Najnoviji broj časopisa National Security and the Future, koji ovih dana izlazi i u tiskanom izdanju, donosi analizu autentičnih dokumenata Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz razdoblja 1991. - 1994. godine. Dokumenti koji su ovdje objavljeni jesu zapisnici, magnetofonske snimke, neke odluke tadašnjeg Predsjedništva RBiH, ali i neki drugi dostupni dokumenti koji mogu dati novu, a mnogima i bitno jasniju sliku svega što se događalo od sredine 1991. pa sve do početka 1995. godine, nakon što su potpisani i krenuli u provedbu Washingtonski/Pariški sporazumi.

 

 

Iz podrobnije raščlambe situacije oko ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, koju je u Hrvatskom listu napisao Mario Dujmić, može se zaključiti kako je do konačnog dogovara ostalo još puno. Točnije, čak ni između EU-a i SAD-a nema suglasja oko toga kako bi te ustavne promijene trebale izgledati, i kako bi ih trebalo provesti. To će možda dati vremena hrvatskim političarima u BiH da definiraju interese ljudi koje predstavljaju i iznesu javno svoja stajališta, koja su trenutno, kako piše Dujmić, malo kome poznata. Tekst iz Hrvatskog lista prenosimo u cijelosti.

 

 

Prenosimo Hininu vijest iz koje se saznaje kako su čitatelji bosanskohercegovačkog izdanja Večernjeg lista, dakle, uglavnom Hrvati,  za osobu 2006. godine izabrali su srpskog političara, premijera Republike Srpske, Milorada Dodika. Koliko god na prvi pogled vijest iznenađuje, ona je u potpunosti razumljiva. Milorad Dodik jedini se od bosanskohercegovačkih političara javno zalaže za uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta u BiH. To što nema hrvatskih političara koji bi se za to ili tako nešto založili, posljedica je stanja u kojem se nalaze Hrvati, pa tako i hrvatski političari, u BiH. Svaki hrvatski političar koji se apsolutno i bezuvjetno nije slagao s politikom međunarodne zajednice u BiH bio je izložen pritiscima, a ponekada bi se ti pritisci pretvorili i u sudske progone. Takvi potezi šalju jasnu poruku Hrvatima u BiH, kao i, recimo, slučaj Hercegovačke banke, u koju su prije sada već dosta godina upale do zuba naoružane međunarodne snage a da nikada za taj postupak nije pruženo ikakvo konkretno opravdanje.

 

 

Kako javlja Federalna novinska agencija (Fena), Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH državnoj Agenciji za istrage i zaštitu uputila je dopis i dokumentaciju u svezi uloge bošnjačkog kandidata za državnog ministra obrane, Selma Cikotića, u Bugojanskim zbivanjima za vrijeme rata. Naime, u ovom gradu u Srednjoj Bosni izvršeni su mnogi zločini nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i civilima 1993. godine, za koje nitko nije odgovarao, iako su mnoga imena uključenih u zločine već odavno poznata. Stoga se ne bi trebalo čuditi da čovjek koji je kako se čini izravno sudjelovao u zbivanjima koja su dovela do ubijanja građana BiH hrvatske nacionalnosti 1993.  godine može biti ministrom obrane 2007. godine.

 

 

O načinu na koji je uništena Hercegovačka banka već smo pisali na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Danas je u Bosni i Hercegovini aktualna privatizacija Aluminija d.d. Mostar, jednog od najvećih izvoznika u toj državi, odnosno jedno od rijetkih poduzeća koja uopće posluju pozitivno. Kako o Aluminiju d. d. Mostar upošljava veliki broj radnika, sudbina ovog poduzeća važna je i za budućnost Hrvata u BiH. Iz vijesti koju prenosimo jasno je da se generalni direktor Aluminija d.d. Mostar, Mijo Brajković, protivi privatizacijskom procesu koji se trenutno vodi.

 

 

Jučer (3. siječnja 2006.) su se u Sarajevu predstavnici sedam političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorili oko uspostave vlasti. Po tom dogovoru, vladajuću koaliciju će činiti sedam stranaka: Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH (SBiH), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Hrvatska demokratska zajednica 1990. (HDZ 1990), Narodna stranka "Radom za boljitak" (NSRZB), i Partija demokratskog progresa (PDP).

 

 

Koliko je stanje za Hrvate u Bosni i Hercegovini teško svjedoči i činjenica da se Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, odlučio (dozvolio) kritizirati stav službenog Zagreba po tom pitanju. Tako je Dodik ustvrdio: "Moram reći da ne razumijem uvijek odgovore koji odatle dolaze (iz Zagreba, op. ur.) i smatram da najčešće nisu u skladu s onim što je vitalni interes Hrvata u BiH". Više detalja može se saznati iz Hininog teksta koji ovdje prenosimo u cijelosti. Također, vezano uz ovu vijesti podsjećamo na tekst koji smo nedavno objavili o Sanaderovom pismu američkom State Departmentu.

 

 

Iz neslužbenih izvora saznaje se da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader pisao podtajniku State Departmenta Nicholasu Burnsu u svezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Kako tvrdi Večernji list, u tom pismu Sanader se zalaže za "ukidanju dvoentitetskog načina glasovanja", "jačanju ovlasti države", i za ostanak Ureda visokog predstavnika u BiH. Članak iz Večernjeg lista prenosimo u cijelosti.