Obljetnica osnutka HRHB

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ocijenio u ponedjeljak iznimno važnom odluku o osnivanju Hrvatske republike Herceg-Bosne prije 30 godina navodeći kako su Hrvati u BiH u najvećem dijelu opstali tamo gdje je ona djelovala, dok su nestali i prognani s drugih područja, piše Hina.

"Ta odluka bila je preznačajna. Tim činom mi smo kao narod stali u zaštitu svoga naroda i Bosne i Hercegovine kada smo razumjeli da se nitko drugi neće organizirati i suprotstaviti napadu na BiH te prijetnji životima i imovini", rekao je Čović u izjavi za medije nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u Mostaru.

Počast palim braniteljima kod središnjeg spomen-obilježja u Mostaru iskazali su i predstavnici veleposlanstva RH u Sarajevu, ministarstva obrane BiH i braniteljskih organizacija.

Čović je dodao kako su najprije s utemeljenjem Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske republike Herceg-Bosne, Hrvati uspjeli osigurati svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, koju je nazvao domovinom.

"Činjenica je da je tamo gdje nismo bili organizirani hrvatski narod stradao. Rastjeran je, a najveći dio njihove imovine spaljen i uništen. Veseli me što smo sve institucije zakonodavne izvršne i sudbene vlasti Hrvatske republike Herceg-Bosne uspjeli ugraditi kao sastavnicu onoga što danas jest naša domovina BiH", dodao je čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

U organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB) organiziran je okrugli stol naziva Krivotvorenje povijesti. Predsjednik udruge HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je Hrvatska republika Herceg-Bosna utemeljena kao dio napora u preustroju BiH na temelju Vance-Owenova plana o deset regija.

Književnik i publicist Darko Juka rekao je da su bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH iz Domovinskoga rata s ciljem stigmatiziranja Hrvata kako bi njima mogli vladati po uzoru na Srbe iz Jugoslavije.

Doc. dr. Mijo Beljo s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu ocijenio je kako je hrvatsko-bošnjački rat započeo zločinom u siječnju 1993. godine u zeničkom selu Dusini mnogo prije otvorenoga sukoba dvaju naroda. Tamo su pripadnici 7. muslimanske brigade pobili zarobljene hrvatske vojnike i civile.

Profesor povijesti Ivica Glibušić naveo je primjer Konjica, većinskog bošnjačkog gradića na sjeveru Hercegovine u kojemu je prema posljednjem popisu koji vodi Katolička Crkva bilo svega 676 Hrvata katolika, dok ih je prije rata po popisu 1991. godine bilo čak 11.546.

Hrvatska republika Herceg-Bosna službeno je postala sastavnim dijelom Federacije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine, a službeno su sve njezine institucije prestale s radom sredinom 1996. godine.

(hkv)