda i postupaka pomoću kojih bi se mogle do kraja istražiti materijalne činjenice.

3. Postojeći sustav i pravne norme parlamentarnog nadzora treba mijenjati kako bi bio učinkovit. Razina učinkovitosti postojećeg parlamentarnog nadzora unaprijed je određena aktualnim političkim interesima vladajuće stranke (ili koalicije na vlasti).

Obrazloženje

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije u mogućnosti provoditi učinkovit i temeljit nadzor a) zbog nedostatnih pravnih osnova koje bi omogućile Odboru i istražne postupke a ne samo uvid u nadzor zakonitosti rada sastavnica policijskog i sigurnosnog sustava; b) neadekvatno i nedostatno definiranih ovlasti službi koje se bave stručnim nadzorom, c) postojećim ograničenjima po kojima Odbor ne može koristiti sustav stručnog nadzora a prema svojim zahtjevima i projekcijama parlamentarnog nadzora; d) nedefiniranim ovlastima Odbora, odnosno posljedicama što ih nalazi i zaključci Odbora mogu imati za podnositelje predstavki kao i za dužnosnike i djelatnike pojedinih segmenata sustava nacionalne sigurnosti.

Iznijet ćemo samo neke od mogući razloga takvome stanju, ne samo na temelju spoznaja u konkretnom slučaju, nego i na prethodnim iskustvima iz parlamentarnog nadzora.

• Zadaća je OTC-a da nadležnim institucijama prosljeđuje „listinge" i „sadržaje telefonskih razgovora". Stručni nadzor nad OTC-om ima Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, ali samo nad onim dijelom telekomunikacijskog prometa što ga OTC prati po zahtjevima sigurnosno- obavještajnih službi. Ured vijeća nema ingerencije i obvezu nadzora nad poslovima što ga OTC obavlja za potrebe suda, DORH-a i policije. Temeljem postojećih zakonskih propisa policija postavlja zahtjeve za uvidom u telekomunikacijski promet (izliste telefonskih kontakata) za 80-90% od svih upućenih zahtjeva OTC-u (preko 40.000 zahtjeva godišnje).

• U OTC-u postoji dokumentacija o zahtjevima za praćenje pojedinih telefonskih brojeva, ali ne i dokumentacija o rezultatima praćenog telefonskog prometa. To znači da u OTC-u nije moguće ustanoviti koji su sve telefonski brojevi obuhvaćeni izlistima telefonskih kontakata. U OTC-u to se može ustanoviti tek posredno. Ilustracije radi. Tijekom izvršenog nadzora u OTC-u a na zahtjev pojedinih članova Odbora uvidom u dokumentaciju ustanovljeno je da ti članovi Odbora nisu bili izravno predmetom praćenja telekomunikacijskog prometa, ali su posredno praćeni jer su komunicirali sa korisnicima brojeva za koje su nadležne institucije postavile zahtjev da se prati po osnovi „listinga" i po osnovi snimanja sadržaja razgovora.

• Operativno komunikacijski centar policije (OKC) također raspolaže s određenom opremom za lociranje i praćenje komunikacijskog prometa. Ne postoji ni parlamentarni, ni građanski, ni stručni nadzor izvan Ministarstva unutarnjih poslova koji ima nadležnosti uvida u rad OKC-a i nadzora zakonitog i stručnog rada. To znači da Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne može doći do podataka o praćenju telekomunikacijskog prometa što ga obavlja OKC.

• Ne postoji stalni stručni nadzor nad radom policije koji bi se kontinuirano provodio. Odbor može raditi nadzor nad radom policije sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, ali to nije regulirano i Zakonom o policiji. Zato se nadzor Odbora nad radom policije svodi na „ekscese", a ne u svrhe kontinuirane kontrole zakonitosti rada i unapređivanja policijskog sustava.

• Da pravno nisu regulirane kompetencije i postupci Odbor nad radom policije ukazuje i podatak da Odbor ne može izravno komunicirati s Ravnateljem policije te da se Ravnateljstvo policije ne očituje izravno Odboru, već to čini posredno putem ministra unutarnjih poslova. Istovremeno, ministar unutarnjih poslova izrijekom ponavlja da nije involviran a ni informiran o operativnim zadaćama i poslovima Ravnateljstva policije. Implicitna je posljedica tako definiranih odnosa ta da Ravnatelj policije po pitanjima nadzora nad radom policije primarno odgovara ministru unutarnjih poslova a ne Odboru.

• Tvrdnja da ministar unutarnjih poslova nema pregled i uvid nad radom policije u kontradikciji je i s aktualnim političkim rješenjem prema kojem je ministar unutarnjih poslova ujedno i predsjednik Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija. Zadaća je Savjeta da koordinira rad svih segmenata sigurnosnog sustava, o čemu predsjednik Savjeta, tj. ministar unutarnjih poslova mora imati barem saznanja ako ne i ključnu ulogu. S druge pak strane, Odbor nema pristupa dokumentima i podacima Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija s obzirom da je to tijelo u nadležnosti Vijeća za nacionalnu sigurnost.

• Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija prema raspoloživim informacijama do kojih smo došli tijekom nadzora – ne funkcionira. U čijoj je nadležnost nadzor nad zajedničkim operacijama i koordiniranim akcijama DORH-a, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi, te nadležnost provjere pojedinih činjenica iz predstavki građana ili djelatnika sustava nacionalne sigurnost – nije poznato.

• Sustav unutarnje kontrole u MUP-u odnosno policiji postoji, ali on nije instrument kojeg Odbor može pozivati i koristiti prema vlastitom programu i potrebama parlamentarnog nadzora. Djelovanje unutarnje kontrole nije neovisno o ministru unutarnjih poslova. Postojeći pravni propisi ne daju unutarnjoj kontroli dostatnu samostalnost da može biti neovisna u svome radu i o ministru i o ravnatelju policije (Dokaz je takvome stanju i aktualni slučaj u kojem Vlada RH traži provjeru vjerodostojnosti članka 126. Zakona o policiji. Do zahtjeva za provjeru vjerodostojnosti članka 126. nije trebalo ni doći da je sustav unutarnje kontrole u MUP-u samostalan i te da se na vrijeme očitovao o (ne)zakonitosti provedbe izbora za preko 2.400 zapovjednih i rukovodećih mjesta u policiji). Postojeći pravni propisi limitiraju rad unutarnje kontrole da bude lojalna struci, ravnatelju ili ministru, a ne istini i/ili parlamentarnom nadzoru. Zato bi trebalo mijenjati pravne odredbe s ciljem da čelnika unutarnje kontrole imenuje i razrješava Odbor ili u najmanju ruku da daje suglasnost za njegovo imenovanje i razrješenje.

• Odbor u obavljanju poslova parlamentarnog nadzora nema one nadležnosti što ih imaju saborska istražna povjerenstva. To znači da se podnositelji predstavki mogu ali ne moraju pojaviti pred Odborom i odgovarati na postavljena pitanja. Dužnosnici i djelatnici institucija u kojima se provodi nadzor nisu dužni odgovarati na pitanja koja zadiru u područja operativnih i klasificiranih podataka, niti su dužni podvrgnuti se dodatnim metodama i tehnikama provjere njihovih iskaza. Odbor također nema prava tražiti od nadležnih institucija provjeru pojedinih navoda i podataka, provjere koje bi zahtijevale dodatne operativne i tehničke mjere.

U konkretnom slučaju Ravnateljstvo policije je izvijestilo da se „uvidom u policijske evidencije ne nalazi podatak da bi protiv/prema gospodinu Slavku Liniću ili članovima njegove obitelji bile primjenjivane opisane mjere nadzora". Odbor je primio na znanje da se u 'evidencijama ne nalazi podatak' o primjeni mjera nadzora prema gospodinu Slavku Liniću. Međutim, Odbor nema načina na koji bi provjerio jesu li se te mjere primjenjivale a nisu evidentirane, odnosno jesu li se takve mjere primjenjivale posredno u drugim operacijama i slučajevima primjene mjera nadzora.

• Postojeći pravni propisi prema kojima članovi Odbora ne trebaju imati certifikat za pristup klasificiranim dokumentima također ima svoja ograničenja u obavljanju nadzora. Prvo, činjenica da članovi Odbora nemaju certifikat onemogućava im pristup klasificiranim dokumentima stranih agencija, vlada ili NATO-a, budući da je za takve dokumente potrebno imati certifikat sukladno međunarodnim ugovorima. To u velikoj mjeri sužava mogućnost članovima Odbora do dolaženja i korištenja klasificiranih dokumenata i podataka prema vlastitom izboru i procjeni u postupku nadzora.

S druge strane imatelji tih dokumenata oklijevaju dati članovima Odbora pristup klasificiranim dokumentima hrvatskih institucija zbog postojeće prakse olakog puštanja u javnost klasificiranih podataka. Nepoštivanje visokih standarda sigurnosne kulture uključuje i praksu po kojoj se zastupnici u Hrvatskom saboru, a to znači i članovi Odbora, izuzimaju iz istraga u slučajevima odavanja klasificiranih podataka. Naime, nije nam poznato da su zastupnici u Hrvatskom saboru bili predmetom istraga i odgovarali za namjerno ili nenamjerno odavanje klasificiranih podataka.

U okolnostima u kojima Odbor ne može do kraja istražiti podatke i provjeriti iskaze (bez obzira o kojoj i čijoj se predstavci ili slučaju radi) nalazi Odbora u pravilu će biti donošeni glasovima vladajuće većine – stranke ili koalicija na vlasti. Takav je naime sastav Odbora. Treba poduzeti niz pravnih koraka i organizacijskih promjena da dođemo do uvida u vjerodostojne činjenice i podatke. Između ostaloga trebalo bi izbjeći da se o vjerodostojnosti iskaza i istinitosti podataka u Odboru odlučuje preglasavanjem.

Prof. dr. Miroslav Tuđman, Tomislav Čuljak, Gordan Jandorković, Ivan Šantek

 

Uto, 19-11-2019, 10:31:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.