Hoće li doći do izmjene izbornog zakona u BiH?

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je u utorak kako je sada od ključnog značenja za tu zemlju usvajanje izmjena izbornog zakona kojima će se zajamčiti integritet izbornog procesa, piše Hina.

Schmidt je još u prosincu 2023. zatražio od političara u BiH da usvoje tehničke izmjene izbornog zakona, najavivši kako će u protivnom on to učiniti i nametnuti odredbe koje će osigurati bolju provjeru identiteta birača i načina utvrđivanja izbornih rezultata, primjerice kroz uvođenje novih tehnoloških rješenja.

Nakon susreta s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock iz Schmidtova je ureda (OHR) priopćeno kako je visoki predstavnik posebice zahvalio šefici njemačke diplomacije na procjeni da je "od ključnog značaja da se sada usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa".

Baerbock je i osobno tijekom dana novinarima kazala kako je važno odmah usvojiti tehničke izmjene izbornog zakona kako bi one bile u primjeni već od lokalnih izbora, najavljenih za listopad, te je pozvala domaće političare da to i učine. "Bilo bi šteta da to mora nametati visoki predstavnik", kazala je Baerbock jasno upozorivši kako Schmidt ostaje spreman koristiti široke ovlasti koje uključuju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.

O izmjenama izbornog zakona do sada nije bilo konačnog dogovora među strankama koje čine vlast na državnoj razini jer HDZ BiH inzistira da se u istom "paketu" riješi problem nastao izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Najveća hrvatska stranka predložila je da se u izborni zakon odmah unesu odredbe po kojima bi se hrvatski član državnog vrha ubuduće birao nekom vrstom dvostrukog ključa, pri čemu bi u konačnici presudili glasovi iz onih županija unutar Federacije BiH u kojima su Hrvati razmjerna ili apsolutna većina.

Taj prijedlog do sada nije dobio suglasnost tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok unutar vladajuće koalicije. One inzistiraju na tome da se ovo pitanje riješi cjelovito, odnosno izmjenama ustava kojima bi se ujedno osigurala provedba presuda Europskog suda za ljudska prava i uklonila svaka diskriminacija građana BiH temeljena na njihovoj nacionalnosti odnosno mjestu prebivališta.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ujedno čelnik stranke Narod i pravda (NiP), u ponedjeljak je ustvrdio kako nema izgleda da se u ovom trenutku prihvate zahtjevi HDZ-a, a nada se da ta stranka to neće koristiti kako bi blokirala usvajanje "paketa integriteta". I on smatra kako će Schmidt svakako intervenirati ne bude li o tome dogovora među vladajućim strankama.

No na tu je mogućnost u utorak ponovo ljutito reagirao čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji uporno pokušava osporiti mandat Christiana Schmidta te najavljuje kako će Republika Srpska, ako visoki predstavnik intervenira, donijeti svoj izborni zakon i sama provoditi izbore na svom teritoriju.

U objavi na društvenoj mreži X grubo je vrijeđao Schmidta poručivši visokom predstavniku kako on nema ništa s europskim putom BiH. "Ne želimo biti dio priče u kojoj lažni Schmidt i OHR promoviraju europski put. Toliko dostojanstva imamo a i znamo svoj put ako od europskog ne bude ništa", ponovo je prijetio Dodik.

(hkv)