Donosimo priopćenje za javnost u kojem Upravno vijeće Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH razmatra položaj Hrvata u toj državi. Izdvajamo:"I pored ustavne proklamiranosti, položaj hrvatskog naroda u BiH je veoma težak, a uzrok tomu je, pored ostalog, i neodgovarajuće, nefunkcionalno i neodrživo dvoentitetsko ustavno-pravno uređenje BiH, koje se posebno odražava na loš i nezavidan položaj hrvatskog naroda. Vijeće je zaključilo da se predstavnicima hrvatskog naroda u tijelima vlasti na svim razinama u BiH uputi poziv i ukaže na težak položaj Hrvata, te da se moraju posebno angažirati u budućim ustavnim promjenama, kako bi hrvatski narod u BiH bio stvarno i potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda".

 

 

U Mostaru je 12. prosinca u organizaciji Udruge hrvatskih novinara i Hrvatskog intelektualnog zbora održan okrugli stol o temi: "Javni mediji na hrvatskom jeziku u BiH - stanje i perspektive". U radu okruglog stola sudjelovali su: prof. Milan Vego, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; prof. dr. Iko Skoko, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Ivica Šimunović, predsjednik Neovisnog novinarskog sindikata; Ilko Barbarić, predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH; Željko Raguž, direktor Radija Herceg Bosne; Vlatko Menix, direktor Herecegovačke televizije i mr. Mile Lasić, predsjednik Skupštine Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH. U nastavku donosimo izlaganje prof. Milana Vege i prenosimo što su drugi mediji napisali o spomenutom skupu (usput: dopisništvu HRT-a, koje se nedavno spustilo iz Širokog Brijega u Grad tj. Mostar, ovakav skup nije bio interesantan, a nije ni Večernjem listu). (HIZ BiH)

 

 

Iz Slobodne Dalmacije prenosimo izvještaj s tribine koju je u Vitezu prošli tjedan organizirao Hrvatski intelektualni zbor BiH. Govornici na tribini jasno su progovorili o problemima s kojima se Hrvati u BiH suočavaju, posebice po pitanjima visoke naobrazbe. Tako je dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Ljubomir Zovko između ostalog je rekao: "Upravo zbog takvih odluka visokog predstavnika žestoko smo se opirali pokušajima da i visoko obrazovanje umjesto u županijskoj, kako to nalaže dejtonski Ustav, bude u entitetskoj nadležnosti. Tražili smo državnu nadležnost, ponudili smo i svoju verziju zakona koja je, vrlo brzo, završila u košu... Hrvati čak nemaju vlast niti na područjima gdje su većina jer su tamo, kao recimo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i u gradu Mostaru, uvedeni dvotrećinski kriteriji odlučivanja i mogućnost nacionalnog veta.".

 

 

U srijedu u nekim tamo novinama, neki tamo diplomat izjavio je da bi u nekoj tamo zemlji mogao izbiti ponovo rat. Ništa novog, reklo bi se. No, kada su neke tamo novine Sueddeutsche Zeitung, neki tamo diplomat je Richard Holbrooke, a neke tamo zemlja je Bosna i Hercegovina, onda bi stvari nama u Hrvatskoj trebale biti posebno zanimljive: "Tvorac Daytonskog mirovnog sporazuma, američki diplomat Richard Holbrooke izjavio je za njemački list Sudeutsche Zeitung da bi, ako Kosovo proglasi nezavisnost, Republika Srpska mogla krenuti istim putem. Holbrooke smatra kako je velika greška što su Europljani zamijenili snage NATO-a i što se SAD povukao." Ali, valjda da se građani demokracije u kojoj cvjeta tisuću cvjetova ne bi zabrinuli zbog stanja u susjednoj zemlji, gotovo svi hrvatski mediji ignorirali su Holbrookova upozorenja. Kao da se to nas ništa ne tiče. A tiče nas se itekako. Problem je u tome što ovakve vijesti nisu u skladu s lažnom slikom koju hrvatski političari i mediji stvaraju o regionalnim integracijama, kao nečemu što Hrvatska ne smije propustiti jednako kao i članstvo u EU. Ipak, kako je večeras kada dovršavamo ovu vijest Hina prenijela Holbrookova upozorenja koja je danas objavio Washington Post, nadamo se da će se o ovoj ozbiljnoj temi ipak više govoriti slijedećih dana.(mm)

 

 

Kako piše Večernji list, Stjepan Mesić mogao bi biti kandidat za idućeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. I ne samo to, jer osim što potvrđuje da hrvatski predsjednik o takvoj mogućnosti nakon isteka mandata 2010. godine zaista ozbiljno i razmišlja, autor Dejan Jazvić odlazi korak dalje i ističe: «Mesić se stoga nameće kao logično rješenje. Riječ je o političaru s golemim iskustvom i međunarodnim ugledom. Odličan je poznavatelj prilika u BiH i vrlo omiljen u većem dijelu bosanskohercegovačke javnosti. Bošnjaci ga vole, Hrvati poštuju, a i Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu. Svi se slažu da je Mesić prijatelj BiH.» Po čemu je to Jazvić zaključio da Hrvati u BiH Mesića poštuju zaista ne možemo dokučiti, a što se tiče činjenice da Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu – to bi već mogla biti istina – kao posljedica njegove politike i svih poteza koje je povukao sa svoje predsjedničke funkcije. Jer, ako se radi o politici koja nema puno veze s hrvatskim nacionalnim interesima, ona nečijim interesima ipak mora odgovarati. Što se tiče Hrvata u BiH, teško da bi oni Mesića u tom smislu dočekali s bilo kakvim odobravanjem, jer on je što se dobrobiti njihovih interesa tiče, zadnjih godina učinio, reći ćemo, malo ili ništa - da ne bi sada ulazili u širu raspravu. Predsjednik je kazao kako bi se spomenute funkcije rado prihvatio ako bi se sve strane složile. Ovaj uvjet za sada još nije ispunjen ni što se srpske strane tiče. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je poručio kako hrvatski predsjednik "ne treba razmišljati" o dolasku u BiH kao visoki predstavnik. Dakle, ako se i kojim čudom s imenovanjem Stjepana Mesića za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH s vremenom slože Srbi i Bošnjaci, kao treća prepreka ostaju Hrvati – osim ako Mesić njih već sada ne ubraja u stranu koju se u BiH ne treba ništa pitati.(mmb)

 

 

Prenosimo vijest o ultimatumu Milorada Dodika o napuštanju Vijeća ministara od strane srpskih dužnosnika, a sve zbog odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, koji je u petak proglasio izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara, te od državnoga parlamenta zatražio da do prosinca promijeni poslovnik, čime će praktički ukinuti entitetsko glasovanje. Druga odluka kojom se najavljuje promjena poslovnika državnog parlamenta, značit će da pripadnici jednog konstitutivnog naroda više ne će moći blokirati odluke u državnom parlamentu - ta se mogućnost zove "entitetsko glasovanje" - nego će se ključne odluke donositi običnom većinom. Prema Dodiku, Lajčak ima desetak dana da promjeni sporne odluke, što on najvjerojatnije ne će učiniti jer mu je međunarodna zajednica po tom pitanju iskazala nedvosmislenu podršku. Nakon što su predstavnici hrvatskog naroda nebrojeno puta bili preglasani i na razini Federacije i na razini Bosne i Hercegovine, a što predstavnike dva druga naroda nije bitno brinulo, čini se da je došlo vrijeme u kojem će se barem srpska strana u Bosni i Hercegovini morati pozabaviti pitanjem majorizacije koja ide možebitno na njezinu štetu, a koju je kada je njoj bilo u korist bez ikakve grižnje savjesti sve ove godine provodila na razini Republike Srpske. A kada i predstavnici trećeg (bošnjačkog) naroda prihvate da majorizacija bilo kojeg naroda u Bosni i Hercegovini ne vodi nigdje, onda će možda ova država imati nekakvu budućnost.(mm)

 

 

Napuštanje postojećeg dvoentitetskog uređenja BiH te decentralizirana država sa državnom, srednjim i lokalnim nivoom vlasti, najvažniji su dijelovi Deklaracije o principima Ustava BiH koju su 21. rujna 2007. godine u Kreševu potpisali lideri šest BiH stranaka sa hrvatskim predznakom. U Deklaraciji se naglašava potreba uspostavljanja novog funkcionalnijeg i pravednijeg uređenja BiH prema kome ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegiran ni diskrimiran. Srednji nivo vlasti bi se prema Deklaraciji uspostavio na temelju geografskih, etničkih, ekonomskih, prometnih i drugih bitnih kriterija. Dokument o principima Ustava BiH potpisali su predsjednci HDZ-a BiH - Dragan Čović, HDZ-a 1990. - Božo Ljubić, HSP-a Đapić-dr. Jurišić - Zvonko Jurišić, HSS-a BiH - Marko Tadić, Narodne stranke Radom za boljitak - Jerko Ivanković-Lijanović te HKDU-a - Ivan Musa. Zanimljiv je i podatak da je povodom njenog potpisivanja u petak navečer na HTV Oscar C-u održana emisija, u kojoj je gostovalo svih 6 potpisnika teksta. Gosti su glede potpisivanja ponovno izrazili međusobnu suglasnost i toleranciju, te se čini da je jedino moguće sporno pitanje u cijeloj priči ono o dogovoru oko središnje razine vlasti.  Čak 95 posto gledatelja od njih oko 1000 koji su sudjelovali u telefonskoj anketi s pitanjem "Slažete li se sa sadržajem Kreševske deklaracije" odgovorilo je pozitivno tijekom emisije u studiju Mostaru. Kako se može zaključiti da su većina od anketiranih gledatelja Hrvati očito je da se u svojim razmišljanjima skoro u potpunosti s potpisanim dokumentom slažu. U nastavku tekst deklaracije donosimo u cjelosti.(mmb)

 

 

Odluka Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju Šljivančanin - Mrkšić - Radić u suštini se ne razlikuje od odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida u Srebrenici. Oba suda pobrinula su se da vrh JNA i Srbije bude oslobođen svake odgovornosti za ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Štoviše, u slučaju Srebrenice, ICTY i ICJ prihvatili su raspravljati na temelju cenzuriranih (zatamnjenih) dokumenata koji su inače mogli dokazati umiješanost srbijanskog vojnog i političkog vrha u rat u Bosni i Hercegovini. Ante Čuvalo, predsjednik Udruženje Hrvata Bosne i Hercegovine (SAD i Kanada), komentirao je odluku ICJ o Srebrenici riječima s kojima se jednako može popratiti odluka ICTY-a o Vukovaru: "Odluka ICJ-a iz veljače ima i naličje koje se uglavnom zanemaruje. Njenim djelovanjem je Sud pomogao održanju srpskog nacionalnog sna o Velikoj Srbiji. Ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Sloveniji nije ni slučajno, niti ju zločinački poduhvat luđaka ili nekolicine pojedinaca, Bio je to jednostavno još jedan pokušaj postizanja dugoročnih nacionalnih ciljeva definiranih još u 19. stoljeću. Ideologija u pozadini cilja temeljila se na elementima religijskog mesijanstva, sekularnog društvenog darvinizma i imitaciji bizmarkijanske realpolitike. Takva je zapaljiva mješavina, međutim, Srbiji zaista donijela teritorijalne nagrade u svakom sukobu kojeg je poduzimala tijekom posljednjih stoljeće i pol, uključujući i Republiku Srpsku u zadnjem ratu. Na nesreću je ta ideologija živa i dobro djeluje čak i danas, kao što su to pokazali rezultati zadnjih izbora u Srbiji.".